Poslovni broj: 11 UsIgr-14/19-13

             

 

 

 

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Split, Put Supavla 1

 

U I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

P R E S U D A

I

R J E Š E Nj E

Upravni sud u Splitu, po sucu Milanu Franiću, te Nataši Brajević, zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja M. K., 6… C. S. R., V. B.C., K., kojega zastupa opunomoćenik odvjetnik S. K., S., protiv tuženika Državnog inspektorata, Građevinske inspekcije, (ranije: Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja Republike Hrvatske, Uprava za inspekcijske poslove, Područna jedinica u Šibeniku, Odjel Šibensko-kninske županije), Šibenik, S. Radića 54, radi uklanjanja građevine, 14. rujna 2020.

 

p r e s u d i o   j e

 

1. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev za poništenje rješenja Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja Republike Hrvatske, Uprave za inspekcijske poslove, Područne jedinice u Šibeniku, Odjela Šibensko-kninske županije Klasa: UP/I-362-02/18-02/1244, Urbroj: 531-07-1-3-5-18-6 od 21. studenoga 2018.

 

i

 

r i j e š i o   j e

 

2. Odbija se kao neosnovan tužiteljev prijedlog za određivanjem odgodnog učinka tužbe u ovome sporu.

 

3. Odbija se kao neosnovan tužiteljev zahtjev za naknadu troška ovoga spora.

 

 

Obrazloženje

 

Osporenim rješenjem Klasa: UP/I-362-02/18-02/1244, Urbroj: 531-07-1-3-5-18-6 od 21. studenoga 2018.; naređeno je tužitelju, kao vlasniku, da u roku od 90 dana ukloni (zatrpa) široki iskop zemlje tlocrta cca 17,00x20,00m, maksimalne dubine 1,50m, izveden bez građevinske dozvole na k.č. …., …. i … sve k.o. Z.-S., u S., (točka 1. izreke) te je utvrđena mjera obustave građenja (točka 2. izreke) uz izricanje propisanih upozorenja (točke 3. do 9. izreke).

              Tužitelj, u pravodobnoj tužbi, i na raspravi, u bitnome, navodi sljedeće. Osporeno rješenje da nije zakonito zbog pogrešne primjene materijalnog prava na pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje. Vlasništvo predmetnoga zemljišta, tužitelj da je stekao s naslova kupoprodaje. Predmetni iskop da je izveden prije 35 godina, tj. znatno prije ove kupoprodaje. Pogrešno da se utvrđuje da na tomu zemljištu nema montažne kuće, jer da se ista nalazi na tomu zemljištu, a radi ozakonjenja iste tužitelj da je podnio zahtjev za donošenje rješenja o izvedenom stanju, koje rješenje od 10. kolovoza 2020. (list 34 spisa i dalje) je dostavio na raspravi. Materijalno pravo da je pogrešno primijenjeno; jer da je ustaljena upravosudska praksa da se obveza uklanjanja građevine cijeni prema propisima važećima u vrijeme gradnje, a osporeno rješenje da je doneseno po sada važećim propisima, iako se radi o iskopu izvedenom prije više od 35 godina. Predlaže odrediti odgodni učinka tužbe, kako se ne bi nanijela nepopravljiva šteta, koja odgoda da nije protivna javnom interesu. Tužbenim zahtjevom traži poništenje osporenog rješenja. Zahtijeva naknadu troška ovoga spora.

              Tuženik, u odgovoru na tužbu, pozivom na obrazloženje osporenog rješenja, predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva.

              Dostavom navedenih podnesaka, i održavanjem javne rasprave 4. rujna 2020., strankama je omogućeno izjašnjavanje o zahtjevima i navodima druge stranke te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovoga spora, shodno članku 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16 i 29/17; dalje: ZUS).

Rasprava je održana bez prisutnosti uredno pozvanog tuženika koji nije opravdao izostanak (članci 37. stavak 3. i 39. stavak 2. ZUS-a).

              U dokaznom postupku u ovome sporu, čitana je sva dokumentacija spisa ovoga spora i spisa tuženika Klasa: UP/I-362-02/18-02/1244 dostavljenog uz odgovor na tužbu. Osim toga stranke nisu imale drugih dokaznih prijedloga.

              Tužbeni zahtjev nije osnovan.

              Predmet ovoga spora je ocjena zakonitosti osporenog rješenja kojim je (pod točkom 1. izreke) tuženik naredio tužitelju inspekcijsku mjeru iz odredbe članka 30. stavka 1. točke 1. Zakona o građevinskoj inspekciji („Narodne novine“ broj 153/13, dalje: ZGI) koja propisuje da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru, odnosno vlasniku uklanjanje u određenom roku građevine, odnosno njezina dijela ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole.

