1

                            Broj: Jž-1446/2020

   

                                             

 

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

 

R  J  E  Š  E  N  J  E

 

              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj kao predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Kristine Gašparac Orlić kao članica vijeća uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. Ž.Š., zbog prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (NN 70/17 i 126/19), odlučujući o žalbi okrivljenice, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Varaždinu, Stalne službe u Ivancu od 29. srpnja 2020., broj: 31 Pp J 640/2020, u sjednici vijeća održanoj 23. rujna 2020.,

 

                                      

r i j e š i o   j e

 

1. U povodu žalbe okr. Ž.Š., a po službenoj dužnosti, ukida se pobijana

prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

 

2. Uslijed odluke pod I. žalba okr. Ž.Š. je bespredmetna.

 

 

                            Obrazloženje

 

Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Varaždinu, Stalne službe u Ivancu od 29. srpnja 2020., proglašena je krivom okr. Ž.Š. da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinila prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji joj je, uz primjenu odredbi o ublažavanju izrečena novčana kazna u iznosu od 1.500,00 kuna, koju je dužna platiti u roku od 30 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne.

 

U odnosu na troškove prekršajnog postupka, pobijanom prvostupanjskom presudom okrivljenica je obvezan naknaditi iste u iznosu od 150,00 kuna.

 

Protiv te presude, okr. Ž.Š. osobno je pravodobno podnijela žalbu ne naznačujući žalbene osnove dok iz sadržaja žalbe proizlazi da se žali zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se žalba prihvati.

 

              Žalba je bespredmetna.

 

              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. toč. 6., 7, 9. i 10. ovoga Zakona, jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona. 

 

Tako je ovaj sud, ispitivanjem po službenoj dužnosti, utvrdio da je prvostupanjski sud, počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. toč. 10. Prekršajnog zakona.

 

Naime, ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti ovaj sud je utvrdio da se pobijana prvostupanjska presuda, između ostalog, temelji se i na nezakonitom dokazu iz čl. 90. Prekršajnog zakona, konkretno, na iskazu svjedokinje oštećene G.J., koja nije pravilno i zakonito poučena o svojim pravima i dužnostima, odnosno, nije ispitana sukladno odredbama čl. 173. Prekršajnog zakona u vezi čl. 285. Zakona o kaznenom postupku (NN broj 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 - Odluka i Rješenje USRH, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17 dalje ZKP/08) o ispitivanju svjedoka.

 

Prema odredbi čl. 90. st. 2. Prekršajnog zakona, nezakoniti dokazi su oni dokazi koji su, između ostalog, pribavljeni povredom odredaba prekršajnog postupka te koji su kao takvi izričito predviđeni u zakonu.

 

Odredbom čl. 173. Prekršajnog zakona propisano je, da će se pri ispitivanju svjedoka u prekršajnom postupku smisleno primjenjivati odredbe koje važe u Zakonu o kaznenom postupku za ispitivanje svjedoka, a iz zapisnika o ispitivanju svjedoka oštećene Gordane Jagačić  jasno je vidljivo da u predmetnom Zapisniku nije ubilježeno da je navedena upozorena na svoja prava sukladno gore navedenom zakonskim odredbama.

 

Prema odredbi čl. 300. st. 1. toč. 3. i 5. Zakona o kaznenom postupku, propisano je da se, iskaz svjedoka se ne može upotrijebiti kao dokaz u postupku ako upozorenja iz čl. 288. st. 3. tog Zakona (da nije dužan odgovarati na pitanja predviđena u čl. 286. st. 1. Zakona o kaznenom postupku) te ako upozorenja i odricanje iz čl. 285. st. 3. (osobe iz čl. 285. st. 1. toč. 1. do 3., a to; osoba s kojom je okrivljenik u braku ili izvanbračnoj zajednici, rođaci okrivljenika u uspravnoj lozi, rođaci u pobočnoj lozi do trećeg stupnja zaključno te srodnici po tazbini do drugog stupnja zaključno, posvojenik i posvojitelj okrivljenika, upozorit će se da će se njihov iskaz , ako odluče svjedočiti, bez obzira na njihovu kasniju odluku moći koristiti kao dokaz. Upozorenja i odgovori unose se u zapisnik.), nisu ubilježena u zapisnik.

 

Naime, u provedenom dokaznom postupku ispitana je svjedokinja – oštećena G.J. koja je šogorica okr. Ž.Š. (srodnica po tazbini u drugom stupnju), a koja svjedokinja nije upozorena u smislu čl. 288. st. 3. Zakona o kaznenom postupku (i to; da nije dužna odgovarati na pitanja predviđena u čl. 286. st. 1. Zakona o kaznenom postupku) te u smislu čl. 285. st. 3. Zakona o kaznenom postupku.

 

Kako dakle, upozorenja iz čl. 288. st. 3. (da nije dužna odgovarati na pitanja predviđena u čl. 286. st. 1. Zakona o kaznenom postupku) te upozorenje i odricanje iz  čl. 285. st. 3.  Zakona o kaznenom postupku („…upozorit će se da će se njihov iskaz, ako odluče svjedočiti, bez obzira na njihovu kasniju odluku moći koristiti kao dokaz. Upozorenja i odgovori unose se u zapisnik.“), svjedokinji G.J. nisu ubilježena u zapisnik o njezinom ispitivanju, radi se o nezakonitom dokazu koji se, sukladno čl. 300. st. 1. toč. 3. i 5. Zakona o kaznenom postupku, ne može upotrijebiti kao dokaz u postupku, pa se i na takvom dokazu ne može se temeljiti utvrđeno činjenično stanje i odluka o krivnji okr. Ž.Š.

 

Prema tome, na opisani način je ostvarena bitna povredu odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. toč. 10. Prekršajnog zakona.

 

Iz navedenih razloga, trebalo je ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

 

U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će na odgovarajući način otkloniti istaknutu bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka, iznova će provesti do sada izvedene zakonite dokaze kao i možebitne dokaze za koje se ukaže potreba nužnosti izvođenja te će na temelju provedenih dokaza donijeti novu, na zakonu osnovanu, odluku, u kojoj će navesti jasne razloge o svim pravno relevantnim činjenicama.

 

Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.

 

U Zagrebu 23. rujna 2020.

 

 

 

 

 

              Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Varaždinu u 5 ovjerenih prijepisa za spis, okrivljenicu, oštećenu i tužitelja.