Pristupanje sadržaju
Republika Hrvatska
Općinski sud u Splitu
Ex vojarna Sv. Križ, Dračevac
21000 Split
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Jeleni Kvarantan Karuza, kao sucu
pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja P. S., OIB: … , iz C., zastupan po punomoćniku M. K., odvjetniku u Z., protiv tuženika Republike
Hrvatske, zastupan po Odo-u u Splitu, radi isplate, nakon održane glavne
i javne rasprave, zaključene dana 08. srpnja 2020.g., u nazočnosti punomoćnika tužitelja i zz
tuženika, a po objavi presude dana 10. rujna 2020.g.,
p r e s u d i o j e
I. Nalaže se tuženiku Republika Hrvatska , Ministarstvo financija, OIB: 52634238587,
da tužitelju P. S. iz C., J OIB:…, na ime razlike plaće
isplati ukupan iznos od 10.547,84 kn bruto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom
tekućom na iznos od :
- 570,69 kn od 16.06.2013. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na
dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 875,06 kn od 16. 07. 2013. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na
dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 497,19 kn od 16.09.2013. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na
dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 570,69 kn od 16. 11. 2013. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na
dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 799,15 kn od 16.01.2014. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na
dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 439,53 kn od 16. 03. 2014. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na
dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 627,91 kn od 16.04.2014. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na
dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 418,60 kn od 16. 07. 2014. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na
dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 575,58 kn od 16.09.2014. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na
dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 334,43 kn od 16.11. 2014. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na
dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 439,53 kn od 16.12.2014. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na
dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 602,10 kn od 16. 05. 2015. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na
dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 210,26 kn od 16.06.2015. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na
dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 100,35 kn od 16. 07. 2015. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na
dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 367,95 kn od 16.09.2015. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na
dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 50,18 kn od 16. 11. 2015. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na
dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 337,48 kn od 16.01.2016. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na
dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 158,41 kn od 16. 02. 2016. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na
dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 401,12 kn od 16.04.2016. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na
dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 157,26 kn od 16. 06. 2016. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na
dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 209,68 kn od 16.07.2016. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na
dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 150,42 kn od 16. 09. 2016. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na
dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 1.654,26 od 16. 05.2017. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na
dohodak i prireza porezu na dohodak, po stopi propisanoj čl.29. Zakona o obveznim
odnosima, koja je određena uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnji dan
polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5% poena do 31.07.2015. godine, a od
01.08.2015. godine po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje
dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno
razdoblje, koje prethodi tekućem polugodištu uvećano za 3% poena, te da plati trošak
parničnog postupka u iznosu od 13.750,00 kn, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama
prema navedenoj stopi koja teče od presuđenja pa do isplate, a sve u roku od 8 dana.
Obrazloženje
U tužbi koja je podnijeta dana 14. kolovoza 2018.g. tužitelj navodi da je zaposlenik
tuženika, djelatnik Područnog carinskog ureda, na radnom mjestu carinika, a sve
sukladno Rješenju o rasporedu na radno mjesto. U razdoblju od 20. ožujka 2013. do 05.
travnja 2018., da je tužitelj prema utvrđenom radnom vremenu tuženika, mjesečno ostvarivao
prekovremeni rad, koji da mu nije plaćen:
- u redovnom radu od ponedjeljka do petka, duže od 8 sati,
- u smjenama i turnusima ( u smjenama dužim od 8 sati koliko da je trebao raditi u
smjeni) i (turnusu duže od 12 sati koliko je trebao raditi u turnusu), jer prekovremenim
radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama i turnusima, da
se smatra svaki sat rada duži od smjene ili turnusa, te svaki sat rada duži od redovnog
mjesečnog fonda radnih sati,
- u radu na drugi način.
