- 1 -              Revd 1978/2020-2

 

 

 

 

 

Broj: Revd 1978/2020-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Branka Medančića člana vijeća i izvjestitelja i Gordane Jalšovečki članice vijeća, u pravnoj stvari I. tužitelja E. G. iz C., (OIB: ...) i II. tužiteljice B. G. iz C., (OIB: ...), oboje zastupanih po punomoćnici A. P., odvjetnici iz B., protiv tuženika R. S. S.-J.-W. e. iz Republike Austrije, S. S. i. R., (OIB: ...), zastupanog po punomoćnicima M. D., S. G., R. B. Z. i J. D. B., odvjetnicima iz Č., radi utvrđenja ništetnosti ugovora, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu posl. br. Gž-37/2020-2 od 20. veljače 2020., ispravljene rješenjem istoga suda posl. br. Gž-37/2020-3 od 5. lipnja 2020., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Bujama-Buie posl. br. P-278/2019-44 od 30. kolovoza 2019., ispravljena rješenjem istoga suda posl. br. P-278/2019 od 25. rujna 2019., u sjednici vijeća održanoj 29. rujna 2020.,

 

 

r i j e š i o   j e :

 

Prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije odbacuje se kao nedopušten.

 

 

Obrazloženje

 

Drugostupanjskom presudom odbijena je žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđena prvostupanjska presuda kojom su odbijeni tužbeni zahtjevi kako glase:

 

"1. Ugovor o jednokratnom kreditu broj računa ... od 3. rujna 2008. sklopljen između tužitelja E. G. i B. G. oboje na adresi, ..., C. i tužene kao neovlaštenog vjerovnika R. S. S. J.-W. e., ... R. Austrija utvrđuje se ništetnim i ne proizvodi nikakve pravne učinke među ugovornim strankama.

 

2. Sporazum o zasnivanju založnog prava radi osiguranja novčane tražbine sklopljen između E. G. i B. G. oboje na adresi ..., C. kao založnih dužnika i R. S. S. J.-W. e., ..., R Austrija kao založnog vjerovnika dana 12. rujna 2008. pod poslovnim brojem OV-10638 u RH kod javnog bilježnika T. F. kao pravnoj posljedici Ugovora iz toč. 1. ove presude utvrđuje se ništetnim i ne proizvodi pravne učinke među sporazumnim strankama.

 

3. Nalaže se tuženoj S. S. J. W. e. sa sjedištem u ... S. S. R., R. Austrija da izda Izjavu o brisanju založnog prava tužiteljici B. G. iz ..., C. upisanog na temelju Sporazuma iz toč. 2 ove presude u visini od 529.200,00 € na nekretninama u njenom suvlasništvu i to na k.č.br. 1326/1 u naravi kamenarija površine 347 m2, dvorišta površine 337 m2 GZ površine 10 m2 upisane u z.k.ul. F. u 1/30 dijela, k.č.br. 1326/4 u naravi kamenarija površine 68 m2 , dvorišta površine 68 m2, upisana u z.k.u1. 753 k.o. F. u 1/5 dijela i k.č.br. 1326/3 u naravi kamenarija površine 54 m2, SZ površine 54 m2, ukupno površine 54 m2 upisane u z.k.ul. 751 F. u 1/3 dijela sve upisano u zemljišnoknjižnom odjelu Poreč, Općinskog suda u Puli, jer će u protivnom takvu Izjavu o brisanju založnog prava zamijeniti ova presuda.