Stoga je, za rješavanje ove upravne stvari, pravno odlučno utvrditi: investitora odnosno vlasnika, opis i identifikaciju građevine odn. njenog dijela, te je li za građenje ishođena izvršna građevinska dozvola.

Mjeru naređenu tužitelju osporenim rješenjem prema prethodno citiranoj zakonskoj odredbi se naređuje investitoru, odnosno vlasniku. Tužitelj ne spori da je on (tužitelj) vlasnik. U vrijeme na koje tužitelj upire, prema tada važećim materijalnim propisima, radovima kojima je izveden predmetni iskop se moglo pristupiti samo ako je prethodno ishođen odgovarajući akt o gradnji, a tužitelj ni ne tvrdi da bi takav akt (koji sada važeći materijalni propis-zakon naziva građevinska dozvola) uopće bio ishođen. Stoga tvrdnje tužitelja da je predmetni iskop prije 35 godina izvela osoba koja mu je nakon toga predmetno zemljište prodala, sve i da su točne, nisu od utjecaja na rješavanje ove upravne stvari.

To da se radi o građevini, sam tužitelj čini nespornim u tužbenim navodima, a ne spori ni opis i identifikaciju iste kako su dani gore izloženom izrekom osporenog rješenja.

Rješenje o izvedenom stanju na koje se tužitelj poziva, nije od utjecaja na ocjenu zakonitosti osporenog rješenja, koje je predmet ovoga spora; jer je doneseno nakon donošenja osporenog rješenja; i jer se njime ne ozakonjuje ono što se osporenim rješenjem naređuje ukloniti. Sve i da se njime ozakonjuje ono što se osporenim rješenjem naređuje ukloniti, ni tada ono ne bi bilo od utjecaja na ocjenu zakonitosti osporenog rješenja, nego bi tada ono eventualno moglo biti od utjecaja samo na postupak izvršenja osporenog rješenja, pod pretpostavkama iz članka 42. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“ broj 86/12, 143/13, 65/17 i 14/19).

Zbog navedenog su tužiteljevi prigovori neodlučni za rješavanje ove stvari, a osporeno rješenje je zakonito, tj. doneseno u zakonito provedenom postupku i pravilnom primjenom materijalnog prava na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje; bez ostvarenje kojega od razloga ništavosti (članak 128. stavak 1. Zakona o općem upravnom postupku, „Narodne novine broj 47/09) na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti (članak 31. stavak 2. ZUS-a).

Stoga je na temelju članka 57. stavka 1. ZUS-a presuđeno kao pod točkom 1. izreke.

Odgodni učinak tužbe u upravnom sporu se određuje pod kumulativno propisanim pretpostavkama iz članka 26. stavka 2. ZUS-a. Jedna od tih pretpostavki je i ta da bi se izvršenjem pojedinačne odluke (u konkretnom slučaju osporenog rješenja) tužitelju nanijela šteta koja bi se teško mogla popraviti. Stoga je, po shvaćanju ovoga suda, u prijedlogu za određivanjem odgodnog učinka tužbe, tužitelj dužan učiniti vjerojatnim (ne i dokazati) nastupanje određene teško popravljive štete, a što je u konkretnom slučaju izostalo, jer u predmetnome prijedlogu tužitelj nije ni naveo okolnosti za vjerojatnost takve štete.

              Time, po ocjeni ovoga suda, nije ispunjena jedna od kumulativno propisanih pretpostavki iz citiranog članka 26. stavak 2. ZUS-a, što predmetni tužiteljev prijedlog za određivanjem odgodnog učinka tužbe čini neosnovanim.

Stoga je, na temelju odredaba iz članka 65. stavak 1. i 5. i članka 26. ZUS-a, riješeno kao pod točkom 2. izreke.

Zbog neuspjeha tužitelja u ovome sporu, na temelju članka 79. stavka 4. ZUS-a je riješeno kao pod točkom 3. izreke.

             

U Splitu 14. rujna 2020.                             

 

SUDAC

                                Milan Franić, v.r.

 

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude i točke 3. izreke ovoga rješenja dopuštena je žalba, u roku od 15 dana od dana dostave, putem ovoga suda, u 3 primjerka, za Visoki upravni sud Republike Hrvatske. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude. Protiv točke 2. izreke ovoga rješenja nije dopuštena žalba.

 

Za točnost otpravka – ovlašteni službenik

Nataša Brajević