U navedenim oblicima rada, tužitelj da je radio tijekom mjeseca u drugoj smjeni, noću, subotom i nedjeljom i na dane blagdane i neradne dane koji da se utvrđuju sukladno s
odredbama Zakona o blagdanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, koji da su u
tjednu padali od ponedjeljka do petka. Odredbama važećeg Kolektivnog ugovora za državne
službenike i namještenike i ranije važećih Kolektivnih ugovora za državne službenike i
namještenike te internim aktima tuženika koji da se odnose na tužitelja da je određeno da se
prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od
ponedjeljka do petka, smatra svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, a i svaki sat rada subotom i
nedjeljom. Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u
smjenama ili turnusu da se smatra svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa, te svaki
sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Prekovremeni rad koji je tužitelj
ostvarivao na drugačiji način, je da je ostvarivao sate rada koji su bili duži od dnevnog radnog
vremena i koji da su bili duži od 40 sati tjedno. Isto tako da je određeno, da redovni mjesečni
fond radnih sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu, na bazi 40- satnog radnog
tjedna, te da mjesečni redovni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana u tekućem mjesecu
pomnoženi sa 8 sati. Tužitelj da je ostvarivao prekovremeni rad na dane blagdane i neradne
dane Uskrsa, koji da su u tjednu padali od ponedjeljka do petka, a koji da mu nije plaćen,
pošto da su mu tako odrađeni sati, bili duži od predviđenog rada, utvrđenog dnevnim
rasporedom tuženika kao i svaki sat rada dulji od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.
Tužitelj da se obratio tuženiku sa zahtjevom za mirno rješenje spora, ali da je isti dopisom
odbijen u cijelosti.
Tužitelj je konačno precizirao svoj tužbeni zahtjev predan na ročištu dana 08. srpnja
2020., a sve sukladno dopunskom vještvu vještaka za knjigovodstvo i financije M.
G. od 12. svibnja 2020.
U odgovoru na tužbu od 12. rujna 2018.g. tužena navodi kako se protivi tužbi i
tužbenom zahtjevu u cijelosti te predlaže odbiti tužbeni zahtjev te naložiti tužitelju plaćanje
parničnog troška tuženiku. Tužitelj da u tužbi u bitnom navodi da je kao djelatnik tuženika
raspoređen na radno mjestu carinika u Područnom carinskom uredu u razdoblju od 20.
ožujka 2013. do 05. travnja 2018. ostvario prekovremeni rad koji da mu nije plaćen radi čega
da po toj osnovi potražuje isplatu bruto iznosa koji će precizirati po dostavi podataka od
tuženika. Takvo traženje tužitelja da je u cijelosti neosnovano. Naime, ističe se kako
zakonodavni okvir odnosno propise kojima je utvrđeno što čini plaću carinskih službenika te
koji uređuju način obračuna plaće da čine: Kolektivni ugovor za državne službenike i
namještenike , Zakon o radu , Zakon o državnim službenicima i namještenicima, Zakon o
carinskoj službi, Uredba o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova za
carinske službenike, Odluka o uspostavi održavanju usluge centraliziranog obračuna plaća i
upravljanja ljudskim resursima za sva tijela državne uprave i Odluka o vođenju registra
zaposlenih u državnim i javnim službama. Uvidom u relevantnu dokumentaciju i to rješenja o
rasporedu tužitelja , obračunske isprave za isplatu plaće – naknade, te evidencije o korištenju
radnog vremena za razdoblje od ožujka 2013. do ožujka 2018. , koja se u privitku dostavlja za
sud i protivnu stranku, da je razvidno da tužitelj u utuženom periodu nije ostvario niti jedan
prekovremeni sat rada. Naime, između tužitelja i tadašnjih nadređenih rukovoditelja službi u
navedenom da je razdoblju postignut dogovor prema kojem da je tužitelj sate u mjesecu kada
je radio više od mjesečnog fonda radnih sati koristio u narednom mjesecu na način da je radio
manje od mjesečnog fonda radnih sati, odnosno kompenzirao sate od prethodnog mjeseca , a
što da proizlazi iz izjava nadređenih službenika koje da se također dostavljaju. Stoga tužitelju
da ne pripada naknada na ime ostvarenog prekovremenog rada kroz utuženo razdoblje. Isto
tako tužena na naprijed navedenu okolnost odnosno okolnost organizacije rada i vođenja
evidencije o radnom vremenu predlaže saslušati službenike Područno carinskog ureda Split.
