1                                               16 K-11/2017-37                                                                             

 

 

            

    Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

            Karlovac 

16 K-11/2017-37                                                                             

 

 

U    I M E    R E P U B L I K E    H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

Županijski sud  u Karlovcu, u vijeću sastavljenom od suca Leona Kovačića, kao predsjednika vijeća, te sudaca porotnika Biserke Đžaje i Boška Višnjića, kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničara Monike Budimir, u kaznenom predmetu protiv optuženog A. Č., zbog kaznenog djela iz članka 153. stavak 1. u svezi članka 152. stavak 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11, 144/12, 56/15 i 61/15 – u daljnjem tekstu KZ/11), na nejavnoj raspravi zakazanoj povodom optužnice Županijskog državnog odvjetništva u Karlovcu broj K-DO-34/2016 od 9. veljače 2017., dovršenoj 8. rujna 2020. te objavljenoj 10. rujna 2020., u prisutnosti zamjenika Županijske državne odvjetnice u Karlovcu Željka Brkljačića, a u odsutnosti optuženog A. Ć. te branitelja B. P., odvjetnika u R.,

 

p r e s u d i o    j e

 

Optuženi A. Ć., OIB …, sin P. i O. rođene B., rođen ... u G., s prebivalištem u S., državljanin Republike Hrvatske, elektrotehničar, oženjen, otac četvero mlt. djece, nezaposlen, završio SSS smjer elektrotehničar, vlasnik kuće u G., vlasnik kombija iz 1995. Iveco, supruga nezaposlena, uzdržava se od povremenog rada u šumi

 

 

k r i v    j e

što je:

 

dana 10. rujna 2016. oko 04,20 sati, u mjestu Ž., grad G., u nakani da zadovolji svoj spolni nagon, u osobnom automobilu povezao M. R., te ga je tijekom vožnje zavlačeći mu desnu ruku ispod hlača trenirke više puta hvatao za spolovilo, a kada je skrenuo s ceste kod stadiona T. gdje je zaustavio automobil, a oštećenik je u strahu vidjevši da mu prijeti opasnost uz izgovor da se mora pomokriti, izišao iz automobila i dao se u bijeg, a kako se ubrzo pokliznuo i pao, okrivljenik koji je trčao za njim ga je sustigao  te ga uhvatio rukama iza vrata i podigao ga te mu rekao da stavi ruke na ogradu, snažno ga držeći za vrat, zavrćući mu glavu i tijelo prema dolje, stajajući iza njega rukom mu je skinuo hlače i gaćice, a kako se oštećenik nije uspio osloboditi od snažnog stiska, svojim je spolovilom više  puta ušao u anus oštećenika,  a onda je naredio oštećeniku da klekne ispred njega tražeći da mu "popuši" držeći ga rukama za glavu, pa je oštećenik rukom stavio njegovo spolovilo u svoja usta, te mu je okrivljenik ejakulirao u usta, po licu i očima i odjeći, a onda zaprijetivši da će ga ubiti ako nekome nešto kaže, otišao sa lica mjesta,

 

dakle, uporabom sile s drugom osobom, bez njenog pristanka izvršio sa spolnim odnošajem izjednačenu spolnu radnju,

 

čime je počinio kazneno djelo protiv spolne slobode  - silovanjem - opisano u članku 153. stavak 1. u vezi s člankom 152. stavak 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15 - dalje u tekstu KZ/11),

 

pa se  optuženi A. Ć., na temelju članka 153. stavak 1. KZ/11,

 

o s u đ u j e

 

na kaznu zatvora u trajanju od 3 (tri) godine.

 

Temeljem članka 54. KZ/11, optuženom A. Ć. u izrečenu kaznu zatvora uračunat će se vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 10. rujna 2016. do. 30. rujna 2016.

 

           Temeljem članka 148. stavak 6. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17 i 126/19 – dalje u tekstu ZKP/08), u svezi s člankom 145. stavak 2. točka 1.-7. ZKP/08 troškovi postupka padaju na teret proračunskih sredstava.

 

 

Obrazloženje

 

           Županijsko državno odvjetništvo u Karlovcu podiglo je optužnicu protiv optuženog A. Ć., zbog kaznenog djela protiv spolne slobode – silovanja, označenog u članku 153. stavak 1. u svezi članka 152. stavak 1. KZ/11.

 

              Vijeće je temeljem članka 338. stavak 2. točka 4. ZKP/08 sukladno očitovanju stranaka, a radi zaštite osobnog života optuženog i žrtve, riješilo da će cijela rasprava biti tajna.

 

              Optuženi A. Ć., upitan da se očituje o krivnji, izjavio je da se ne smatra krivim za inkriminirano mu kazneno djelo, a obranu je iznio na kraju dokaznog postupka.              