 

4. Nalaže se tuženoj R. S. S. J. W. e. I. R., ..., R. Austrija da vrati pravo suvlasništva tužiteljima tako da izda tabularnu ispravu podobnu za prijenos prava vlasništva nekretnine i to: k.č.br. 433/3 upisane u z.k.ul. 1065 k.o. N. V. koja se sastoji od suvlasničkog dijela 17/100 Etažno vlasništvo (E-l) s kojim je neodvojivo povezano pravo vlasništva sa stanom u dijelu prizemlja zgrade, površine 61,93 m2 u planu posebnih dijelova zgrade označeno oznakom "A", suvlasnički dio 28/100 etažno vlasništvo (E-2) s kojim je neodvojivo povezano pravo vlasništva sa stanom u dijelu prizemlja, površine 65,88 m2 u planu posebnih dijelova zgrade označeno oznakom "B", sa sporednim dijelom - spremište u dijelu podruma zgrade površine 40,14 m2 označeno oznakom "Sb", suvlasnički dio 20/100 etažno vlasništvo (E-3) s kojim je neodvojivo povezano pravo vlasništva sa stanom u dijelu prvog kata i potkrovlja zgrade, površine 75,00 m2, u planu posebnih dijelova zgrade označeno oznakom "C", suvlasnički dio 16/ 100 etažno vlasništvo (E-4) s kojim je neodvojivo povezano vlasništvo sa stanom u dijelu prvog kata zgrade površine 59,62 m2 u planu posebnih dijelova zgrade označen oznakom "D", suvlasnički dio 9/100 etažno vlasništvo (E-5) s kojim je neodvojivo povezano pravo vlasništva sa spremištem u dijelu podruma zgrade površine 34,63 m2 u planu posebnih dijelova zgrade označeno sa "E", suvlasnički dio 6/100 etažno vlasništvo (E-6) s kojim je neodvojivo povezano pravo vlasništva sa spremištem u dijelu podruma zgrade površine 20,22 m2 u planu posebnih dijelova zgrade označeno oznakom "F" i suvlasnički dio 4/100 etažno vlasništvo (E-7) s kojim je neodvojivo povezano pravo vlasništva sa spremištem u dijelu podruma zgrade površine 13,78 m2 u planu posebnih dijelova zgrade označeno oznakom "G2 na kojim je suvlasničkim dijelovima upisana kao vlasnik sve u korist na ime tužitelja E. G. i B. G. oboje na adresi ..., C. i to svakom u ½ dijela u zemljišnoknjižnom odjelu P., Općinskog suda u Puli, jer će u protivnom takvu Ispravu zamijeniti ova presuda.",

 

s time da je odbijen zahtjev tužitelja za naknadu parničnog troška a tužitelji su obvezani solidarno naknaditi tuženiku parnični trošak od 129.070,25 kn.

 

Tužitelji su pozivom na odredbu čl. 385. st. 1. Zakona o parničnom postupku podnijeli prijedlog da im se protiv drugostupanjske presude dopusti revizija „u odnosu na sva četiri“ u prijedlogu postavljena pitanja.

 

Tuženik je odgovorio na prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije i predložio da se ovaj odbaci kao nedopušten.

 

Prijedlog tužitelja da im se revizija dopusti nije dopušten.

 

Pobijana drugostupanjska presuda donesena je 20. veljače 2020., slijedom čega se, a na temelju odredbe čl. 117. st. 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 70/19), na snazi od 1. rujna 2019. (prema kojoj: "Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, odredbe ovoga Zakona o reviziji primjenjivati će se i na sve postupke u tijeku u kojima do stupanja na snagu ovoga Zakona nije donesena drugostupanjska odluka."), na ovaj spor glede dopuštenosti revizije (prema njegovom sadržaju) primjenjuje novelirana odredba čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11 - 148/11 pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP-a), prema kojoj stranke mogu podnijeti reviziju "protiv presude donesene u drugom stupnju ako je Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustio podnošenje revizije."

