- 1 -              Poslovni broj: Usž-2602/20-2

Poslovni broj: Usž-2602/20-2

U  I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Gordane Marušić-Babić, predsjednice vijeća, Lidije Vukičević i Dijane Vidović, članica vijeća, te više sudske savjetnice Blaženke Drdić, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja Javna ustanove N.P.K., Š., kojeg zastupa ravnateljica N. S., protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područnog ureda Š., Odjela za mirovinsko osiguranje, Š., radi poništenja Zapisnika, odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: 6 UsImio-159/20-2 od 6. svibnja 2020., na sjednici vijeća održanoj 15. rujna 2020.

r i j e š i o   j e

Žalba se odbija i potvrđuje rješenje Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: 6 UsImio-159/20-2 od 6. svibnja 2020.

Obrazloženje

Rješenjem Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: 6 UsImio-159/20-2 od 6. svibnja 2020. odbačena je tužba.

Tužitelj je podnio žalbu protiv rješenja prvostupanjskog suda zbog bitne povrede pravila sudskog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. U bitnom navodi da se radi o upravnoj stvari i da je tužba nezakonito ocijenjena nedopuštenom. Smatra da je argument suda da Pravilnikom o postupku i načinu kontrole podataka o kojima ovise prava iz mirovinskog osiguranja nije propisana mogućnost podnošenja tužbe i pokretanje upravnog spora protiv Zapisnika o kontroli pravno neshvatljiv jer predmetnim Pravilnikom nije propisana ni mogućnost pokretanja parničnog ni drugog postupka. Predlaže poništiti pobijano rješenje te donijeti presudu kojom će usvojiti tužbeni zahtjev.

Žalba nije osnovana.

Pobijano rješenje je ispitano na temelju odredbe članka 73. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 20/10., 143/12., 152/14., 94/16. i 29/17.; dalje u tekstu: ZUS), u granicama razloga navedenih u žalbi.

Prvostupanjski sud je na temelju članka 30. stavka 1. točke 7. ZUS-a rješenjem odbacio tužbu kojom tužitelj osporava Zapisnik o kontroli podataka o stažu osiguranika, osnovicama za obračun doprinosa i o uplaćenim doprinosima za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja, klasa: 140-10/19-14/1993, urbroj: 341-19/19-05/8-2 od 17. srpnja 2019., traži da sud poništi predmetni Zapisnik i utvrdi da je nastupila apsolutna zastara prava na utvrđenje obveze doprinosa. Prvostupanjski sud je ocijenio da ne postoje pretpostavke za vođenje upravnog spora uz obrazloženje da predmetni Zapisnik ne predstavlja upravni akt koji može biti predmet ocjene zakonitosti u smislu odredbe članka 3. stavka 1. ZUS-a, te je tužba podnesena u stvari koja ne može biti predmet upravnog spora.

U konkretnom slučaju Zapisnikom o kontroli podataka o stažu osiguranika, osnovicama za obračun doprinosa i o uplaćenim doprinosima za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja, klasa: 140-10/19-14/1993, urbroj: 341-19/19-05/8-2 od 17. srpnja 2019. u kontroli podataka o osnovicama za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja za G. D.-S. za razdoblje od 1. studenog 1998. do 17. svibnja 2000. utvrđena je osnovica za obračun doprinosa, neuplaćeni doprinosi za isplaćene neto plaće i kamate na doprinose.

Pravilno je stajalište prvostupanjskog suda prema kojem Zapisnik o kontroli podataka kojom je utvrđena nepravilnost u odnosu na osnovicu za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja nije upravni akt.

Prema odredbi članka 109. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj: 157/13., 33/15., 93/15., 120/16. 8/18., 62/18. i 115/18., dalje u tekstu: ZOMO) radi utvrđivanja točnosti podataka i činjenica o kojima ovisi pravo iz mirovinskog osiguranja osiguranika poslodavac, odnosno obveznik doprinosa dužan je Zavodu omogućiti provjeru poslovnih knjiga, financijske dokumentacije i drugih evidencija (stavak 1.). Zapisnik kojim Zavod utvrdi nepravilnosti u odnosu na osnovicu za ostvarivanje prava za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti obvezno se dostavlja Poreznoj upravi (stavak 2.). Činjenice utvrđene u postupku kontrole pravilnosti primjene zakonskih propisa i drugih podzakonskih akata koji se odnose na osnovicu koja služi za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti i navedene u zapisniku iz stavka 2. ovoga članka, predstavljaju okolnosti na temelju kojih Porezna uprava može pokrenuti postupak radi donošenja poreznog rješenja na osnovi posebnih propisa (stavak 3.). Postupak i način kontrole iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje Zavod općim aktom (stavak 4.).

Na temelju članka 109. stavka 4. ZOMO-a donesen je Pravilnik o postupku i načinu kontrole podataka o kojima ovise prava iz mirovinskog osiguranja (Narodne novine, broj 43/14. i 19/17., dalje u tekstu: Pravilnik).

Iz odredbi članka 11. Pravilnika proizlazi mogućnost podnošenja prigovora protiv Zapisnika o kontroli, ali se o prigovoru ne donosi rješenje, već tijelo ili obavještava obveznika o tome da iznesene činjenice nisu takve da bi zbog njih trebalo izmijeniti Zapisnik ili sastavlja dopunski Zapisnik.

Odredbom članka 2. Općeg poreznog zakona (Narodne novine, broj 115/16., 106/18. i 121/19., dalje u tekstu: OPZ) propisano je da su doprinosi javna davanja.

Prema članku 57. stavak 3. OPZ-a porezni akt kojim se odlučuje o pojedinačnim pravima i obvezama iz porezno-pravnog odnosa jest porezno rješenje, a sukladno posebnim propisima može imati i drugi naziv.

Odredbom članka 235. Zakona o doprinosima (Narodne novine, broj 84/08., 152/08., 94/09., 18/11., 22/12., 144/12., 148/13., 41/14., 143/14., 115/16. i 106/18.) propisano je da postupke utvrđivanja odnosno obračunavanja obveze doprinosa i postupka inspekcijskog nadzora, načina i vremena plaćanja te redoslijeda plaćanja i prijeboja, naplate, obračuna i plaćanja zateznih kamata, povrata više uplaćenih doprinosa i doprinosa plaćenih bez pravne osnove, otpisa nenaplativih doprinosa, prodaje duga, zastare, odgode naplate i jamstva te postupke u vezi s ostalim pitanjima koja nisu uređena ovim Zakonom provodi Porezna uprava prema odredbama Općega poreznog zakona.

Iz navedenih propisa proizlazi da u postupku kontrole obveznika doprinosa Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje sastavlja zapisnik, ali se tim zapisnikom ne odlučuje o obvezi doprinosa, već je to isprava kojom se utvrđuju određene činjenice i koja se dostavlja Poreznoj upravi, a na temelju koje Porezna uprava može pokrenuti postupak i donijeti porezno rješenje kojom se odlučuje o obvezi doprinosa na temelju posebnih propisa. Obveznik doprinosa može osporavati činjenice utvrđene Zapisnikom i isticati prigovor zastare u postupku pred Poreznom upravom.

Stoga je trebalo na temelju članka 74. stavka 1. ZUS-a u vezi sa člankom 67. stavkom 3. ZUS-a odlučiti kao u izreci rješenja.

U Zagrebu 15. rujna 2020.

Predsjednica vijeća

Gordana Marušić-Babić, v.r.