 

U dokaznom postupku pročitani su zapisnik o očevidu (list 11-12), hitan nalaz za oštećenika (list 13), hitan nalaz za okrivljenika (list 14), zapisnik o pretrazi pokretne stvari (list 15-18), potvrda o privremenom oduzimanju predmeta (list 19), zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta (list 20), potvrda o privremenom oduzimanju premeta (list 21), zapisnik o privremenom oduzimanju premeta (list 22), potvrda o privremenom oduzimanju premeta (list 23), zapisnik o privremenom oduzimanju premeta (list 24), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga i lijekova u organizmu oštećenika (list 30), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga i lijekova u organizmu okrivljenika (list 31), nalaz alkohola u krvi i mokraći i mišljenje o stupnju alkoholiziranosti za okrivljenika (list 121-123 i 125-126), nalaz alkohola u krvi i mokraći i mišljenje o stupnju alkoholiziranosti za oštećenika (list 128-130 i 132-133) te medicinska dokumentacija za optuženog (list 218-227), izvršen je uvid u fotodokumentaciju lica mjesta (list 118), pročitani su iskazi svjedoka ispitanih na raspravi pred istim predsjednikom vijeća i to žrtve M. R. (list 203-204) te  svjedoka I. S. (list 247), kao i nalaz i mišljenje vještakinje N. O. (list 205-206 ), nalaz i mišljenje M. M. (list 205-206) te nalaz i mišljenje medicinskog vještaka S. D. (list 248 spisa) koji su također dani na raspravi pred istim predsjednikom vijeća.

 

Iz rezultata dokaznog postupka kao nesporno proizlazi da je kritične zgode optuženi A. Ć. povezao oštećenog M. R. prema oštećenikovoj kući i to oko 4 sata ujutro od caffe bara C. u G..

 

Međutim sporan je daljnji tijek događaja prema iskazima optuženika A. Ć. i oštećenog M. R..

 

Tako je optuženi u svojoj obrani porekao da bi na bilo koji način dirao oštećenog M. R.. Navodi da mu je tijekom vožnje pozlilo te je stao na cesti, otvorio vrata i povraćao po sebi i po tepihu automobila. Zatim je izgubio svijest na minutu-dvije, ne zna od čega niti koliko dugo je to trajalo. Kada se je probudio primijetio je da mu je otkopčan remen i gornji gumb te da mu je glava oštećenika R. među njegovim nogama, ali ne zna da li mu je nešto radio u smislu oralnog odnosa ili ne. Nakon toga optuženi Ć. je oštećenog udario negdje po lijevoj strani čela pa je ovaj udario o štok vozila, a zatim pobjegao. Sve se to zbivalo u blizini stadiona.

 

Međutim, oštećeni M. R. iskazivao je  posve suprotno, navodeći da mu je optuženi Ć. čim su krenuli u vožnji desnom rukom krenuo ispod hlača trenirke, od pupka prema dolje, govoreći: "Da vidim što ti imaš dolje!", što je oštećeni prvotno shvatio kao zafrkanciju, a kada je optuženik Ć. nakon po prilici 5 minuta vožnje u jednom trenutku skrenuo na sporedni put prema nogometnom stadionu T. u mjestu Ž. gdje je potpuni mrak, te automobil odvezao iza ograde u blizini svlačionica te mu rekao: "Sad ćeš ti vidjeti!", oštećeni R. je otvorio vrata i rekao mu da mora ići pišati. Čim su došli na nogometno igralište, oštećeni R. je shvatio da mu prijeti opasnost od optuženog Ć., odnosno da će ga optuženi Ć. napastovati pa je odlučio pobjeći sa stadiona. Na nogama je imao plave japanke koje su mu spale s nogu kada je potrčao. Trčao je tako 30-40 m, a onda se "uvalio" u nekakav vrt između štapova od paradajza te je pao djelomično na trbuh, djelomično na bok, a optuženik ga je sustigao i uhvatio rukom za rame. Potom ga je uhvatio rukom iza vrata za majicu, digao ga i rekao mu da se okrene prema ogradi i stavi ruke na ogradu, a zatim mu je počeo skidati trenirku pri čemu se oštećeni R. opirao i rukama vraćao trenirku. Oštećeni R. je dlanovima obiju ruku bio naslonjen na ogradu, sagnut tijelom prema naprijed, a leđima prema nazad, i tada mu je optuženi Ć. počeo skidati hlače trenirke te ga pritom držao rukom otraga iza vrata i savijao mu glavu prema dolje. Napominje da je optuženik A. Ć. puno jači od njega pa mu se nije mogao oduprijeti niti osloboditi njegovog stiska. Nakon što mu je optuženi Ć. svukao trenirku i gaće prema dolje, osjetio je da je spolovilom ušao u njegov anus te mu gurao svoje spolovilo u njegov anus više puta što ga je jako zaboljelo pri čemu ga je optuženi Ć. cijelo vrijeme držao za vrat. Nakon toga ga je okrenuo i rekao mu da klekne ispred njega i uzme njegovo spolovilo i stavi ga u usta te da mu "popuši" pri čemu ga je držao za glavu odozgo. Stoga je oštećeni R. uzeo njegovo spolovilo i stavio ga u usta iako mu se gadilo, ali se nije mogao obraniti te je optuženik A. Ć. ubrzo svršio njemu u usta i po licu, po očima i po majici, a zatim mu rekao da će ga ubiti ako to nekome kaže. Potom je optuženik sjeo u auto i otišao, a oštećenik R. je otišao pješice u bolnicu na hitnu službu te ih tražio da zovu policiju. Ispitan na raspravi iskazao je da mu je optuženi Ć. prvo gurao svoje spolovilo u usta, a zatim izvršio analnu penetraciju te upitan da pojasni razliku između ranijeg iskaza u kojem je naveo obrnuti redoslijed, iskazao je da je prvo došlo do oralne penetracije, zatim analne, a onda opet do oralne. Ne sjeća se da bi optuženi prethodno u vozilu tom prilikom povraćao.

