- 1 -              II Kž 375/2020-4

Broj: II Kž 375/2020-4

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Žarka Dundovića kao predsjednika vijeća te Dražena Tripala i Ratka Šćekića kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice – specijalistice Marijane Kutnjak Ćaleta kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog L. B. i drugih zbog kaznenih djela iz članka 230. stavka 2. u vezi sa stavkom 1. i drugih Kaznenog zakona (,,Narodne novine“ broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. – ispravak, 101/17., 118/18. i 126/19. - dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbama okrivljenog L. B. i okrivljenog P. L.-P. podnesenim protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu od 7. kolovoza 2020. broj Kov-iz-32/20 (Kov-54/20), o produljenju istražnog zatvora nakon podignute optužnice, u sjednici održanoj 11. rujna 2020.

r i j e š i o   j e :

Odbijaju se kao neosnovane žalbe okrivljenog L. B. i okrivljenog P. L.-P.

Obrazloženje

Prvostupanjskim rješenjem optužnog vijeća Županijskog suda u Zagrebu, nakon podignute optužnice protiv okrivljenog L. B. i okrivljenog P. L.-P. zbog kaznenih djela razbojništva iz članka 230. stavka 2. u vezi sa stavkom 1. i drugih KZ/11., pod točkom I./ izreke, na temelju članka 127. stavka 4. i članka 131. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku (,,Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. – pročišćeni tekst, 91/12. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12, 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19. – dalje: ZKP/08.), produljen je istražni zatvor protiv okrivljenog L. B. i okrivljenog P. L.-P. iz osnove u članku 123. stavku 1. točki 3. ZKP/08. Pod točkom II./ izreke, u istražni zatvor je okrivljenom L. B. i okrivljenom P. L.-P. uračunato vrijeme lišenja slobode od 9. veljače 2020. pa nadalje.

Protiv navedenog rješenja žalbu je podnio okrivljeni L. B. po braniteljici, odvjetnici N. V., s prijedlogom da se istražni zatvor protiv tog okrivljenika ukine.

Žalbu je protiv tog rješenja podnio i okrivljeni P. L.-P. po branitelju, odvjetniku D. S. Predlaže da se pobijano rješenje ukine, podredno da se istražni zatvor protiv tog okrivljenika zamijeni ,,blažim mjerama opreza predviđenim u ZKP-u“.

Žalbe nisu osnovane.

Osporavajući pravilnost pobijanog rješenja, okrivljeni P. L.-P. u žalbi tvrdi da ,,iz do sada prikupljenih dokaza ne proizlazi osnovana sumnja kao zakonom predviđen stupanj vjerojatnosti da je počinio kaznena djela razbojništva koja mu se stavljaju na teret, izuzev onih kaznenih djela koja je priznao prilikom ispitivanja kod ŽDO u Zagrebu“. Naime, mišljenje je okrivljenog P. L.-P. da u odnosu na kaznena djela koja poriče nema niti jednog materijalnog ili personalnog dokaza koji bi ukazivali na postojanje osnovane sumnje da je sudjelovao u njihovom počinjenju.

Međutim, prvostupanjski je sud s pravom utvrdio da odgovarajući stupanj osnovane sumnje da je okrivljeni P. L.-P. počinio kaznena djela razbojništva i razbojništva u pokušaju za koje se osnovano sumnjiči u ovom kaznenom postupku proizlazi iz dokaza na kojima se podignuta optužnica temelji i to upravo onih materijalnih i personalnih dokaza koji su pobrojani u obrazloženju pobijanog rješenja. Time je, i prema ocjeni ovog drugostupanjskog suda, ispunjena opća zakonska pretpostavka iz članka 123. stavka 1. ZKP/08. za primjenu mjere istražnog zatvora, dok će o osnovanosti istaknutih žalbenih prigovora tijekom daljnjeg kaznenog postupka odlučivati prvo optužno vijeće, a potom i raspravno vijeće, kao što će i odluka o kaznenopravnoj odgovornosti okrivljenika i o stupnju njegove krivnje tek po završetku rasprave i ocjeni svih provedenih dokaza biti u nadležnosti raspravnog suda.

