- 1 -              U-zpz 18/2015-3

 

 

 

 

 

Broj: U-zpz 18/2015-3

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Glušića predsjednika vijeća, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Šarića člana vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i mr. sc. Igora Periše člana vijeća, u upravnom sporu tužitelja M. P. d.o.o. V., protiv tuženika Ministarstva financija Republike Hrvatske, kojeg zastupa punomoćnica Z. H., dipl. pravnica, radi naplate carinskog duga, odlučujući o zahtjevu za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude Državnog odvjetništva Republike Hrvatske broj GZ-DO-79/2015-5 od 2. studenog 2015. protiv presude Upravnog suda u Splitu poslovni broj 3 UsI-2451/2012-8 od 16. travnja 2015., u sjednici održanoj dana 15. rujna 2020.,

 

 

p r e s u d i o   j e:

 

Zahtjev za zaštitu zakonitosti se uvažava te se preinačuje presuda Upravnog suda u Splitu poslovni broj 3 UsI-2451/2012-8 od 16. travnja 2015. i sudi:

 

Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

 

„Poništava se rješenje Ministarstva financija Republike Hrvatske, klasa: UP/II-415-05/11-01/1142, Ur. broj: 513-04/12-04 od 9. listopada 2012., te se predmet vraća na ponovni postupak.“

 

 

Obrazloženje

 

Pobijanom presudom tužba je uvažena i poništeno rješenje Ministarstva financija Republike Hrvatske, klasa: UP/II-415-05/11-01/1142, Ur. broj: 513-04/12-04 od 9. listopada 2012., te je predmet vraćen tuženiku na ponovni postupak.

 

Protiv presude Upravnog suda u Splitu, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske podnijelo je zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude i to zbog pogrešne primjene materijalnog prava, predlažući da se zahtjev prihvati i preinači pobijana presuda na način da se tužbeni zahtjev tužitelja odbije u cijelosti.

 

Tužitelj nije dostavio odgovor na zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude.

 

Zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude je osnovan.

 

Prema odredbi članka 78. stavak 2. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 20/10, 143/12 i 152/14, dalje: ZUS) zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne sudske odluke može podnijeti Državno odvjetništvo Republike Hrvatske u roku od šest mjeseci od dana dostave pravomoćne sudske presude strankama, a Državno odvjetništvo Republike Hrvatske u ovaj zahtjev može podnijeti i po službenoj dužnosti. Temeljem odredbe članka 78. stavak 1. ZUS stranke u upravnom sporu mogu zbog povrede zakona predložiti Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske podnošenje zahtjeva za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne sudske odluke Upravnog suda ili Visokog upravnog suda.

 

U smislu odredbe članka 78. stavak 6. ZUS pobijana presuda ispitana je samo u granicama zahtjeva za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude.

 

U ovoj pravnoj stvari poništeno je rješenje Ministarstva financija Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, klasa: UP/II-415-05/11-01/1142, Ur. broj: 513-04/12-04 od 9. listopada 2012., te je predmet vraćen tuženiku na ponovni postupak.

 

Rješenjem Ministarstva financija Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, klasa: UP/II-415-05/11-01/1142, Ur. broj: 513-04/12-04 od 9. listopada 2012. odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Ministarstva financija, Carinske uprave, Carinarnica V., Klasa: UP-I-415/-02/11-01/235, Ur. broj: 513-02-4690/1-11-2 od 29. srpnja 2011.

 

Rješenjem prvostupanjskog tijela tužitelju je utvrđena obveza plaćanja iznosa od 603.779,54 kune na ime razlike u obračunu carinskog duga i to: carine u iznosu od 494.901,44 kune kao i poreza na dodanu vrijednost u iznosu od 108.878,44 kune, te kamata, sve s osnova ispravnosti razvrstavanja svježeg, rashladnog i smrznutog mesa deklariranog kao teleće, a uvezenog u razdoblju od 1. siječnja 2007. do 10. siječnja 2011.

 

U zahtjevu za zaštitu zakonitosti osnovano se osporava pravilnost pravnog shvaćanja iznesenog u presudi Upravnog suda u Splitu poslovni broj 3 UsI-2451/2012-8 od 16. travnja 2015.

 

Naime, Upravni sud u Splitu poništava rješenje tuženika Ministarstva financija Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, klasa: UP/II-415-05/11-01/1142, Ur. broj: 513-04/12-04 od 9. listopada 2012. iz razloga da je upravno tijelo povrijedilo zakon odnosno neovlašteno je primijenilo Pravilnik o kakvoći goveđih trupova i polovica na liniji klanja („Narodne novine“ broj 20/04, 10/05 i 40/07) i Pravilnika o kakvoći goveđih trupova i polovica („Narodne novine“ broj 2/09 i 68/09) umjesto da primijeni propise o kategorizaciji mesa zemlje izvoznice (N.).