 

Radi provjere istinitosti obrane optuženog A. Ć., odnosno istinitosti iskaza svjedoka M. R., provedeno je vještačenje po vještakinji za biološke tragove, zatim po vještakinji za kontaktne tragove te po toksikološkoj vještakinji, a provedeno je i medicinsko vještačenje.

 

Tako iz nalaza i mišljenja vještakinje za biološka vještačenja N. O. proizlazi  da su u dva brisa čela oštećenog M. R. (omot 3 i 4) dokazani trgovi sperme za koju je analizom DNA profila utvrđeno da se taj profil u potpunosti podudara s profilom optuženog A. Ć., dok u oralnom brisu, brisu spolovila i rektalnom brisu M. R. te na njegovim gaćama nisu dokazani tragovi sperme. Analizom odrezanih noktiju obije ruke M. R. utvrđen je miješan DNA profil u kojem se dio alela podudara s alelima DNA profila M. R., a dio s alelima DNA profila optuženog A. Ć., dok analizom odrezanih noktiju s ruku A. Ć. je utvrđen njegov DNA profil, a u brisu spolovila optuženog A. Ć. nije pronađena dostatna količina humane DNA za daljnju analizu.

 

Daljnjim biološkim vještačenjem po vještakinji N. O. utvrđeno je  da su na s unutarnje gornje strane donjeg dijela trenirke M. R. također pronađeni tragovi sperme čijom analizom je utvrđen DNA profil A. Ć., a da su tragovi njegove sperme pronađeni i na majici M. R., točnije sa stražnje strane u gornjem dijelu i sa prednje strane na više različitih mjesta.

 

Iz nalaza i mišljenja vještakinje za tekstilna vlakna M. M. proizlazi da je na donjem dijelu dostavljene trenirke majice i gaća oštećenog M. R. pronađeno i izdvojeno ukupno 11 tekstilnih vlakana čija su ispitana svojstva jednaka pojedinim tekstilnim vlaknima iz sastava materijala dostavljene majice osumnjičenog A. Ć. te ukupno 18 tekstilnih vlakana čija svojstva su jednaka tekstilnim vlaknima sastavnog materijala sjedala suvozača.

 

Navedeni rezultati vještačenja dovode do nespornog zaključka da je između optuženog A. Ć. i oštećenog M. R. postojao neposredni fizički kontakt jer je to vidljivo iz nalaza i mišljenja vještakinje za tekstilna vlakna. U tom kontaktu očito je majica optuženika Ć. dodirivala donji dio trenirke, majicu i gaće oštećenog M. R.. Također, temeljem biološkog vještačenja nesporno je da je optuženi A. Ć. ejakulirao po čelu oštećenog M. R., ali i po njegovoj trenirci te prednjoj i stražnjoj strani majice.

 

Iz medicinske dokumentacije za oštećenika M. R. proizlazi da je u bolnici G. provedena trijaža radi uzimanja bioloških uzoraka i to 10. rujna 2016.  u 10,49 sati i 15,16 sati, pri čemu je konstatirano da su na koži obje nadlaktice pronađene ogrebotine dužine do 2 cm, a da na drugim dijelovima kože nema vidljivih znakova traume kao i da su koža i vidljive sluznice uredno prokrvljene pa je slijedom takve medicinske dokumentacije, medicinski vještak dr. S. D. sačinio pisani nalaz i mišljenje te zaključio da oštećeni nema neke bitne veće traume u smislu razderotine ili oštećenja analnog otvora, kao niti znakova oštećenja sluznice jer takva oštećenja nisu opisana. Objašnjava da lezija anusa nastaje kada je mišić anusa u kontrakturi te tada najčešće nastupa lezija s krvarenjem. Odgovarajući na pitanje da li je moguć analni odnos bez vanjskih ozljeda, naveo je da u pravilu ne postoje ozljede analnog otvora, a da takva ozljeda nastaje kada dođe do grča analnog mišića koji ne dozvoljava otvaranje. Ukoliko je osoba pod određenom koncentracijom etanola, tada u pravilu dolazi do relaksacije mišića te u pravilu ne dolazi do kontrakcije odnosno grča samog mišića upravo zbog koncentracije alkohola u krvi. Zaključuje  da se temeljem takve dokumentacije ne može reći da li je postojao kontakt između optuženog Ć. i oštećenog R. tim više što nije izrađen nalaz sperme u tijelu oštećenika. Vještakinja za biološke tragove N. O. navela je da ne može odgovoriti da li bi u anusu oštećenika ostali bilo kakvi tragovi od optuženika i da je moguće da ti tragovi ostanu.