Neosnovano obojica okrivljenika žalbama osporavaju postojanje posebne pretpostavke za primjenu mjere istražnog zatvora iz članka 123. stavka 1. točke 3. ZKP/08.

Naime, okrivljeni L. B. i okrivljeni P. L.-P. se podignutom optužnicom osnovano sumnjiče da su u razdoblju od 4. listopada 2019. do 6. veljače 2020. počinili više desetaka kaznenih djela protiv imovine. Okrivljenom L. B. se stavlja na teret počinjenje čak 32 kaznena djela razbojništva, jedno kazneno djelo teške krađe i dva kaznena djela krađe, dok se okrivljeni P. L.-P. tereti zbog počinjenja 22 kaznena djela razbojništva i jednog kaznenog djela razbojništva u pokušaju. Navedeno, osobito količina poduzetih protupravnih radnji zajedno s duljinom inkriminiranog razdoblja te činjenicom da su terećena kaznena djela počinjena na području nekoliko županija, upućuje na upornost i odlučnost u protupravnom postupanju i visok stupanj njihove kriminalne volje.

Nadalje, prema izvatku iz kaznene evidencije obojica su okrivljenika već osuđivani zbog imovinskih delikata i to okrivljeni L. B. zbog kaznenog djela razbojništva, a okrivljeni P. L.-P. zbog kaznenih djela krađe, pri čemu su kaznena djela zbog kojih se u ovom kaznenom predmetu osnovano sumnjiče počinjena u vremenu provjeravanja po prijašnjim osudama. Navedeno, osobito imajući na umu brojnost kaznenih djela koja im se stavljaju na teret u ovom postupku, ukazuje, ne samo da se radi o osobama sklonim činjenju kaznenih djela s elementima nasilja i imovinskih kaznenih djela u cilju pribavljanja sredstava za život na koje dosadašnje osude nisu utjecale da se klone daljnjeg protupravnog postupanja i usklade svoje ponašanje sa zakonom, već i na to da je njihovo ponašanje progrediralo.

Sve naprijed navedeno, zajedno s činjenicom da su obojica okrivljenika, prema vlastitom iskazivanju nezaposleni, bez prihoda i bez imovine, prema ocjeni ovog suda nesumnjivo ukazuje da na strani obojice okrivljenika postoji konkretna i predvidiva opasnost da će boravkom na slobodi počiniti isto ili slično kazneno djelo. Takav zaključak nije doveden u sumnju žalbenim navodima obojice okrivljenika kojima upiru na priznaje i izraženo žaljenje i kajanje zbog počinjenja predmetnih kaznenih djela, budući da se radi o okolnostima koje su od značaja prilikom odmjeravanja mjere i vrste kazne u slučaju donošenja osuđujuće presude, kao niti tvrdnjama da je dosadašnji boravak u istražnom zatvoru dovoljno utjecao na njihovu svijest o nedopustivosti činjenja kaznenih djela.

Prema tome, pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da je u konkretnoj situaciji neophodna daljnja primjena mjere istražnog zatvora protiv okrivljenog L. B. i okrivljenog P. L.-P. iz osnove u članku 123. stavku 1. točki 3. ZKP/08. Naime, ista se svrha za sada ne bi mogla ostvariti blažim mjerama pa tako niti žalbama obojice okrivljenika predloženim mjerama opreza jer one, s obzirom značaj naprijed iznesenih okolnosti, ne predstavljaju prihvatljivu garanciju za otklanjanje opasnosti od ponavljanja kaznenih djela.

Slijedom navedenog, budući da ni ispitivanjem pobijanog rješenja, u skladu s odredbom članka 494. stavka 4. ZKP/08., nije utvrđeno da bi bile ostvarene povrede na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08., odlučeno je kao u izreci ovoga rješenja.

Zagreb, 11. rujna 2020.

Predsjednik vijeća:

Žarko Dundović, v. r.