U dokaznom postupku sud je pregledao Zahtjev za mirno rješenje spora ODO-a od 04.
srpnja 2018.g., Zahtjev za mirno rješenje spora tužitelja od 05. travnja 2018., Rješenje
Ministarstva financija,, Klasa: UP/I-112-02/17-01/1127, Ur broj: 513-02-8009/8-17-1 od 01.
rujna 2017. , Rješenje Republike Hrvatske, Ministarstva financija, Klasa: UP/I-112-02/13-
01/372, Ur broj: 513-02-5193/1-13-1 od 08. srpnja 2013. , Rješenje Republike Hrvatske,
Ministarstva financija, Klasa: UP/I-112-02/12-01/128, Ur broj: 513-02-52-93/8-12-1 od 01.
srpnja 2012., Očitovanja B. J., I. R., D. T. , L. Š., J.
U. i M. A., Evidencija o korištenju radnog vremena za ožujak 2013. , obračunske
isprave i plan korištenja radnog vremena ( list spisa 26- 151), Opći primjer izračuna za
ovlaštenog carinskog službenika, Izvod iz zapisnika sa 13. , 2., 3., 4., 12., 13. i 15. sjednice
Komisije za tumačenje , odredbe i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne
službenike i namještenike, Vještvo vještaka za financije i računovodstvo M. G. od
08. kolovoza 2019. ,dopunsko vještvo vještaka za financije i računovodstvo M. G.
od 12. svibnja 2020.
Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan. Punomoćnici stranka popisali su parnični trošak.
Među strankama nije sporno:
- da je tužitelj zaposlen kako djelatnik Područnog carinskog ureda Split na radno mjesto
carinika, a sve sukladno rješenju o rasporedu radnog mjesta.
Kao sporno ostalo je za raspraviti:
- da li tužitelju pripada za razdoblje od 20. ožujka 2013. do 05. travnja 2018. s osnova
prekovremenog rada naknada za sve sate rada kada je tužitelj radio na blagdane,
neradne dane od ponedjeljka do petka, obzirom da je tužitelj radio u turnusu te da mu
se plaća uvećavala zbog rada na blagdan sukladno čl. 44. Kolektivnog ugovora
odnosno da li blagdan ulazi u mjesečni fond radnih sati ili u mjesečni fond sati.
Odredbom čl. 186a st. 5. ZPP-a propisano da ako zahtjev za mirno rješenje spora ne
bude prihvaćen ili o njemu ne bude odlučeno u roku od tri mjeseca od njegova podnošenja,
podnositelj zahtjeva da može podnijeti tužbu nadležnom sudu. Tužena je odbila tužiteljev
zahtjev kao neosnovan.
Nije sporno da se na tužitelja primjenjuje Kolektivni ugovor za državne službenike i
namještenike ( " Narodne novine" broj 93/08, 89/12, 104/13, 150/13 i 153/13- dalje : KU) ,
kojim je propisano da svaki državni službenik ima pravo na uvećanje plaće od 50 % za
prekovremeni rad ( čl. 44. st. 12. KU) , a da se prekovremenim radom službenika koji rade u
smjenama ili turnusima, kao tužitelj, smatra svaki sat duži od redovnog mjesečnog fonda
radnih sati ( čl. 44. st. 12. KU).
Na okolnost izračuna visine potraživanja tužitelja sud je proveo financijsko vještačenje
po vještaku za financije i računovodstvo M. G..
U svom vještvu od 08. kolovoza 2019. vještak za financije i računovodstvo M.
G. navodi da je na temelju zadatka suda , dokumentacije koja mu je bila na raspolaganju i
podataka navedenih u gornjoj tablici, stupac 20., red sveukupno, iskazao razlike plaća
tužitelja po osnovi prekovremenog rada za razdoblje od 20. ožujka 2013. do 05. travnja 2018.
u bruto iznosu od 23.403,50kn.
