1              Poslovni broj: 8 Kž-469/2020-2

Poslovni broj: 8 Kž-469/2020-2

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

              Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Sonje Brešković Balent, kao predsjednice vijeća te Gordane Mihele Grahovac i Jasne Smiljanić kao članica vijeća, uz sudjelovanje Vere Šinogl kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljene J. P. V., zbog kaznenog djela klevete iz članka 149. stavak 2. Kaznenog zakona (NN 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18. i 126/19. – dalje u tekstu: KZ/11.), odlučujući o žalbi privatnih tužitelja M. B. i dr. podnesene putem opunomoćenika J. G. i mr. sc. I. Š. J., odvjetnicima u O. društvu G., G., P. i partneri, protiv rješenja Općinskog kaznenog suda u Zagrebu broj: K-509/2020. od 24. lipnja 2020., na sjednici vijeća održanoj 21. rujna 2020.

r i j e š i o   j e

Odbija se žalba privatnih tužitelja M. B., P. B., S. B., S. B. Č., L. B., T. C., J. Č., F. D., D. E., G. F. J., D. G., S. G., R. G. J., D. H. L., M. I. Č., M. J., Z. K., M. K. Š., E. K. K., T. K. P., I. K., M. L., R. L. J., D. M., K. M., D. M.-G., I. M. K., A. M., M. M., B. N.,V. N., D. O.-A., B. O., H. P., D. P., L. R., T. S.-J., N. S. M., K. Š., A.-M. Š. P., A. Š., M. Š., M. T., M. V., A. Ž., M. V., kao neosnovana.

Obrazloženje

              Rješenjem Općinskog kaznenog suda u Zagrebu na temelju članka 355. stavak 1. točka 3. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08., 76/09., 80/11., 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 52/14., 70/17., 126/19. – dalje u tekstu: ZKP/08.) odbačena je privatna tužba privatnih tužitelja M. B., P. B., S. B., S. B. Č., L. B., T. C., J. Č., F. D., D. E., G. F. J., D. G., S. G., R. G. J., D. H. L., M. I. Č., M. J., Z. K., M. K. Š., E. K. K., T. K. P., I. K., M. L., R. L. J., D. M., K. M., D. M.-G., I. M. K., A. M., M. M., B. N.,V. N., D. O.-A., B. O., H. P., D. P., L. R., T. S.-J., N. S. M., , K. Š., A.-M. Š. P., A. Š., M. Š., M. T., M. V., A. Ž., M. V., od 10. ožujka 2020., protiv okrivljene J. P. V. zbog kaznenog djela klevete iz čl. 149 st. 1 i 2 KZ/11.

              Protiv ovog rješenja podnijeli su žalbu privatni tužitelji putem opunomoćenika J. G. i mr. sc. I. Š. J. zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog povrede odredaba kaznenog postupka navodeći da je pogrešno prvostupanjski sud utvrdio da se inkriminirane izjave okrivljenice ne odnose na privatne tužitelje te je posljedično, pogrešno primijenio odredbu članka 355. stavak 1. točka 3. ZKP/08. i donio rješenje kojim se privatna tužba odbacuje. Žalitelj ističe da se klevetnički sadržaj koji je izgovorila okrivljenica: „Mi smo zaključili…. da su se u bolnici, nažalost, bavili i nadriliječništvom“, koji joj se privatnom tužbom stavlja na teret, odnosi na privatne tužitelje kao osobe koje temeljem radno-pravnog odnosa rade ili su pozvane raditi u Bolnici (D. bolnici S.), dakle, na zaposlenike bolnice, liječnike i drugo medicinsko osoblje. Privatni tužitelji predstavljaju organizirani kolektivitet, kao skup osoba zaposlenih kod poslodavca koji se temeljem ugovora o radu u D. bolnici S. bave liječenjem pacijenata pa su upravo na njih bile usmjerene klevetničke riječi okrivljene J. P. V. Na to upućuje i opis kaznenog djela nadriliječništva iz članka 184. stavak 1. KZ/11. koje može počiniti samo fizička osoba pa se i predbacivanje takvog kaznenog djela može počiniti spram jedne ili više fizičkih osoba koji čine radni kolektiv određene zdravstvene ustanove, a što šteti časti i ugledu upravo zaposlenika zdravstvene ustanove, odnosno privatnih tužitelja.

              Žalba nije osnovana.

              U pravu je prvostupanjski sud kada je odbacio optužnicu privatnih tužitelja.

Naime, kazneno djelo protiv časti i ugleda klevetom čini, između ostalog, onaj tko za nekoga iznese neistinitu činjeničnu tvrdnju koja može škoditi njegovoj časti i ugledu, znajući da je neistinita, kleveta mora biti usmjerena protiv određene fizičke ili kolektivne osobe, čiji su čast i ugled zaštitni objekt ovog kaznenog djela.

Prvostupanjski sud sasvim osnovano analizirajući izjavu okrivljenice „Mi smo zaključili …. da su se u bolnici, nažalost, bavili i nadrilječništvom“ zaključuje da se izjava odnosi na bolnicu kao jedan kolektivitet, koji svakako može biti subjekt sudskog postupka s ciljem zaštite svoje časti i svojeg ugleda, a time i ovlaštenik podnošenja privatne tužbe. Nasuprot tome, privatni tužitelji, zaposlenici bolnice, koji poimence nisu izdvojeni u inkriminiranom obraćanju, svakako su zainteresirani za ugled poslodavca za kojeg se u javnosti iznose klevetničke tvrdnje, no ta ih zainteresiranost ne stavlja u poziciju žrtve, odnosno osobe kojoj bi iznesena klevetnička tvrdnja izravno ugrozila čast i ugled, čime bi imali pravo i na zaštitu u kaznenopravnom smislu podnošenjem privatne tužbe zbog kaznenog djela klevete.

Slijedom navedenog, sasvim ispravno je prvostupanjski sud zaključio da u odnosu na konkretnu inkriminaciju podnositelji privatne tužbe nisu ovlašteni tužitelji i sukladno odredbi članka 355. stavak 1. točka 3. ZKP/08 odbacio njihovu privatnu tužbu.

Kako Županijski sud u Zagrebu, ispitujući prvostupanjsko rješenje u skladu s odredbom članka 494. stavak 4. ZKP/08, nije našao povrede zakona na koje pazi po službenoj dužnosti, na temelju članka 494. stavak 3. točka 2. ZKP/08 riješeno je kao u izreci.

U Zagrebu 21. rujna 2020.