- 1 -              I Kž 462/2020-6

 

 

 

 

 

Broj: I Kž 462/2020-6

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E N J E

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Ranka Marijana, kao predsjednika vijeća, te Ileane Vinja i Melite Božićević-Grbić, kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice - specijalistice Maje Ivanović Stilinović, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog F. M., zbog kaznenog djela iz članka 190. stavak 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“, broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15 - ispravak, 101/17, 118/18 i 126/19 - dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi državnog odvjetnika podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Dubrovniku od 13. kolovoza 2020. broj Kir-412/2020, u sjednici održanoj 24. rujna 2020.,

 

 

r i j e š i o   j e:

 

 

              Prihvaća se žalba državnog odvjetnika te se preinačuje prvostupanjsko rješenje na način da se iz spisa neće izdvojiti:

 

              - naredba Općinskog suda u Dubrovniku broj Pp Prz 76/2020 od 28. srpnja 2020. (list spisa 11-12),

 

              - zapisnik PU ..., PGP G. broj: ... od 28. srpnja 2020. o pretrazi stana i drugih prostorija (list spisa 13-17),

 

              - službena bilješka PU ..., PGP G. broj: ... od 28. srpnja 2020. o pretrazi kuće na adresi M., koju koristi F. M. (list spisa 18-19),

 

              - potvrda o privremenom oduzimanju predmeta PU ..., PGP G. broj: ..., sve od 28. srpnja 2020. (list 20-26 spisa),

 

              - svi predmeti pronađeni u prije navedenoj pretrazi i oduzeti uz izdavanje potvrda o privremenom oduzimanju predmeta te

 

              - zapisnik o očevidu broj: ... od 28. srpnja 2020. (list spisa 27-31).

 

 

 

Obrazloženje

 

 

              Pobijanim rješenjem, na temelju članka 86. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17 i 126/19 - dalje: ZKP/08.), sudac istrage je kao nezakonite izdvojio iz spisa sve dokaze pobliže navedene u izreci ovog rješenja, u tijeku kaznenog postupka protiv okrivljenika F. M. zbog kaznenog djela iz članka 190. stavak 2. u vezi stavka 1. KZ/11.

 

              Protiv tog rješenja žali se državni odvjetnik zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači i odbije prijedlog obrane okrivljenika za izdvajanje dokaza navedenih u izreci pobijanog rješenja, a podredno da se to rješenje ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.

 

              Prije održavanja sjednice vijeća spis je, sukladno članku 495. u vezi članka 474. stavak 1. ZKP/08., dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

 

              Žalba državnog odvjetnika je osnovana.

 

              Prvostupanjski sud smatra sporne dokaze nezakonitima jer naredba suca Općinskog suda u Dubrovniku od 28. srpnja 2020., donesena u prekršajnom postupku, kojom se određuje pretraga stana i drugih prostorija koje koristi F. M., nije dostatno obrazložena u smislu članka 159. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18. - u daljnjem tekstu: PZ), koja odredba, u stavku 5. tog članka, propisuje smislenu primjenu Zakona o kaznenom postupku. Zbog manjkavog obrazloženja sudske naredbe, pretraga je nezakonito obavljena, a time su i svi dokazi koji su iz te radnje proizašli nezakoniti u smislu članka 10. stavak 2. točka 2. ZKP/08. jer su pribavljeni povredom prava garantiranih u članku 8. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Međunarodni ugovori broj 18/97, 6/99 - pročišćeni tekst, 8/99 – ispravak, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06 i 2/10 – u daljnjem tekstu: Konvencija).

 

              Nasuprot tome, državni odvjetnik u žalbi tvrdi da je naredba suca Općinskog suda u Dubrovniku dostatno obrazložena jer sadrži sve potrebne sastojke tj. izdana je u propisanoj formi, sadrži točnu oznaku predmeta pretrage (stana i drugih prostorija), navodi se tko će pretragu provesti i koja je njezina svrha, a osnovi sumnje o učinjenom prekršaju utemeljeni su na prijedlogu PU ..., PGP G. Nadalje, ukazuje se da je okrivljeniku, prije pretrage, uručena naredba suca, propisno je poučen o svojim pravima, a pretrazi su bila nazočna dva punoljetna svjedoka zbog čega su svi dokazi prikupljeni na zakonom propisani način.

 

              U pravu je državni odvjetnik da dokazi prikupljeni temeljem naredbe suca o pretrazi stana i drugih prostorija nisu nezakoniti.