Što se tiče pitanja da se očituje na primjedbe tuženice, ističe da je na isto već
odgovorio na str. 2. i 3. svog vještva. Tijekom provođenja ovog vještačenja da je izvršio
testiranje ispravnosti obračuna sati rada i naknada po osnovi tog rada tužitelja te da je utvrdio
da su podaci koji su korišteni iz evidencije o korištenju radnog vremena tužitelja ispravno
prenijeti u obračunske isprave i da su ti podaci obračunati sukladno odredbama spomenutog
Kolektivnog ugovora, koje odredbe da se odnose na obračun osnovne plaće tužitelja. Također
da je tuženica za noćni rad, rad u drugoj smjeni, rad na blagdane, rad u turnusu, te rad
subotom i nedjeljom sve sate unijela u obračunske liste tužitelja ispravno. Broj prekovremenih
radnih sati tužitelja ostvarenih na mjesečnoj razini da je iskazao iste u stupcu 6. navedene
tablice, po mjesecima. U odnosu na pitanje broja sati koje je tužitelj odradio blagdanom , koji
su padali ponedjeljka do petka kada je tužitelj trebao biti slobodan, daje mišljenje da je po
nalogu suda navedene sate iskazao u stupcu 7. gornje tablice, po mjesecima, godinama, te
sveukupno za utuženo razdoblje. Vezano za pitanje tuženice je li Carinska uprava pravilno
uvećala svaki sat rada duži od redovitog mjesečnog fonda radnih sati za 50 % , sukladno
članku 38. st. 1. Kolektivnog ugovora daje mišljenje da je tuženica svaki sat prekovremenog
rada koji je unijela u obračunske isprave tužitelja ispravno obračunala sukladno navedenom
članku Kolektivnog ugovora.
Podneskom predanim na ročištu od dana 23. listopada 2019.g. tužena prigovara nalazu
i mišljenju vještaka za knjigovodstvo i financije M. G. na način da ističe kako je
neprecizno i nejasno postavljeni zadatak vještaku, rezultirao nalazom i mišljenjem vještaka
koji je izravno i očito protivan svim relevantnim zakonskim i pod zakonskim propisima i
financijsko- računovodstvenim pravilima, obzirom da je potpuno pogrešno postavljena
metodologija izrada nalaza, što da je dovelo do potpuno pogrešnog izračuna u nalazu na
temelju apsolutno krivih parametara , a što da je završno dalo kao rezultat potpuno nezakonito
multipliciranje obračuna razlike plaće tužitelja, protivno relevantnim odredbama Kolektivnog
ugovora za državne službenike i namještenike. Upravo da je ključno definiranje zadatka
vještaku koji da mora biti jasno postavljen u okviru propisa Kolektivnog ugovora za državne
službenike i namještenike kao potpuno utvrđenje prekovremenog rada u turnusu koji da može
isključivo i jedino te nikako drugačije nastati u dva slučaja jasno propisana odredbom čl. 38.
st. 10. Kolektivnog ugovora odnosno:
- da carinski službenik nastavi raditi duže od 12 sati u turnus odnosno od njegove
smjene od 8 sati,
- da se tijekom mjeseca ostvari višak sati preko redovnog mjesečnog fonda radnih sati.
U odnosu na propise kojima se koristio vještak ističe se da prilikom izrade nalaza i
mišljenja nije uzeo u obzir krucijalni Zakon o carinskoj službi koji tuženik da primjenjuje kao
lex specialis, a posebno u organizaciji rada carinskih službenika, rasporeda rada i radnog
vremena, ujedno da nije naveo niz Uredbi. Naime, da je tužitelj u tijeku cjelokupnog utuženog
razdoblja radio u turnusu u ciklusima 12-24-12-48 naizmjenično tijekom mjeseca odnosno u
smjenama. Upravo ta pravno potpuno nesporna okolnost da mora biti jasno istaknuta u okviru
vještačkog zadatka kao i također pravno postupno nesporna okolnost da prekovremeni rad u
turnusu može isključivo i jedino te nikako drugačije nastati u dva slučaja jasno propisana
odredbom čl. 38. st. 10. Kolektivnog ugovora, a kao što da je to već naprijed navedeno.
