- 1 -              Rev 1905/2019-4

 

 

 

 

 

Broj: Rev 1905/2019-4

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Mirjane Magud predsjednice vijeća, Renate Šantek članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, dr. sc. Jadranka Juga člana vijeća, Branka Medančića člana vijeća i mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, u pravnoj stvari prvotužiteljice R. K. iz Z., OIB: …, i drugotužitelja R. S. iz Z., OIB: …, koje zastupa punomoćnik mr. sc. N. B. S., odvjetnik u Z., protiv tuženika U. o. d.d., Zagreb, OIB: …, kojeg zastupa punomoćnik M. R., odvjetnik u Z., radi naknade štete, odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude Županijskog suda u Puli-Pola broj Gž-555/2018-2 od 18. veljače 2019., kojom je potvrđena i preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Pn-1692/16-34 od 16. ožujka 2018., u sjednici održanoj 16. rujna 2020.,

 

 

p r e s u d i o   j e:

 

I. Prihvaća se revizija tužitelja, preinačuje se presuda Županijskog suda u Puli-Pola broj Gž-555/2018-2 od 18. veljače 2019. u dijelu pod točkom I i III izreke i sudi:

 

Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Pn-1692/16-34 od 16. ožujka 2018. u dijelu pod točkama I i II i IV izreke.

 

II. Nalaže se tuženiku da tužiteljima naknadi trošak revizije u iznosu od 3.842,50 kuna u roku od 15 dana.

 

 

Obrazloženje

 

Prvostupanjskom presudom suđeno je:

 

„I Nalaže se tuženiku U. o. d.d. iz Z., OIB … da I tužiteljici K. R. iz Z., + OIB … isplati iznos od 93.368,78 kn s pripadajućom zateznom kamatom tekućom od 07.03.2016. pa do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka prema čl. 29 st. 2 i 8 Zakona o obveznim odnosima, u roku od 15 dana.

 

II Nalaže se tuženiku U. o. d.d. iz Z., OIB … da II tužitelju S. R. iz Z., OIB … isplati iznos od 75.000,00 kn s pripadajućom zateznom kamatom tekućom od 07.03.2016. pa do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka prema čl. 29 st. 2 i 8 Zakona o obveznim odnosima, u roku od 15 dana.

 

III Odbija se zahtjev I tužiteljice K. R. za iznos od 970,00 kn s pripadajućom kamatom.

 

IV Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljima parnični trošak u iznosu od 36.123,75 kn sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 16.03.2018. pa do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka prema čl. 29 st. 2 i 8 Zakona o obveznim odnosima, u roku od 15 dana.“

 

Drugostupanjskom presudom suđeno je:

 

„Prihvaća se djelomično žalba tuženika, djelomično se preinačuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj 41-Pn-1692/16-34 od 16. ožujka 2018., tako da se odbijaju tužbeni zahtjev tužiteljice R. K. u daljnjem iznosu od 54.800,00 kuna i tužbeni zahtjev tužitelja R. S. u iznosu od 55.000,00 kuna, sve sa zakonskom zateznom kamatom od 7. ožujka 2016. do isplate.

 

U ostalom dijelu žalba tuženika se odbija kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj 41-Pn-1692/16-34 od 16. ožujka 2018.

 

Nalaže se tuženiku da naknadi tužitelju troškove cijelog postupka u iznosu 65,75 kn sa zateznom kamatom od 16. ožujka 2018. do isplate po stopi koje se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana.“

 

Protiv drugostupanjske presude, tužitelji su podnijeli reviziju na temelju odredbe čl. 382. st. 2. toč. 1. Zakona o parničnom postupku zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava. Predložili su reviziju prihvatiti i preinačiti pobijanu presudu.

 

Odgovor na reviziju nije podnesen.

 

Revizija tužitelja je osnovana.

 

Pobijana drugostupanjska presuda je na temelju odredbe čl. 392.a st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14 - dalje: ZPP) ispitana samo u onom dijelu u kojem se pobija revizijom i u granicama razloga određeno navedenih u reviziji.

 

U revizijskoj fazi postupka predmet spora jest naknada neimovinske štete zbog gubitka začetog, a nerođenog djeteta.

 

Na temelju činjeničnih utvrđenja:

 

- da je prvotužiteljica nastradala kao suvozač u vozilu koje je izlazeći s parkirališta oduzelo prednost vozilu osiguranom kod tuženika, tako da je vozilo osigurano kod tuženika naletjelo na stražnji dio vozila u kojem je bila tužiteljica,

 

- da je prvotužiteljica u toj prometnoj nezgodi zadobila udarac u meki oglavak, udarac u područje desnog ramena i leđa i trzajnu ozljedu vratne i slabinske kralježnice, zbog kojih su joj zaostale trajne posljedice u smislu bolnog cervikobrahijalnog i lumbosakralnog sindroma uz biomehaničke promjene uslijed instabiliteta te umanjenja pokretljivosti vratne i slabinske kralježnice s limitacijom kretnji i bolnošću u području desnog ramena, što umanjuje opću životnu i radnu sposobnost za oko 7,5 do 8%,

 

- da je prvotužiteljica trpjela jaku bol tri dana do smirenja akutne posttraumatske neurovegetativne simptomatologije, srednje jačine deset dana i manjeg intenziteta još mjesec i pol dana, trpjela je primarni strah u trenutku životne ugroženosti i istovremenog tjelesnog ozljeđivanja, jači i kratkotrajan, a zatim sekundarni strah, jači u trajanju od tri dana, srednjeg intenziteta sedam dana, te kasni strah četiri tjedna,

 

