- 1 -              I Kž 512/2020-4

 

 

 

 

 

 

Broj: I Kž 512/2020-4

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E N J E

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Ane Garačić, kao predsjednice vijeća te Damira Kosa i Perice Rosandića, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Sande Bramberger Ostoić, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv zatvorenika B. D., zbog kaznenog djela iz članka 111. točaka 1. i 4. Kaznenog zakona ("Narodne novine", broj 125/11. i 144/12.– dalje u tekstu: KZ/11.) i drugih, odlučujući o žalbi državnog odvjetnika, podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Sisku od 31. kolovoza 2020. broj IK I-366/20-11, u sjednici održanoj 21. rujna 2020. godine

 

 

r i j e š i o j e:

 

 

Prihvaća se žalba državnog odvjetnika, preinačuje se pobijano rješenje na način da se odbija prijedlog za uvjetni otpust zatvorenika B. D.

 

 

Obrazloženje

 

 

Rješenjem Županijskog suda u Sisku, na temelju članka 59. Kaznenog zakona ("Narodne novine", broj 12/11., 144/12., 56/15., 61/15. - ispravak, 101/17., 118/18. i 126/19, dalje u tekstu: KZ/11-I.) u vezi članka 157. stavka 1. i članka 159. stavka 3. Zakona o izvršavanju kazne zatvora ("Narodne novine", broj 128/99., 55/00., 59/00. - ispravak, 129/00., 59/01., 67/01. - ispravak, 11/02. - ispravak, 190/03. – pročišćeni tekst, 76/07., 27/08., 83/09., 18/11., 48/11. – odluke i rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, 125/11. – Kazneni zakon, 56/13., 150/13. i 98/19. - dalje u tekstu: ZIKZ-a) zatvorenik B. D. uvjetno je otpušten sa izdržavanja kazne zatvora u trajanju sedam godina i pet mjeseci, zbog kaznenih djela iz članka 111. točaka 1. i 4 u svezi članka 34. KZ/11. i članka 217. stavka 1. točka 1. u svezi članka 216. stavka 1. i članka 33. Kaznenog zakona ("Narodne novine", broj 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08., 57/11. i 143/12.). Zatvorenik kaznu izdržava u Kaznionici u G., ista teče od 26. lipnja 2013. te je puni istek kazne 15. prosinca 2020.

 

Boravak zatvorenika po izlasku na slobodu je J. P., ..., a temeljem članka 161. stavka 2. ZIKZ-a uvjetno otpušteni može promijeniti mjesto prebivališta, odnosno boravišta, samo uz suglasnost suca izvršenja Županijskog suda u Osijeku kojem se treba prijaviti radi nadzora u vezi pomoći tijekom uvjetnog otpusta, sukladno članku 165. ZIKZ-a.

 

Temeljem članka 163. ZIKZ-a uvjetno otpušteni zatvorenik se tijekom uvjetnog otpusta dužan javljati PU Osječko-baranjska, Policijska postaja Đ., ..., Đ., odmah po izlasku s izdržavanja kazne zatvora, te potom jednom mjesečno do vremena isteka kazne, kao i Probacijskom uredu O., ..., odmah po uvjetnom otpustu i dalje prema pojedinačnom programu postupanja koji će Probacijski ured O. izraditi za zatvorenika.

 

Protiv tog rješenja žalbu je podnio državni odvjetnik zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači na način da se odbije zatvorenikov prijedlog za uvjetni otpust.

 

Na temelju članka 474. stavka 1. u vezi s člankom 495. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine", broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - odluka Ustavnog suda Republike Hrvastke, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19. - dalje: ZKP/08.), a koji se u ovom postupku primjenjuje sukladno članku 44. stavku 2. ZIKZ-a spis je dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

 

Žalba je osnovana.

 

U pravu je žalitelj kada tvrdi da prvostupanjski sud, prilikom donošenja pobijanog rješenja, nije u dovoljnoj mjeri cijenio činjenicu da je zatvorenik specijalni povratnik (ranije osuđivan u čak šest navrata), te da je protiv njega u tijeku drugi kazneni postupak, i to zbog istovrsnog kaznenog djela. Osim toga, kako to ispravno upućuje državni odvjetnik, kod njega je, unatoč do sada izdržanoj kazni, rizik od kriminalnog povrata visoko vjerojatan, obzirom da niti ranije izrečene kazne na njega očito nisu povoljno djelovale.

 

Stoga, prihvaćajući navode žalbe, i ovaj drugostupanjski sud drži kako nisu ispunjene pretpostavke iz članka 59. stavka 2. KZ/11-I., koje bi opravdavale uvjetni otpust zatvorenika.

 

Naime, nedvojbeno je da je zatvorenik već ranije osuđen u čak šest navrata, pa i bezuvjetnim kaznama. Unatoč tome što je sa izdržavanja prethodne kazne otpušten u prosincu 2012., kazneno djelo iz članka 111. točaka 1. i 4. u vezi s člankom 34. KZ/11., za koje aktualno izdržava kaznu, počinio je već u lipnju 2013. Osim toga, zatvorenik nema odobrene izvankaznioničke pogodnosti, i to zbog stegovnog prijestupa zlouporabe pogodnosti izlaska u mjesto prebivališta kada je bio u bijegu 20 dana, a za što je stegovno kažnjen dok je izdržavao aktualnu kaznu u Kaznionici u L. Sve navedene okolnosti upućuju na zaključak da u konkretnom slučaju nisu ispunjeni uvjeti da se B. D. uvjetno otpusti obzirom da se radi o specijalnom recidivistu kod kojeg je, u skladu s izvješćem Kaznionice u G., utvrđen visoki rizik od kriminalnog povrata.

 

Stoga, uzevši u obzir sve izloženo, neovisno o okolnostima koje su pozitivne na strani zatvorenika, valjalo je odbiti njegov prijedlog za uvjetni otpust.

 

Imajući u vidu navedeno, primjenom odredbe članka 494. stavka 3. točka 3. ZKP/08. riješeno je kao u izreci.

 

Zagreb, 21. rujna 2020.