Nadalje, ističe se da je vještak neosnovano obračunao prekovremene sate rada na blagdane. U
konkretnom slučaju vještak u metodologiji izračuna prekovremenih sati neosnovano i bez
ikakvog uporišta u relevantnim propisima da obračunava iste kao da je rad službenika
organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, kako da je to propisano čl. 38. st. 9.
Kolektivnog ugovora. S obzirom da je rad tužitelja organiziran u turnusu jedini te isti realni
sati rada koje je odradio službenik prema nalazu i mišljenju vještaka da su dvostruko
obračunati. Prekovremeni rad službenika u turnusu , odnosno smjeni da je rad koji je duži od
redovnog mjesečno fonda radnih sati, a ne rad blagdanom kada da isti pada od ponedjeljka do
petka, čime vještak da izvršavajući navedeni zadatak iz točke 3. nezakonito obračunava
prekovremene sate rada. Dakle, kako da se radi o obavljenom redovnom radu tužitelja u
turnusu na državni blagdan, ti odrađeni sati da ulaze u redovni mjesečni fond radnih sati te da
nema osnove za isplatu još i dodatka za prekovremeni rad, jer da se dodatak za prekovremeni
rad obračunava za sve sate ostvarene radom dužim od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.
Radni dani carinskih službenika koji rade u turnusu da se utvrđuju na temelju plana rasporeda
radnog vremena za naredni mjesec, a neradni dani da nisu automatski subote ili nedjelje već
da su neradni dani posljedica dinamike rada u turnusu 12-24-12-48, pa tako neradni dani da
mogu biti bilo koji dani u tjednu, sve iz razloga što se radi o specifičnim poslovima. Naime,
ključno da je da se uvećanje osnovne plaće za prekovremeni rad isplaćuje za stvarno odrađeni
prekovremeni rad duži od mjesečnog fonda radnih sati, a ne zbog same činjenice da službenik
radi u turnusu u dane blagdana, neradne dane koji padaju od ponedjeljka do petka. Dakle,
neovisno o činjenici što je službenik rasporedom rada određen za rad na blagdan, neradni dan,
a koji padaju u tjednu od ponedjeljka do petka, pravo na prekovremene sate da će ostvariti tek
ukoliko broj njegovih stvarno odrađenih sati prijeđe mjesečni fond radnih sati ili ukoliko
odradi više sati u danu od dnevnog radnog vremena.
Sukladno istaknutim prigovorima tuženika na osnovno vještvo, ovaj sud je naložio
vještaku izraditi i dopunsko vještvo koje je dostavljeno sudu dana 12. svibnja 2020. U
dopunskom vještvu vještak G. daje izračun da razlika manje isplaćene plaće tužitelju po
osnovi prekovremenog rada, za razdoblje od 20. ožujka 2013. do 05. travnja 2018. u brutu
iznosi 10.547,84 kn. Ističe da je do takvog obračuna došao na način da je iz tablice iskazane u
vještvu od 8.08.2019., stupac 7, isključio prekovremene sate rada tužitelja ostvarene na
blagdan u utuženom razdoblju od ponedjeljka do petka.
Na tužitelja se kao državnog službenika primjenjuje Zakon o državnim službenicima ( NN
49/12 – pročišćeni tekst , 150 /11, 34/12, 49/12 , 38/13, u daljnjem tekstu ZDS) koji plaću i
druga materijalna prava državnih službenika uređuje u čl. 10. koji propisuje da državni
službenici za svoj rad imaju pravo na plaću, kao i da se Kolektivnim ugovorom mogu urediti
materijalna i druga prava državnih službenika. Nastavno, obveza plaćanja prekovremenog
rada propisana je i čl. 86. Zakona o radu ( NN 149/09, 61/11 i 73/13 – u daljnjem tekstu ZR) .