 

Temeljem članka 421. stavak 1. točka 4. ZKP/08 kao odugovlačeći je u tom smislu odbijen dokazni prijedlog obrane za provođenjem medicinskog vještačenja po vještaku proktologu koji bi trebao vještačiti analne ozljede i to s obzirom na protek vremena od počinjenja kaznenog djela u periodu od četiri godine. Po istoj osnovi je odbijen i dokazni prijedlog za saslušanjem medicinskog osoblja koje je izvršilo pregled, odnosno za saslušanjem M. B.-D. na okolnost manjkavosti dokumentacije i nedostatak opisa ozljeda u dokumentaciji iz razloga što je rezultat pretrage konstatiran medicinskom dokumentacijom koja se nalazi u spisu.

 

Stoga, sukladno sadržaju medicinske dokumentacije te rezultatima nalaza i mišljenja medicinskog vještaka u tom dijelu, utvrđivanje činjenice da li je optuženi A. Ć. izvršio s M. R. spolnu radnju koja je izjednačena sa spolnim odnošajem, izvest će se ocjenom vjerodostojnosti iskaza oštećenog M. R. te usklađenosti njegovog iskaza s ostalim dokazima u spisu.

 

Radi utvrđivanja istinitosti iskaza optuženog A. Ć. i oštećenog M. R. razmatrano je i porijeklo traga crvene boje nalik na krv, koji je temeljem potvrde o privremenom oduzimanju predmeta broj 843724 dana 10. rujna 2016. izuzet s prednjih desnih vrata vozila od A. Ć., pri čemu na tu okolnost nije proveden očevid niti je navedeni trag fotografiran, a niti na bilo koji način detaljnije opisan u spisu. Taj trag vještačen je po vještakinji za biološke tragove N. O., koja je navela da se radilo o brisotini te da se  ne može izjasniti kako je nastao taj trag krvi te da je analizom tog traga krvi utvrđen DNA profil koji se u potpunosti podudara s profilom oštećenog M. R..

 

Ispitan na navedene okolnosti, M. R. je naveo da nema nikakve predodžbe odakle taj njegov trag u vozilu optuženika Ć. te ne zna kako je trag njegove krvi ostao u optuženikovu vozilu. Sjeća se da je to popodne prije događaja obavljao neke građevinske radove pa je zadobio ogrebotine i to na području ramena lijeve ruke, a radilo se o ogrebotinama od par centimetara, no ne zna da li su ti tragovi u vozilu optuženika nastali od toga ili ne. U vozilu je imao majicu kratkih rukava. Kao što je već navedeno optuženik je u tom dijelu naveo da je oštećenika R. u vozilu udario u lijevu stranu čela te da je oštećenik potom svojom glavom lupio u štok vozila, no međutim, na tom štoku nisu pronađeni nikakvi tragovi krvi oštećenika R., a niti su na njegovoj glavi prilikom medicinskog pregleda uočene bilo kakve ozljede pa tako niti ozljede koje bi mogle dovesti do krvarenja.

 

Iako optuženik A. Ć. u svojoj obrani tvrdi da je povraćao u vozilu i to po sebi i po tepihu automobila, tragovi tog njegovog navodnog povraćanja također nisu pronađeni jer su svi tragovi iz vozila konstatirani već spomenutom potvrdom o privremenom oduzimanju predmeta pa su tako izuzeti mikro tragovi s prednjeg desnog sjedala označeni brojem 2, zatim mikro tragovi s naslona prednjeg desnog sjedala označeni brojem 3, a izuzeti su i navlaka naslona za glavu suvozačevog sjedala te navlaka prednjeg sjedala pronađena iza suvozačevog sjedala. Vještakinja za biološke  tragove N. O. navela je da je vještačila ono što joj je dostavila policija, a da joj tepisi nisu dostavljeni na vještačenje te da ona tijekom vještačenja nije uspjela pronaći tragove koji bi upućivali na to da je optuženik A. Ć. povraćao u vozilu. Stoga je očito da su izuzeti svi tragovi koji su pronađen.

 

Zaključak koji iz toga proizlazi da optuženik A. Ć. nije povraćao u svom vozilu, a proizlazi i da brisotina krvi koja pripada oštećenom M. R. nije nastala od navodnog udarca optuženika Ć. u lijevu stranu čela M. R..