 

Podneseni prijedlog valja razmotriti u smislu odredaba ZPP-a koje uređuju pitanje dopuštenosti revizije, i to:

 

- odredbe čl. 387. st. 3., koja propisuje obvezatni sadržaj prijedloga stranke za dopuštenost revizije - da bi on bio dopušten, a prema kojoj: "U prijedlogu stranka mora određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg predlaže da joj se dopusti podnošenje revizije te određeno izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno u smislu odredaba članka 385.a stavka 1. ovoga Zakona. Ako se prijedlog za dopuštenje revizije podnosi zbog različite prakse viših sudova, stranka je uz prijedlog dužna dostaviti odluke sudova na koje se poziva ili ih određeno naznačiti.",

 

- odredbe čl. 385.a stavka 1., prema kojoj: „Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju ako se može očekivati odluka o nekom pravnom pitanju koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu...“.

 

U konkretnom slučaju tužitelji su predložili da im se protiv drugostupanjske presude dopusti revizija - ali nisu ispunili sve pretpostavke za dopuštenost svoga prijedloga: u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu naznačili određene i prihvatljive razloge da bi se moglo zaključiti da bi po njima postavljena pitanja zaista bila važna (ovdje odlučno) za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava (u smislu prethodno navedene odredbe članka 385.a stavka 1. ZPP-a).

 

Razloge istaknute važnosti postavljenih pitanja:

 

„1. Prvo pravno pitanje: Predstavlja li čl. 252. st. 2 Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18) koji propisuje da se Ugovor smatra sklopljenim u mjestu u kojem je ponuditelj imao svoje sjedište odnosno prebivalište u trenutku davanje ponude oborivu ili neoborivu presumpciju?

 

              2. Drugo pravno pitanje: Je li sud uskratio tužitelju pravo na raspravljanje u parničnom postupku kad je odbio njegovo saslušanje, a nesporno je da je dokaz saslušanja tužitelja pravovremeno predložen i to u odnosu na spornu činjenicu koja se odnosi na mjesto sklapanja ugovora?

 

              3. Treće pravno pitanje: Je li drugostupanjski sud učinio bitnu povredu odredbi parničnog postupka u smislu čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, kad navodi da je prvostupanjski sud otklonio primjenu ZNUK-a jer je ugovor zaključen u R. Hrvatskoj, a prvostupanjski sud nesporno utvrđuje i ponavlja nekoliko puta u presudi kako je Ugovor sklopljen u R. Austriji?

 

              4. Četvrto pravno pitanje: Može li sud, pa ako može, na temelju koje konkretne pravne osnove je ovlašten izuzeti primjenu Zakona o ništetnosti ugovora o kreditu u međunarodnim obilježjima sklopljenih u Republici Hrvatskoj s neovlaštenim vjerovnikom (NN 72/17 - dalje: ZNUK) koji zakon je neprekidno na snazi od 29.07.2017?“

 

ne može nadomjestiti samo poziv predlagatelja u prijedlogu na odredbe ZPP-a koje uređuju pitanje prijedloga za dopuštenje revizije i konstatacija iz prijedloga da o postavljenim pitanjima “nema prakse revizijskog suda” - sve uz izražavanje nezadovoljstva sa u postupku utvrđenim činjenicama i ocjenom provedenih dokaza te uz sugeriranje prihvatiti ocjenu ovih koju oni (predlagatelji) nalaze pravilnom, dokaze koje oni nalaze relevantnim i činjenice koje oni nalaze istinitim.

 

Stoga, a jer (zbog prethodno navedenog: obzirom da u prijedlogu nije ničime konkretizirano zbog čega bi postavljena pitanja bila važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu - toliko da bi glede njih bilo potrebno usaglašavati sudsku praksu ili otklanjati neku nesigurnost i time ispunjavati svrhu revizije, odnosno - budući da prijedlog ne sadrži razloge za suprotno shvaćanje) ne postoje pretpostavke da bi se revizija dopustila, prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije valjalo je (jer to ne spada u "pretjerani formalizam", kojeg revizijski sud ne može dopustiti) odbaciti odlukom iz izreke ovoga rješenja (primjenom odredbe čl. 392. st. 1. u svezi sa odredbama čl. 387. st. 4. i 5. ZPP-a).

 

Zagreb, 29. rujna 2020.