- da je prvotužiteljici bila potrebna tuđa pomoć i njega u zbrinjavanju svakodnevnih fizioloških i higijenskih potreba četiri sata dnevno dva tjedna i tri sada dnevno iduća dva tjedna,

 

- da je drugotužiteljica u trenutku nezgode bila u ranoj trudnoći od osam tjedana, te je dan prije nesreće obavila ginekološki pregled i ultrazvuk i nalazi su bili uredni,

 

- da je prvotužiteljica tri dana od nezgode izgubila plod, te da je uzrok gubitka upravo predmetna prometna nezgoda,

 

- da je prvotužiteljica na psihičkom planu razvila simptomatiku poremećaja prilagodbe te nastavno elemenata PTSP-a, a da između predmetnog štetnog događaja i razvoja psihičkih poremećaja postoji izravna uzročno-posljedična veza, te da joj smanjenje opće životne aktivnosti s psihijatrijskog motrišta od 5 do 6%,

 

- da je drugotužitelj izvanbračni suprug prvotužiteljice i otac nerođenog djeteta, prvostupanjski sud je ocijenio da je prvotužiteljici ozljedama u predmetnoj nezgodi povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, te joj je nastala neimovinska šteta u smislu čl. 19. st. 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15 - dalje: ZOO) u vezi s čl. 1046. ZOO, u visini od 28.750,00 kuna te imovinska šteta u smislu čl. 1095. stavak 1. ZOO u iznosu od 1.470,00 kuna. Sud je ujedno ocijenio osnovanim zahtjeve tužitelja za naknadu štete za duševne boli zbog gubitka ploda svakome u iznosu od 75.000,00 kuna, na temelju odredbe čl. 1101. st. 1. ZOO.

 

Odlučujući o žalbi tuženika podnesenoj protiv prvostupanjske presude sud drugog stupnja je na temelju odredbe čl. 373. toč. 3. ZPP preinačio prvostupanjsku presudu i odbio tužbene zahtjeve prvo i drugo tužitelja za naknadu štete zbog gubitka ploda u iznosu preko 20.000,00 kuna, dok je u preostalom dijelu odbio žalbu kao neosnovanu i potvrdio prvostupanjsku presudu pozivom na odredbu čl. 368. st. 1. ZPP

 

Odredbom čl. 382. st. 1. toč. 3. ZPP propisano je da stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude ako je drugostupanjska presuda donesena prema odredbama čl. 373.a i čl. 373.b ZPP.

 

S obzirom na to da je drugostupanjski sud preinačio presudu prvostupanjskog suda i odluku donio utvrđujući okolnosti koje je sud prvog stupnja propustio ocijeniti pri odlučivanju o visini tužbenog zahtjeva, iako je propustio označiti da odluku donosi na temelju odredbe čl. 373.a ZPP, ispunjene su zakonske pretpostavke za podnošenje redovne revizije na temelju čl. 382. st. 1. toč. 3. ZPP. Zbog navedenog je ovaj sud o reviziji tužitelja odlučivao kao o redovnoj reviziji.

 

U okviru revizijskog razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka tužitelji navode da drugostupanjska presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, jer u obrazloženju nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, a o odlučnim činjenicama su navedeni razlozi koji su nejasni i proturječni, čime je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP.

 

Ispitujući osnovanost revizijskih navoda tužitelja ovaj sud ocjenjuje da su u drugostupanjskoj presudi navedeni razlozi o odlučnim činjenicama koji imaju podlogu u utvrđenom činjeničnom stanju te da obrazloženje drugostupanjske presude ne sadrži proturječnosti zbog kojih se pravilnost i zakonitost odluke ne bi mogla ispitati, slijedom čega nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP.

 

Međutim, osnovano revidenti navode da je drugostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo kada je opravdanost visine pravične novčane naknade zbog gubitka začetog, a nerođenog djeteta cijenio prema duljini trajanja trudnoće.

 

Odredbom čl. 1101. st. 2. ZOO je propisano da će sud pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom. Prema tome, duljina trajanja trudnoće nije odlučna okolnost pri utvrđivanju visine pravične novčane naknade.

 

Naime, svrha dosude pravične novčane naknade jest novčana satisfakcija oštećenika koji bez sumnje trpe neimovinsku štetu zbog gubitka začetog, a nerođenog djeteta, neovisno o duljini trajanja trudnoće do štetnog događaja.

 

Slijedom navedenog, valjalo je na temelju čl. čl. 395. st. 1. ZPP preinačiti drugostupanjsku presudu u pobijanom dijelu, i odlučiti kao pod točkom I. izreke.

 

S obzirom da je po reviziji tužitelja preinačena drugostupanjska presuda na način da je odbijena žalba tuženika i potvrđena prvostupanjska presuda, valjalo je preinačiti i drugostupanjsku odluku o troškovima postupka.

 

Tužiteljima je na temelju odredbe čl. 166. st. 2. ZPP u vezi s čl. 154. st. 1. ZPP i čl. 155. st. 1. ZPP dosuđen trošak za sastav revizije, uvećano za 10% zbog zastupanja više osoba, s pripadajućim PDV-om u iznosu od 2.062,50 kuna, u skladu sa odredbama Tbr. 10/6. 36/1 i 42. Tarife. Tužiteljima je priznat i trošak sudske pristojbe na reviziju sukladno Tar. br. 1. i 3. Tarife 4 sudskih pristojbi Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“, broj 74/95, 57/96, 137/02, 26/03, 125/11, 112/12, 157/13 i 110/15), u iznosu od 1.780,00 kuna, odnosno ukupno im je priznat trošak revizijskog postupka u iznosu od 3.842,50 kuna.

 

Zagreb, 16. rujna 2020.

 

                            Predsjednica vijeća:

              Mirjana Magud, v. r.