U utuženom razdoblju primjenjivali su se : Kolektivni ugovor za državne službenike i
namještenike ( NN 93/08, 23/09, 39/09, 90/10 ) i Kolektivni ugovor za državne službenike i
namještenike ( NN 89/12 , 104 /13):
Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike ( NN 93/08, 23 /09, 39/09,
90/10 ) i to u čl. 44. je određeno da se osnovna plaća službenika i namještenika uvećava za 40
% za rad noću, 50 % za prekovremeni rad, 25 % za rad subotom, 35 % za rad nedjeljom , 10
% za rad u drugoj smjeni, te ukoliko službenik ili namještenik radi na blagdane, neradne dana
utvrđene Zakonom i na Uskrs, ima pravo na plaću uvećanu za 150 % . Nadalje, za rad u
drugoj smjeni ukoliko službenik ili namještenik radi naizmjenično ili najmanje dva radna
dana u tjednu u prvoj i drugoj smjeni uvećanje plaće iznosi 10 % za dvokratni rad sa
prekidom dužinom od 90 minuta uvećanje iznosi 10 % i za rad u turnusu uvećanje osnovne
plaće iznosi 5 % . Prema st. 2. tog čl. navedeni dodaci se međusobno ne isključuju, osim
dodataka za rad u turnusu i rad u drugoj smjeni . Prema st. 9. tog čl. prekovremenim radom,
kad je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka,
smatra se svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, kao i svaki sat rada subotom ili nedjeljom.
Nadalje se prema st. 10. tog čl. prekovremenim radom, kada je rad službenika i
namještenika organiziran u smjenama ili u turnus, smatra svaki sat rada duži od redovnog
mjesečnog fonda radnih sati. Prema st. 12. tog čl. redovni mjesečni fond radnih sati su sati
koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj
radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži sa 8 sati.
Prema st. 13. tog čl. umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada
službenik ili namještenik može koristiti jedan ili više slobodnih radnih dana.
Iz čl 44. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ( NN 89/12, 104/13 )
proizlaze prava državnih službenika i namještenika na jednaki način kako to sadrži i čl. 44.
Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (NN 93/08, 23/09, 39/09 i 90/10. )
Prema ocjeni ovog suda valja primijeniti obračun fonda radnih sati koji proizlaze iz
odredbe čl. 44. st. 12. KU kojom je propisan način utvrđenja broja prekovremenih sati rada
tako da se od ukupnog broja odrađenih sati rada odbije mjesečni fond radnih sati dok mjesečni
fond radnih sati čini broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnožen sa 8 sati. Kako je blagdan
neradni dan ( koji je u konkretnom slučaju padao u razdoblju od ponedjeljka do petka ) ovaj
sud smatra da blagdan ne ulazi u mjesečni fond radnih sati već u mjesečni fond sati. Tuženik
je u konkretnom slučaju tužitelju prekovremene sate utvrđivao na bazi mjesečnog broja sati, a
ne mjesečnog fonda radnih sati što je pogrešno s obzirom na odredbu čl. 44. st. 12. KU.
Dakle, za državne službenike i namještenike koji rad u smjenama ili u turnusu,
prekovremenim radom se smatra svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih
sati, a taj fond označava samo sate koji ulaze u radne dane pojedinog mjeseca. Dakle, ne i one
sate koji padaju u neradne dane od ponedjeljka do petka. Prema tome redovni mjesečni fond
radnih sati je u svakom slučaju manji broj sati, nego što je to mjesečni fond sati , a koji fond
sati uračunava u sebe i sate koji padaju u radne, ali i sate koji padaju u neradne dane, ako ti
neradni dani padaju od ponedjeljka do petka. Iz prednjeg proizlazi da je kod tužitelja vršena
pogrešna evidencija prekovremenih sati jer su mu prekovremeni sati morali biti obračunavani
prema redovnom mjesečnom fondu radnih sati. tj. na način da mu je prekovremeni rad svaki
sat preko redovnog mjesečnog fonda radnih sati. To znači da ukoliko u jednom mjesecu pada
jedan neradni dan u razdoblju od ponedjeljka do petka, sati toga dana ne ulaze u redovni
mjesečni fond radnih sati ( jer je dan neradni ) ali ti sati ulaze u dan za koji se plaća naknada
plaće, tj. ulaze u redovni mjesečni fond sati.