 

Iz provedenih toksikoloških vještačenja u odnosu na optuženog A. Ć. i M. R. nije potvrđena prisutnost droga, psihotropnih tvari niti njihovih metabolita.

 

Optuženik A. Ć. je prilikom iznošenja obrane na raspravi naveo da ne zna zbog čega je pao u nesvijest i da je moguće da mu se to desilo od posljedica alkohola ili bolova u želucu, te da inače boluje od bruha želuca, a da ima i izrasline na crijevima pa da je nedavno završio u bolnici nakon svadbe gdje je konzumirao alkohol. Unazad tri godine je nastojao ustanoviti iz kojeg razloga pada u nesvijest pa su mu prilikom pregleda pronašli izrasline na crijevima,a nedavno mu je utvrđen bruh želuca, ali ne zna da li je te zgode pao u nesvijest od toga ili nečeg trećeg. Slijedom obrane optuženika provedeno je toksikološko i medicinsko vještačenje. Toksikološka vještakinja V. D. B. je navela da sukladno obrani optuženika A. Ć. koji je naveo da je u periodu od 22,00 sata navečer pa do 05,00 sati ujutro kritične zgode pio medicu i vino te popio možda 10-20 takvih pića, te s obzirom na vrlo veliki period od događaja do vremena vađenja uzoraka  (krv izuzeta 10. rujna 2016. u 15,53 sata, a mokraća u 15,50 sati) ne može ni približno odrediti koncentraciju alkohola u krvi imenovanog u trenutku događaja s obzirom da se alkohol u međuvremenu u potpunosti odstranio iz krvotoka, a da koncentracija u mokraći od 0,12 g/kg ukazuje da je optuženik A. Ć. u svakom slučaju konzumirao alkoholna pića. Stoga smatra da je moguće da je optuženik Ć. u nekom trenutku maksimalno imao vrlo visoku koncentraciju alkohola u krvi te moguće da je imao nižu koncentraciju alkohola u krvi jer bi zbog mogućnosti različite brzine eliminacije alkohola u krvi i zbog velikog proteka vremena do vađenja krvi oba slučaja dovela do koncentracije od 0,00 g/kg. U odnosu na mogućnost nastupanja nesvjestice uslijed alkoholiziranosti, u teoriji se spominje tek pri koncentraciji od 2,5 g/kg tj. u teško pijanom stanju, a tek u  malom broju slučajeva i ispod te koncentracije  primjerice 1,5 g/kg pa stoga tu koncentraciju alkohola kod optuženika Ć. nije moguće isključiti. Navodi i da je pri koncentraciji alkohola u krvi preko 2,5 g/kg osoba potpuno nesposobna za sigurnu vožnju te da su i pri nešto nižim koncentracijama moguća suženja svijesti koja su kratkotrajna i traju tek nekoliko sekundi. Vijeće pri tome primjećuje da oštećenik M. R. nije naveo da bi uočio znatnu alkoholiziranost optuženika kada je ušao u njegovo vozilo, odnosno tijekom vožnje.

 

Očitujući se na navedenu okolnost, medicinski vještak S. D., a obzirom na nalaze toksikološke vještakinje, smatra da pitanje nesvjestice ne mora biti vezano uz sam etilizam, nego da do toga može doći iz raznih razloga poput patoloških i psihičkih smetnji tako da se sa sigurnošću može reći da posljedice navodne nesvjestice nisu imale etiličnu epilogiju. U odnosu na mogućnost padanja optuženika Ć. u nesvijest uslijed nekih bolova, navodi da u konkretnom slučaju iz dokumentacije koju je na spis predao optuženik Ć. ne proizlazi da bi imao znakove bolesti koje bi izazvale padanje u nesvijest. Do padanja u nesvijest dolazi uslijed naglog i grčevitog bola čemu može doprinijeti eventualno visoka koncentracija alkohola.

 

U odnosu na to da li je moguća erekcija u trenutku nesvijesti, vještak smatra da kod normalnih osoba koje su psihički zdrave erekcija nije moguća u trenucima nesvjestice. U nesvjesnom stanju dolazi do popuštanja sinterskih mišića pa je moguće da se u nesvjesnom stanju pacijenti pomokre kao što je to recimo slučaj kod epileptičara, no radi se o sasvim drugačijoj epilogiji. Da bi došlo do erekcije na spontan način, mora postojati određeni psihički napor odnosno nadražaj koji će ju izazvati jer ona ne nastaje sama od sebe.

 

Pored svega navedenog, a u prilog istinitosti iskaza oštećenika M. R., govore i rezultati provedenog očevida na mjestu događaja dana 10. rujna 2016. u 14,35 sati te tom prilikom sačinjenog fotoelaborata iz kojeg je na fotografijama F4-7 vidljivo da su na mjestu događaja, pored spomenute ograde fotografirane japanke plave boje za koje oštećeni M. R. u svom iskazu navodi da su njegove pa je razvidno da oštećeni M. R. ne bi s tog mjesta bos otišao do bolnice u G. da je iskaz optuženika A. Ć. točan.

