- 1 -              Revd 2162/2020-2

Broj: Revd 2162/2020-2

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Jasenke Žabčić predsjednice vijeća, Ivana Vučemila člana vijeća i suca izvjestitelja, Viktorije Lovrić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja B. S., iz Z., ..., OIB: ..., zastupanog po punomoćniku S. L., odvjetniku u Z., protiv tuženika: 1. L. G., pok. O., 2. A. G.1 pok. V., 3. A. G.2 pok. V., 4. G. G. pok. E., tuženici 1. do 4. odsutni i nepoznata boravišta, zastupani po privremenom zastupniku M. P., odvjetniku u Z., 5. V. K. pok. A., iz Z., ..., OIB: ..., 6. P. Š. pok. A. iz Z., ..., OIB: ..., 7. B. Š. pok. M. iz Z., ..., OIB: ..., i 8. V. G., S., rođ. S. iz Z., ..., OIB: ..., tuženici 5. do 8. zastupani po punomoćnici A. J. Š., odvjetnici u Z., radi utvrđenja prava vlasništva i uknjižbe, te u građanskopravnoj stvari tužitelja: 1. V. G., S., rođ. S., iz Z., ..., OIB: ..., 2. B. Š. pok. M., iz Z., ..., OIB: ..., 3. V. K. pok. A., iz Z., ..., OIB: ..., i 4. P. Š. pok. A., iz Z., ..., OIB: ..., svi zastupani po punomoćnici A. J. Š., odvjetnici u Z., protiv tuženika: 1. L. G. pok. O., 2. A. G.1 pok. V., 3. A. G.2 pok. V., i 4. G. G. pok. E., svi odsutna i nepoznata boravišta, svi zastupani po privremenom zastupniku M. P., odvjetniku u Z., radi utvrđenja prava vlasništva i uknjižbe, odlučujući o prijedlogu tužitelja B. S. za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-1964/2019-2 od 19. ožujka 2020., kojom je dijelom potvrđena, a dijelom preinačena presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-1738/2015 od 25 srpnja 2019., u sjednici održanoj 15. rujna 2020.,

r i j e š i o   j e :

Prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.

Obrazloženje

Tužitelj B. S. podnio je prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-1964/2019-2 od 19. ožujka 2020., kojom je dijelom potvrđena, a dijelom preinačena presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-1738/2015 od 25 srpnja 2019.

Postupajući sukladno odredbama čl. 385., čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 - proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), revizijski sud je utvrdio da su u prijedlogu za dopuštenje revizije određeno postavljena dva pravna pitanja za koje predlagatelj smatra da su važna, te je za ta pitanja određeno izložio razloge.

Za prvo pitanje pozvao se na odluke revizijskog suda broj Rev-543/2 od 8. siječnja 2019., Rev-x 708/2016-2 od 11. prosinca 2018. i Rev-2790/1992-2 od 11. svibnja 1993., dok se u odnosu na drugo postavljeno pitanje pozvao na odluke Županijskog suda u Varaždinu broj Gž-288/2018 od 1. listopada 2019., Gž-4018/2011 od 27. siječnja 2012., Gž-3967/2014 od 28. rujna 2016. i Gž-3822/2014 od 6. ožujka 2015., odluku Županijskog suda u Rijeci broj Gž-2974/2015 od 27. travnja 2016., Županijskog suda u Splitu broj Gž-3231/2017 od 15. ožujka 2018., te predlaže da u skladu sa odredbom čl. 387. ZPP-a donese rješenje kojim će dopustiti reviziju protiv navedene drugostupanjske presude.

Prvo postavljeno pravno pitanje polazi od pogrešne pretpostavke da tuženici nisu tužitelju osporavali poštenje posjeda i da oni nisu polagali bilo kakvo pravo u odnosu na spornu nekretninu, odnosno da tuženici nisu dokazali da je posjed tužitelja i njegovih prednika bio nepošten, dok je pobijana odluka utemeljena na drugačijem činjeničnom supstratu (tuženici su osporavali tužitelju kvalitetu posjeda, te su činjenicu nepoštenog posjeda i dokazali, neovisno od toga što je u obrazloženju pobijane odluke navedeno da savjesnost svog posjeda tužitelj nije dokazao), zbog čega pitanje mora li tužitelj dokazivati poštenje posjeda i je li za ocjenu poštenog posjeda odlučno samo zemljišnoknjižno stanje, nije pitanje od kojeg zavisi odluka u ovoj pravnoj stvari, pa se samim time niti ne radi o pitanju važnom za osiguranja jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

Drugo postavljeno pitanje također polazi od pogrešne pretpostavke da se tužbenim zahtjevom traži utvrđenje prava suvlasništva (u idealnom dijelu nekretnine), a da se tužbeni zahtjev temelji na činjenici da se potražuje točno određeni realni dio nekretnine, jer iz sadržaja tužbe tužitelj tvrdi da je vlasnik i posjednik u 1/1 dijela predmetne nekretnine iako je uknjižen samo za suvlasnički dio od ½ dijela, pa tužbenim zahtjevom traži da se utvrdi vlasnikom preostale 1/2 dijela predmetne nekretnine, a ne određenog realnog dijela te nekretnine. Stoga prema shvaćanju ovoga suda ni to pitanje nije važno jer ni od njega ne zavisi odluka u ovoj pravnoj stvari jer ni odgovor na to postavljeno pitanje ne može utjecati na odluku u konkretnom sporu.

Kako navedena pitanja, koje je tužitelj postavio ne udovoljavaju pretpostavkama propisanim čl. 385.a st. 1. ZPP-a za dopuštenost revizije.

Slijedom navedenog, u ovoj pravnoj stvari nisu kumulativno ispunjene pretpostavke iz čl. 387. st. 3. ZPP-a, to je na temelju odredbe čl. 392. st. 1. i 6. ZPP-a, riješeno kao u izreci.

Zagreb, 15. rujna 2020.