Tužena nije evidentirala prekovremeno odrađene sate kod državnih službenika kakav
je tužitelj ( radi u smjenama) na ispravan način, jer se prekovremeni sati kod takvih državnih
službenika evidentiraju na broj sati koji odgovara redovnom mjesečnom fondu radnih sati tj.
oni sati koji padaju samo i isključivo u radne dane pojedinog mjeseca. Znači takvim
službenicima nije bio evidentiran sav prekovremeni rad sukladno odredbama navedenih
Kolektivnih ugovora. U prilog tome ide i tumačenje Zajedničke komisije za tumačenje
odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike od
16. svibnja 2012. g. iz kojeg slijedi da se prekovremeni sati rada djelatnika koji radi u turnusu,
dobije na način da se od njegovih ukupno odrađenih sati rada u mjesecu odbije redovni
mjesečni fond radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati dobije se na način da se broj
radnih dana u mjesecu pomnoži sa 8 sati . Dakle, u taj fond ne ulaze blagdani i neradni dani
određeni zakonom. Identično tumačenje ova Komisija je dala dana 29. travnja 2013. g. u
odnosu na rad u smjenama. Stoga ovaj sud u cijelosti prihvaća Dopunsko vještvo vještaka
G. od 12. svibnja 2020., u kojem je vještak ponovno izvršio obračun na način da je
isključio prekovremene sate tužitelja ostvarene na blagdan od ponedjeljka do petka u
razdoblju od ožujka 2013. do travnja 2018., te utvrdio da je tužitelj ostvario pravo na isplatu
razlike na ime neplaćenih prekovremenih sati u iznosu od 10.547,84 kn.
Tužitelju su na dosuđeni iznos priznate i zatezne kamate na svaki pojedinačni mjesečni
iznos ( utvrđen u Tablici vještaka priložene uz Dopunsko vještvo od 12. svibnja 2020.), koja
teče od 15.-og dana u mjesecu za prethodni mjesec pa do isplate, po stopi uređenoj čl. 29. st.
2. ZOO-a, a koja se određuje uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je
vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za petpostotnih
poena do 31. srpnja 2015.g. a od 01. kolovoza 2015.g. po stopi koja se određuje za svako
polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje
dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje
koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.
Odluka o parničnom trošku temelji se na čl. temelji 154. st. 1 i 155. ZPP-a. Zakona o
parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05.,
02/07., 84/08., 25/13. i 89/14., 70/19, drugdje u tekstu ZPP-a), te popisu trošku punomoćnika
tužitelja.
Tužitelju je priznat trošak: za sastav zahtjeva za mirno rješenje spora – 100 bodova, za
sastav tužbe – 100 bodova, za sastav podneska : 12. rujna 2019 i 03. srpnja 2020 – za svaki po
100 bodova, za zastupanje na ročištu : 11. prosinca 2018. , 07. ožujka 2019. , 17. travnja
2019. , 05. studenog 2019. , 08. srpnja 2020. – za svako po 100 bodova, što daje 900 bodova
( vrijednost 1 boda sa paušalom =10 kn ) , daje iznos od 9.000,00 kn + 25 % PDV, što daje
iznos od 11.250,00 kn . Tom iznosu valja pridodati 2.500,00 kn na ime materijalnog troška
vještačenja , što daje ukupno obistinjen trošak tužitelju u iznosu od 13.750,00 kn.
Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.
U Splitu, 10. rujna 2020.g.
Sudac
Jelena Kvarantan Karuza, v.r.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove odluke može se izjaviti žalba Županijskom sudu
u Splitu. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka u roku od 8 dana od dana primitka
pismenog otpravka iste.