 

Prema tome nedvojbeno je da iskaz optuženika A. Ć. nije istinit, već je isključivo usmjeren na izbjegavanje njegove kaznenopravne odgovornosti. Naime, optuženik A. Ć. tvrdi da je te zgode, za vrijeme vožnje, morao zaustaviti vozilo  i da je odmah nakon toga pao u nesvijest, a da je pri tome i povraćao, no ne zna zbog čega. Toksikološka vještakinja ne može dati mišljenje o stupnju alkoholiziranosti imenovanog u trenutku samog događaja pa samim time niti mogućnost nastupanja nesvjestice do koje u pravilu dolazi tek pri koncentracijama od 2,5 g/kg, no moguće je da nastane i u nižim koncentracijama, u pravilu preko 1,5 g/kg. Medicinski vještak nije utvrdio da bi optuženik A. Ć. imao znakove bolesti koje bi izazivale padanje u nesvijest. U svakom slučaju, medicinski vještak ne dozvoljava mogućnost da bi osoba koja je u nesvijesti  imala erekciju, a opće je poznato da je erekcija potrebna da bi osoba ejakulirala. Pri tome je posebno neuvjerljiva obrana optuženika  koji tvrdi  da mu je bio otkopčan remen i gornji gumb te da mu je glava oštećenika M. R. bila među njegovim nogama, ali da ne zna da li mu je ovaj nešto radio u smislu oralnog odnosa ili ne. Naime, na tijelu i odjeći oštećenog M. R. pronađeni su trgovi sperme za koju je analizom utvrđen DNA profil A. Ć. što bi, s obzirom na obranu optuženika, značilo da ga je oštećeni M. R. oralno zadovoljavao za vrijeme dok je optuženik Ć. bio u nesvijesti, što je u medicinskom smislu neprihvatljivo i to na način da mu je samo otkopčao remen i gornji gumb što pak fizički nije moguće. 

 

Nadalje, kao što je već ranije navedeno, niti obrana optuženika A. Ć., u kojoj tvrdi da je oštećenika R. udario u glavu u čelo, a da je ovaj potom glavom udario u štok vozila, nije prihvatljiva jer oštećeniku R. nisu konstatirane nikakve ozljede glave, a naročito ne ozljede koje bi izazvale krvarenje, a niti su na štoku vozila pronađeni tragovi krvi, već su pronađeni na  vratima vozila i to u vidu brisotina, a ne u vidu  kapanja pa stoga nije moguće niti da bi tragovi krvi s štoka vozila dospjeli kapanjem na suvozačeva vrata vozila. Posebno treba imati u vidu i rezultate vještakinje za tekstilna vlakna koja je utvrdila da je na donjem dijelu dostavljene trenirke, majice i gaća oštećenog M. R. pronađeno ukupno 11 tekstilnih vlakana koja se podudaraju s materijalom dostavljene majice osumnjičenog A. Ć., što svakako znači da položaj optuženog Ć. i oštećenog R. u vrijeme njihovog neposrednog kontakta nije bio onakav kakvim ga nastoji prikazati optuženi, jer u tom slučaju svakako na donjem dijelu trenirke i gaća oštećenika R. ne bi nalazila tekstilna vlakna majice optuženog A. Ć.. Također, u tom slučaju tragovi sperme optuženika A. Ć. ne bi bile pronađeni na stražnjoj strani gornjeg dijela majice oštećenog M. R..

 

Iz iskaza svjedoka I. S. proizlazi da je ovaj unazad 2,5 godine, a što je bilo oko mjesec dana nakon događaja, bio prisutan kartanju kod N. T. i tada je M. R., koji je također bio prisutan, rekao da kada dobije novce da će kupiti Mercedesa, međutim, nije spominjao niti od koga niti iz kojeg razloga će dobiti novce. Svjedok je zaključio da će M. R. dobiti novce upravo od ovog slučaja jer M. R. inače nema novaca i ne bi mogao kupiti Mercedes. Tvrdi da optuženi A. Ć. nema homoseksualnih sklonosti, a svjedok bi znao da ih ima. Za oštećenog M. R. tvrdi da često priča gluposti i da je sklon laganju. M. R. mu se nije htio povjeriti vezano za ovaj događaj iako ga je svjedok to pitao. Međutim, ovakav iskaz svjedoka kojim obrana nastoji osporiti vjerodostojnost iskaza oštećenika M. R., nije osnovan i to ponajprije iz razloga jer oštećenik M. R. u ovom postupku uopće nije postavio imovinskopravni zahtjev pa je očito da oštećeni M. R. nije podnio kaznenu prijavu zbog financijskih interesa, odnosno naknade štete pri čemu se napominje da je optuženik nezaposlen, da mu je supruga nezaposlena, da imaju četvero mlt. djece te da nema neke značajnije imovine tako da oštećenik M. R. ne bi mogao niti očekivati naplatu eventualne štete kao razlog zbog kojeg bi neosnovano prijavio optuženog A. Ć.. Stoga vijeće nije povjerovalo iskazu svjedoka I. S..

