- 1 -              Revd 2498/2020-2

Broj: Revd 2498/2020-2

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Jasenke Žabčić predsjednice vijeća, Ivana Vučemila člana vijeća i suca izvjestitelja, Viktorije Lovrić članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice T. H., ranije Š. iz S. D., ..., sada sa stalnim boravkom ..., ... S., Njemačka, OIB: ..., zastupane po punomoćniku M. R., odvjetniku u K., ..., protiv tuženika D. Š. iz S. D., ..., s boravkom u Njemačkoj, ..., ... R., OIB: ..., zastupanog po punomoćniku T. G., odvjetniku u T., radi utvrđenja bračne stečevine i isplate, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž Ob-1268/2019-2 od 26. svibnja 2020., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru poslovni broj P Ob-107/17 od 19. srpnja 2019., u sjednici održanoj 29. rujna 2020.,

r i j e š i o   j e :

1. Prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.

2. Odbija se zahtjev tužiteljice za nadoknadu troškova sastava odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije, kao neosnovan.

Obrazloženje

Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž Ob-1268/2019-2 od 26. svibnja 2020., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru poslovni broj P Ob-107/17 od 19. srpnja 2019.

U odgovoru na prijedlog tužiteljica je osporila postojanje pretpostavki za odlučivanje o prijedlogu i njegovu osnovanost, te je predložila da se ne udovolji prijedlogu, a njoj dosude troškovi sastava odgovora na navedeni prijedlog.

Postupajući sukladno odredbama čl. 385., čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 - proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), revizijski sud je utvrdio da su u prijedlogu za dopuštenje revizije postavljena dva pravna pitanja koje se odnose na mogućnost prihvaćanja tužbenog zahtjeva koji glasi na utvrđenje vlasništva na stvari koja u tužbenom zahtjevu nije određena, te na to pripada li bivšem bračnom drugu koji je tijekom trajanja bračne zajednice samo u neznatnom dijelu otplatio kredit, kojim su izvršeni određeni građevinski radovi, a čiji je pretežni dio otplatio drugi bračni drug nakon prestanka bračne zajednice, pravo tražiti novčanu protuvrijednost svega onoga što je izgrađeno sredstvima kredita, neovisno o tome u kojem je postotku isplatio kredit, međutim u prijedlogu uz navedena pitanja nije naveo razloge zbog kojih smatra da su postavljena pitanja važna u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a, jer se ne poziva ni na jednu odluku VSRH, niti višeg suda u kojem bi bilo izneseno pravno shvaćanje o navedenim pitanjima koje bi bilo drugačije od pravnog shvaćanja iznesenog u predmetnoj odluci.

Slijedom navedenog, u ovoj pravnoj stvari u odnosu na sadržaj prijedloga za dopuštenje revizije, nisu kumulativno ispunjene pretpostavke iz čl. 387. st. 3. ZPP-a, to je na temelju odredbe čl. 392. st. 1. i 6. ZPP-a, riješeno kao u izreci.

Tužiteljici nisu dosuđeni troškovi sastava odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije jer je ocijenjeno da taj trošak nije bio potreban (čl. 155. st. 1. ZPP-a).

Zagreb, 29. rujna 2020.