 

Navedeno stajalište je pogrešno i protivno Carinskom zakonu („Narodne novine“ broj 78/99, 94/99, 117/99, 73/00, 92/01, 47/03, 140/05, 138/06, 60/08, 45/09, 56/10), Uredbi za provedbu Carinskog zakona („Narodne novine“ broj 161/03, 69/06, 5/07, 70/08 i 76/09), i Zakonu o carinskoj tarifi („Narodne novine“ broj 61/00, 117/00, 119/00 i 146/08).

 

Odredbom članka 90. Carinskog zakona, te članka 164. stavka 1. Uredbe za provedbu carinskog zakona propisana je obveza prvostupanjskog carinskog tijela da nakon puštanja robe deklarantu kontrolira isprave i dokumente kako bi se utvrdilo jesu li podaci u deklaraciji ispravni.

U konkretnom slučaju prilikom nadzora carinjenja robe koji postupak je provela Carinska uprava kao upravno tijelo sukladno odredbi članka 90. Carinskog zakona je rješenjem Carinarnice V. od 29. srpnja 2011. utvrđeno da je tužitelj netočno razvrstavao-klasirao meso pri uvozu odnosno protivno Pravilniku o kakvoći goveđih trupova i polovica na liniji klanja) i Pravilniku o kakvoći goveđih trupova i polovica, čime je nastao uvozni carinski dug u ukupnom iznosu od 603.779,54 kune.

 

S tim u vezi je u postupku nadzora Služba za carinsku tarifu, vrijednost, podrijetlo i carinski laboratorij Središnjeg ureda Carinske uprave … carinskoj službi poslala zahtjev za naknadnu provjeru kod dobavljača isporučenih komada mesa prema životinjama od kojih su ti komadi dobiveni, te su u tom smislu od … carinske službe dostavljeni podaci o starosti mesa koje je trebalo cariniti.

 

Ispravnost obračunate carine i drugih davanja usko je povezana s deklariranom vrstom mesa. To stoga što je prema Carinskoj tarifi stopa carine bila različita za teletinu od stope carine za junetinu.

 

Razvrstavanje robe u Carinsku tarifu vrši se temeljem naziva tarifnih brojeva i odgovarajućih napomena uz odsjeke i poglavlja.

 

Sustav nazivlja i brojčanog označavanja robe usklađen je s važećom kombiniranom nomenklaturom Europske unije upravo radi osiguravanja usklađenosti primjene njegovih pojedinih odredbi s kombiniranom nomenklaturom Europske unije.

 

Odgovornost je deklaranta da podaci u deklaraciji te priloženim dokumentima budu potpuni i ispravni, međusobno usklađeni, provjerljivi i sukladni podnesenoj robi.

 

U Carinsku tarifu prema sustavu nazivlja i brojčanog označavanja razvrstavanje mesa se određuje prema njegovoj kategorizaciji ovisno o dobnoj skupini i fiziološkom stanju time da se kod kategorizacija primjenjuju nacionalni propisi odnosno u predmetnom slučaju Pravilnik o kakvoći goveđih trupova i polovica na liniji klanja i Pravilnik o kakvoći goveđih trupova i polovica.

 

Pritom je za napomenuti da pojam razvrstavanja prema navedenim Pravilnicima osim kategorizacije obuhvaća i klasifikaciju mesa, koja je irelevantna kod razvrstavanja u Carinsku tarifu uz napomenu kako je razvrstavanje robe u tarifnu oznaku Kombinirane nomenklature u isključivoj nadležnosti Carinske uprave.

 

Navedenim, osnovom podataka ovlaštenog tijela iz N. u provedenom upravnom postupku je naknadnom kontrolom Carinskog ureda bilo osnove za izmjenu tarifnog stavka i obračun preostalog carinskog duga, pa prvostupanjski sud nije pravilno postupio kada je ocijenio osnovanim tužbene prigovore, poništio rješenje javnopravnog tijela i predmet vratio na ponovni postupak.

 

Rezultati naknadne provjere utemeljeni su na potpuno utvrđenom činjeničnom stanju i sukladni su citiranim propisima.

 

Pored toga, u postupku provođenja carinskog nadzora carinsko tijelo ispravu koju je pribavilo od … vlasti putem međunarodne pomoći sukladno Protokolu 5. Privremenog Sporazuma o trgovinskim i njima povezanim pitanjima između Republike Hrvatske i Europske zajednice („Narodne novine“, Međunarodni ugovori, broj 15/2001) nije bilo u obvezi dostaviti stranci, a sve da je i postojala takva obveza, bila bi bez utjecaja na odluku odnosno ne bi dovela do drukčije odluke, pa time nije povrijeđen provedeni postupak.

 

Obzirom na navedeno, valjalo je na temelju odredbe članka 78. stavak 8. ZUS-a usvojiti zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti te preinačiti pobijanu presudu i odbiti tužbeni zahtjev tužitelja i presuditi kao u izreci.

 

Zagreb, 15. rujna 2020.