 

Stoga, usprkos nedostataka provedenog medicinskog pregleda oštećenika M. R. na koje upire obrana, a iz kojih bi se s medicinskog stajališta moglo zaključivati o analnom odnosu između optuženog Ć. i oštećenog R., vijeće prihvaća iskaz oštećenog M. R. istinitim u cijelosti. Nedvojbeno je da je optuženi A. Ć. izvršio nad oštećenim M. R. sa spolnim odnošajem izjednačenu spolnu radnju koja obuhvaća analni i oralni odnos. Taj odnos očito nije bio dobrovoljan jer je oštećeni M. R. odmah po događaju i to bos otišao u bolnicu G., gdje je događaj i prijavio.

 

Vijeće je također u cijelosti prihvatilo nalaze i mišljenja vještaka koji su u ovom predmetu sačinili nalaz i mišljenje pa tako toksikološkim vještakinjama I. G. i V. D. B. kao i vještakinji za biološka vještačenja N. O., na čije nalaze stranke nisu ulagale primjedbe. Vijeće je nadalje povjerovalo i nalazu i mišljenju medicinskog vještaka dr. S. D. smatrajući usprkos primjedbi obrane da je vještak u potpunosti, jasno i decidirano te u skladu s pravilima struke sačinio nalaz i mišljenje uz dopune te odgovorio na sva postavljena mu pitanja.

 

Iako je branitelj optuženika tražio da se na okolnosti postizanja erekcije u nesvjesnom stanju uvrsti u spis provedeno vještačenje po drugom vještaku V. S., vijeće taj nalaz i mišljenje nije uvrstilo u spis i to temeljem odredbe članka 421. stavak 1. točka 1. ZKP/08 uz zaključak da se radi o nezakonitom dokaznom prijedlogu, jer je vještak V. S. sačinio nalaz i mišljenje po prijedlogu obrane, a ne po nalogu suda koji nalog bi trebao sadržavati i sva propisna upozorenja vještaku. Pri tome je vijeće zaključilo  da prijedlog za provođenjem drugog vještačenja nije prihvatljiv ponajprije iz razloga što iz svih gore obrazloženih dokaza proizlazi neosnovanost obrane optuženika te da je u tom dijelu dovoljno mišljenje vještaka dr. S. D. i to u pogledu nemogućnosti postizanja erekcije u nesvjesnom stanju. Vijeće je odbilo prijedlog branitelja da se o tome sačini pisani otpravak rješenja, a radi nepotrebnog odugovlačenja postupka time da branitelj ima mogućnost uložiti žalbu na presudu pa u tom smislu i prigovarati ovoj odluci vijeća.

 

Temeljem članka 421. stavak 1. točka 4. ZKP/08 kao odugovlačeći odbijen je dokazni prijedlog za suočenjem optuženog i oštećenog jer su obojica na raspravi ispitani na sve okolnosti pri čemu oštećeni M. R. nije prema mišljenju vijeća doveo u pitanje istinitost svog iskaza. Po istoj osnovi odbijen je i prijedlog za provođenjem psihologijsko-psihijatrijskog vještačenja na okolnosti sposobnosti davanja vjerodostojnog iskaza i očuvanja realiteta kod oštećenog, a s obzirom na njegovu alkoholiziranost i to iz razloga što ta alkoholiziranost nije točno utvrđena niti je kao što je već navedeno vjerodostojnost iskaza oštećenog R. dovedena u pitanje. Temeljem odredbe članka 421. stavak 1. točka 2. ZKP/08 kao nevažan odbijen je i prijedlog za provođenjem traseološkog vještačenja mrlja sperme na majici i hlačama te međusobnog položaja optuženika i oštećenika jer je oštećeni M. R. u dovoljnoj mjeri objasnio navedene okolnosti.

 

Temeljem odredbe članka 421. stavak 1. točka 2. ZKP/08 odbijen je dokazni prijedlog obrane za saslušanjem svjedoka N. V. i I. U. kao nevažan,a budući se to ispitivanje predlaže na okolnosti što se zbivalo tijekom večeri prije ovog događaja, a što svakako nisu okolnosti relevantne za ovaj postupak pri čemu obrana nije obrazložila na koje okolnosti bi se ti svjedoci trebali ispitivati. Temeljem iste zakonske odredbe odbijen je kao nevažan i dokazni prijedlog obrane za pregledom majice oštećenika koja je vještačena u postupku po vještakinji za biološke tragove koja je utvrdila da na majici oštećenog nisu pronađeni tragovi krvi, a tijekom postupka je isključena mogućnost da bi trag krvi oštećenika M. R. u vozilu nastao na način kako je to opisao optuženi A. Ć., već je očito da je taj trag krvi ostao od ozljede koju je ranije tijekom dana zadobio oštećeni M. R. kao što je to sam objasnio.

