- 1 -              Revd 2365/2020-2

Broj: Revd 2365/2020-2

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E N J E

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Jasenke Žabčić predsjednice vijeća, Ivana Vučemila člana vijeća i suca izvjestitelja, Viktorije Lovrić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja D. M., OIB: ..., ..., O., zastupanog po punomoćniku N. N., odvjetniku iz N. G., protiv tuženika Ž. M., OIB: ..., iz O., ... i T. M., OIB: ..., iz O., ..., zastupani po punomoćnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda B. i J. iz N. G., zbog smetanja posjeda, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž-143/2020-2 od 15. travnja 2020., kojim je preinačeno rješenje Općinskog suda u Slavonskom Brodu, Stalne službe u Novoj Gradiški poslovni broj Psp-13/2019-12 od 28. studenoga 2019., u sjednici održanoj 15. rujna 2020.,

r i j e š i o   j e :

Tužitelju se dopušta podnošenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž-143/2020-2 od 15. travnja 2020., kojim je preinačeno rješenje Općinskog suda u Slavonskom Brodu, Stalne službe u Novoj Gradiški poslovni broj Psp-13/2019-12 od 28. studenoga 2019., u odnosu na pitanje:

„Ima li tužitelj kao posljednji mirni posjednik pravo na posjedovnu zaštitu i kada određeni dio kondemnatornog dijela tužbenog zahtjeva nije moguće prihvatiti (na uspostavu ranijeg posjedovnog stanja), ukoliko je moguće prihvatiti tužbeni zahtjev u deklaratornom dijelu i u dijelu koji se odnosi na zabranu takvog ili sličnog smetanja ubuduće“.

Obrazloženje

Tužitelj je podnio prijedloge za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž-143/2020-2 od 15. travnja 2020., kojim je preinačeno rješenje Općinskog suda u Slavonskom Brodu, Stalne službe u Novoj Gradišci poslovni broj Psp-13/2019-12 od 28. studenoga 2019.

Postupajući sukladno odredbama čl. 385., čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 - proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), revizijski sud je utvrdio da su u prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije postavljena tri određena pravna pitanja.

Prvim postavljenim pitanjem tužitelj traži odgovor na to je li moguće pružiti posjedovnu zaštitu i narediti uspostavu posjedovnog stanja kakvo je bilo prije nastalog čina smetanja posjeda, u situaciji kada je tužitelj u tužbenom zahtjevu naznačio deklaratorni i kondemnatorni zahtjev s zahtjevom za zabranom svakog daljnjeg smetanje na navedeni ili sličan način ako je nekretnina nesporno bila u posjedu tužitelja, a koju su tuženici preorali.

Drugo pitanje odnosi se na to ima li tužitelj kao posjednik pravo na posjedovnu zaštitu kroz postupak smetanja posjeda ili svoje pravo na posjedovnu zaštitu od čina smetanja posjeda može ostvarivati i u nekoj drugoj parnici, dok se treće pitanje odnosi na mogućnost pružanja posjedovne zaštite i kada određeni dio kondemnatornog dijela tužbenog zahtjeva nije moguće prihvatiti (na uspostavu ranijeg posjedovnog stanja), a ukoliko je moguće prihvatiti tužbeni zahtjev u deklaratornom dijelu i u dijelu koji se odnosi na zabranu takvog ili sličnog smetanja ubuduće.

Kao razloge uz navedena pitanja poziva se na odluke Županijskog suda u Varaždinu broj Gž-1073/17 od 15. studenoga 2018., Županijskog suda u Karlovcu broj Gž-1158/12 od 11. srpnja 2011. Županijskog suda u Slavonskom Brodu broj Gž-1270/12 od 15. listopada 2012., te smatra da su postavljena pitanja važna u smislu odredaba čl. 385.a st. 1. ZPP-a.

Odgovor na navedeni prijedlog nije dostavljen.

Prijedlog je dopušten.

Prema shvaćanju ovoga suda postavljeno pitanje, ima li tužitelj kao posljednji mirni posjednik pravo na posjedovnu zaštitu i kada određeni dio kondemnatornog dijela tužbenog zahtjeva nije moguće prihvatiti (na uspostavu ranijeg posjedovnog stanja), ukoliko je moguće prihvatiti tužbeni zahtjev u deklaratornom dijelu i u dijelu koji se odnosi na zabranu takvog ili sličnog smetanja ubuduće, je važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu jer je riječ o pitanju od kojeg zavisi odluka u ovoj pravnoj stvari, a pravno shvaćanje izneseno u pobijanoj odluci nije u skladu sa pravnim shvaćanjima revizijskog suda prema kojem "u smislu članka 19. do 27. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, u okolnostima kada nije moguće prihvatiti kondemnatorni dio tužbenog zahtjeva posjedovne zaštite u dijelu koji se odnosi na uspostavu ranijeg posjedovnog stanja, ali je moguće prihvatiti kondemnatorni dio tužbenog zahtjeva posjedovne zaštite u dijelu koji se odnosi na zabranu takvog ili sličnog smetanja ubuduće, nema zapreke udovoljiti tužbenom zahtjevu u deklaratornom dijelu i u dijelu koji se odnosi na zabranu takvog ili sličnog smetanja ubuduće" (Rev-1797/16-2 od 20 od 14. ožujka 2017.), i "deklaratorni element izreke rješenja o smetanju posjeda ne može imati samostalni karakter, pa u okolnostima kada nije moguće prihvatiti kondemnatorni dio tužbenog zahtjeva posjedovne zaštite, kako onog dijela koji se odnosi na uspostavu ranijeg posjedovnog stanja, tako i onog dijela koji se odnosi na zabranu takvog ili sličnog smetanja ubuduće, zahtjev tužitelja za posjedovnom zaštitom treba odbiti kao neosnovan (Rev-1769/14-2 od 5. lipnja 2018.).

Kako od postavljenog pitanja tužitelja zavisi odluka u ovoj pravnoj stvari radi se o važnom pitanju i o dostatnim razlozima za intervenciju ovoga suda.

Slijedom navedenog, u ovoj pravnoj stvari su ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz čl. 385.a st. 1. ZPP-a i dopuštenje revizije, to je na temelju odredbe čl. 385.a st. 1. podst. 1., u svezi čl. 387. st. 6. ZPP-a, riješeno kao u izreci.

Zagreb, 15. rujna 2020.