 

              Uvidom u spis predmeta, kao i naknadno pribavljeni spis Općinskog suda u Dubrovniku broj Pp Prz 76/2020, utvrđeno je da je u tijeku prekršajnog postupka protiv okrivljenika F. M. zatražena i provedena hitna dokazna radnja pretrage stana i drugih prostorija koje on koristi na adresi M., zbog osnova sumnji da navedena osoba u tom prostoru drži određenu količinu droge marihuane, koja sumnja se temelji na operativnim izvješćima s terena i razgovoru s informatorom. Temeljem tih podataka, sudac je 28. srpnja 2020. izdao naredbu za pretragu jer je zaključio da iz prijedloga policije proizlazi vjerojatnost da će se u navedenom prostoru pronaći predmeti i tragovi od važnosti za prekršajni postupak.

 

              Nastavno tome, istog dana obavljena je pretraga stana i drugih prostorija (garaže s radionicom i štale) na navedenoj adresi u nazočnosti F. M. (koji se odrekao prava na branitelja) i dva građana kao svjedoka, kojom prilikom su pronađeni i privremeno oduzeti predmeti te izdane potvrde, kako je vidljivo iz zapisnika o pretrazi kojeg su nazočne osobe bez primjedaba potpisale. Nakon toga, F. M. je uhićen, uručena im je pouka o pravima i doneseno rješenje o provođenju istrage zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo iz čl. 190. st. 2. u vezi st. 1. KZ/11.

 

              Prema članku 242. stavak 1. ZKP/08., koji se, sukladno članku 159. stavak 5. PZ-a ovdje smisleno primjenjuje, ako postoji vjerojatnost da se u određenom prostoru nalaze predmeti ili tragovi važni za kazneni postupak, sudac određuje pretragu pisanim obrazloženim nalogom (naredbom) koji mora sadržavati oznaku predmeta pretrage, svrhu pretrage i tijelo koje će pretragu provesti. S obzirom da je pisana naredba (nalog) predana okrivljeniku prije pretrage te je upozoren o pravu na branitelja, a pretrazi su svjedočila dva punoljetna građana, s pravom državni odvjetnik ukazuje da tako pribavljeni dokazi nisu nezakoniti ex lege, u smislu članka 250. ZKP/08.

 

              Nadalje, u pravu je državni odvjetnik da se ovdje ne radi niti o dokazima pribavljenim povredom prava na poštivanje privatnog i obiteljskog života građana u smislu članka 8. Konvencije, tj. o dokazima koji bi ex iudicio bili nezakoniti.

 

              Naime, prvostupanjski sud u obrazloženju svoje odluke polazi od pogrešne pretpostavke da pisani obrazloženi nalog suca istrage za pretragu stana i drugih prostorija, kakvog ima u vidu odredba članka 242. stavak 1. ZKP/08., po standardu zaštite prava privatnosti treba dovesti u vezu s praksom Europskog suda za ljudska prava (dalje: ESLJP) u predmetima Dragojević protiv Republike Hrvatske od 15. siječnja 2015. i Matanović protiv Republike Hrvatske od 4. srpnja 2017. na koje se odluke obrana pozvala u svom zahtjevu za izdvajanje dokaza.

 

              Po stajalištu Vrhovnog suda Republike Hrvatske, koji u svemu uvažava standarde zaštite ljudskih prava izražene u odlukama ESLJP, sudovi su, pri ograničavanju ustavnih sloboda građana u svrhu prikupljanja dokaza, dužni izvršiti nužne i potrebne kontrole prije nego li svojim nalogom takve dokazne radnje dopuste. Naime, samo u situaciji kada interes društva za progonom počinitelja kažnjivih radnji preteže nad interesom pojedinca u zaštiti njegovih temeljnih ljudskih prava, dopušteno je prikupljanje dokaza na kojima će se, iako su pribavljeni ograničavanjem tih prava, moći zasnovati sudska presuda. Garant ostvarivanja tog razmjera su upravo sudovi koji su u svakom pojedinom slučaju dužni razumno ocijeniti postojanje zakonskih pretpostavki u kontekstu općeprihvaćenih načela proklamiranih Ustavom Republike Hrvatske i Konvencijom.

 

              Međutim, povrede prava iz članka 8. Konvencije, kojima se bave citirane odluke u predmetima Matanović i Dragojević, odnose se na kvalitetu obrazlaganja pisanih sudskih naloga kojima se dopušta provođenje posebnih dokaznih radnji predviđenih u članku 332. stavak 1. ZKP/08. kojima se u težoj mjeri privremeno ograničavaju ustavna prava građana, nego li je to slučaj pri narušavanju nepovredivosti doma izdavanjem naloga za njegovu pretragu u smislu članka 252. stavak 1. ZKP/08. Iako zakon u oba slučaja, kao pretpostavku, propisuje izdavanje pisanog obrazloženog sudskog naloga, stupanj ograničavanja ustavnih prava građana je bitno drugačiji.