 

Cijeneći sve dokaze pojedinačno te u zbroju, a cijeneći tako dokaze koji idu u krist, ali i na štetu optuženiku, vijeće je s potpunom sigurnošću utvrdilo da je optuženik A. Ć. počinio inkriminirano mu kazneno djelo na način opisan u izreci ove presude.

 

Optuženik je kritične zgode s oštećenim M. R. izvršio sa spolnim odnošajem izjednačenu spolnu radnju na način da mu je sa svojim spolovilom više puta ušao u anus, a zatim ga tražio i da oštećenik stavi njegovo spolovilo u usta da bi mu zatim ejakulirao po ustima, licu, očima i odjeći. Pri tome oštećeni M. R., kao što to proizlazi iz njegovog iskaza, nije pristao na takve radnje optuženika A. Ć. te je optuženik radi ostvarenja tih radnji i zadovoljenja svog spolnog nagona primijenio silu tako što je oštećenika M. R., koji se je tijekom bijega poskliznuo i pao, uhvatio rukama za vrat te mu rekao da ruke stavi na ogradu, a zatim ga snažno držeći za vrat zavrtao glavu i tijelu prema dolje i stajući iza njega skinuo mu hlače i gaće kojeg stiska se oštećeni M. R. nije uspio osloboditi da bi mu onda tijekom oralnog odnosa rukama držao glavu. Na opisani način optuženi A. Ć. ostvario je sva obilježja inkriminiranog mu kaznenog djela. Da je optuženi A. Ć. doista kritične zgode i primijenio silu prema oštećenom M. R. proizlazi i iz već navedenog zaključka vještakinje N. O. koja je analizom odrezanih noktiju ruku M. R. utvrdila miješani DNA profil M. R. i optuženog A. Ć..

 

Optuženik A. Ć. postupao je s izravnom namjerom da opisanim radnjama, koje obuhvaćaju sa spolnim odnošajem izjednačenu spolnu radnju, zadovolji svoj spolni nagon. Bio je svjestan protupravnosti svog postupanja te je znao da je poduzimanje takvih radnji bez pristanka druge osobe zabranjeno odnosno protupravno. Tijekom postupka njegova ubrojivost ničim nije osporena pa je vijeće zaključilo da je optuženik A. Ć. svojim postupanjem ostvario i sva subjektivna obilježja inkriminiranog mu kaznenog djela.

             

Odlučujući o kaznenopravnoj sankciji koju će izreći optuženiku A. Ć., sud je uzeo u obzir sve okolnosti od kojih zavisi izbor njezine vrste i mjere, a odnose se na kazneno djelo i na počinitelja pri čemu je sud olakotnim uzeo u obzir kaznenopravnu neosuđivanost optuženika A. Ć. u vrijeme počinjena ovog kaznenog djela, činjenicu da je otac četvero mlt. djece, dok je otegotnim cijenio njegovu višestruku prekršajnu osuđivanost i to u tri slučaja temeljem Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, a u jednom i protiv Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Ocjenjujući naprijed navedene okolnosti te imajući u vidu težinu počinjenog kaznenog djela, zatim stupanj krivnje kojim je kazneno djelo počinjeno, odnosno da je djelo počinjeno s izravnom namjerom, ali i stupanj povrjeđivanja zaštićenog dobra, da je s oštećenim M. R. ostvario kako analni tako i oralni odnos, te pri tome još i zaprijetio oštećenom M. R. da će ga ubiti ako nekome nešto kaže, to je stoga optuženi A. Ć. osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 3 godine, smatrajući da će pri tome izrečena kazna zatvora u dovoljnoj mjeri utjecati na optuženika A. Ć. da ubuduće ne čini takva i slična kaznena djela, a da će ujedno utjecati i na druge osobe da ne čine kaznena djela čime će biti ostvarene sve zakonom propisane svrhe kažnjavanja.

 

           Odlučujući o troškovima kaznenog postupka, a razmatrajući imovinske prilike optuženika A. Ć., odnosno da nije zaposlen, da mu je supruga nezaposlena, da uzdržavaju četvero mlt. djece, da obitelj uzdržava povremenim radom u šumi te da osim kuće nam druge imovine, te cijeneći duljinu trajanja i složenost ovog kaznenog postupka, to je presuđeno da temeljem u izreci citiranih zakonskih propisa troškovi kaznenog postupka padaju na teret proračunskih sredstava kako se ne bi ugrozila egzistencija optuženikove obitelji.                           

 

U Karlovcu 10. rujna 2020.

 

                                                                                 Predsjednik vijeća

                                                                                                                     Leon Kovačić, v.r.