 

Naime, posebne dokazne radnje iz članka 332. ZKP/08. provode se tajno tj. bez znanja osobe o čijim se pravima radi te mogu trajati dulje vrijeme pa i preko godinu dana, ovisno o težini predmetnog kaznenog djela. Upravo iz tog razloga, takve mjere se mogu naložiti samo onda kada postoje osnove sumnje da je počinjeno neko od posebno naznačenih kaznenih djela iz kataloga, a izvidi kaznenih djela ne bi se mogli provesti na drugačiji način ili bi to bilo skopčano s nerazmjernim poteškoćama. Stoga je sve ove pretpostavke nužno prethodno utvrditi obrazloženim sudskim nalogom, kako zakon izričito propisuje u kontekstu prava na poštivanje privatnog i obiteljskog života građana.

 

              Nasuprot tome, ograničenje ustavnih prava građana koja su posljedica pretrage stana i drugih prostorija po zakonu je moguće provesti u odnosu na sve kažnjive radnje koje se progone po službenoj dužnosti, pretraga se obavlja, u pravilu, jednokratno, javno i po danu te uz prethodnu predaju sudskog naloga i u nazočnosti osobe čija se ustavna prava time ugrožavaju, pa i uz njegovog branitelja, ako osoba to zahtjeva. Konačno, bitno je reći da se pretraga doma i drugih prostora mora poduzeti u nazočnosti dvoje punoljetnih građana, kao svjedoka pretrage u smislu članka 254. stavak 2. ZKP/08.

 

              Upravo zbog navedenog, obrazloženje sudskog naloga za pretragu treba sadržavati tek podatke propisne u članku 242. stavak 1. ZKP/08., što ima opravdanja s obzirom na niži stupanj ograničavanja ustavnih prava građana, ali i postojanja snažnih kontrolnih čimbenika koji su osigurani kroz transparentnost postupanja djelatnika policije u nazočnosti drugih osoba, poglavito dva punoljetna građana.

 

              Slijedom izloženog, dakle, stupanj sudske kontrole u kontekstu razmjernosti ograničenja ustavnih prava građana pri izdavanju obrazloženog naloga za pretragu stana i drugih prostorija ne može se, već prema slovu zakona, izjednačiti s onim koji je nužan pri izdavanju obrazloženog naloga za provođenje posebnih dokaznih radnji iz članka 332. stavak 1. ZKP/08., a time i praksa ESLJP-a koja se odnosi na potonju situaciju, ovdje nije primjenjiva.

 

              Stoga je u pravu državni odvjetnik da naredba suca Općinskog suda u Dubrovniku, izdana u smislu čl. 159. PZ-a, u svemu zadovoljava kriterije pisanog obrazloženog naloga iz čl. 242. st. 1. ZKP/08 te time predstavlja zakonit temelj za provođenje pretrage stana i drugih prostorija pa je ta dokazna radnja, kao i sve potvrde o privremenom oduzimanju premeta koji su tom pretragom pronađeni, u svemu zakonito pribavljeni dokazi na kojima nema zapreke zasnovati sudsku presudu.

 

Nastavno tome, i dokazna radnja očevida, koja je provedena istovremeno s radnjom pretrage stana i drugih prostorija, nije nezakonita, jer su prostori u kojima je vršen očevid istovjetni onima obuhvaćenim dokaznom radnjom pretrage. Naime, prema zapisniku o očevidu od 28. srpnja 2020., ta radnja je obavljena u prostoru garaže i štale na adresi M., u vremenu od 15:40 do 18:20 tog dana, dakle, u istim prostorijama u kojima je već tekla dokazna radnja pretrage koja je, prema zapisniku, započela u 13:40, a dovršena u 18:30. Navedeno ukazuje da je potreba provođenja radnje očevida proizašla upravo iz rezultata zakonito provedene pretrage stana i drugih prostorija, a prostori u kojima je očevid obavljen obuhvaćeni su istom pisanom naredbom suca Općinskog suda u Dubrovniku.

 

Kako je već utvrđeno da je radnja pretrage bila zakonita, tada je i radnja očevida, koja je obavljena u sklopu te pretrage, također zakonita, neovisno o tome što se u uvodu zapisnika o očevidu omaškom navodi da je obavljena bez naloga.

 

Konačno, pogrešno je prvostupanjski sud, kao nezakonitu, izdvojio iz spisa naredbu suca Općinskog suda u Dubrovniku od 28. srpnja 2020. jer se radi o sudskoj radnji koja je kao takva ne predstavlja dokaz u postupku niti podliježe procjeni zakonitosti prema čl. 10. ZKP/08.

 

Kako su time navodi žalbe državnog odvjetnika osnovani, a nisu uočene povrede na koje ovaj žalbeni sud, u smislu čl. 494. st. 4. ZKP/08, pazi po službenoj dužnosti, trebalo je, pobijano rješenje preinačiti na način učinjen u izreci ovog drugostupanjskog rješenja, sukladno čl. 494. st. 3. toč. 3. ZKP/08.

 

 

Zagreb, 24. rujna 2020.

 

 

Predsjednik vijeća:

                                                                                                                Ranko Marijan, v.r.