- 1 -              I Kž-Us 57/2020-4

 

 

 

 

 

Broj: I Kž-Us 57/2020-4

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E N J E

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Ranka Marijana kao predsjednika vijeća te Melite Božičević-Grbić i Ileane Vinja kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice – specijalistice Maje Ivanović Stilinović kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv opt. I. G. i dr., zbog kaznenog djela iz čl. 328. st. 1. i dr. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. - ispravak i 101/17. – dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbama opt. I. G., opt. R. R., opt. M. M. i opt. N. R. podnesenima protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu od 23. rujna 2019. broj K-Us-12/2019-136, u sjednici održanoj 10. rujna 2020.,

 

 

r i j e š i o   j e:

 

 

I. Djelomično se prihvaća žalba opt. M. M. te se ukida pobijano rješenje pod točkom III. izreke alineje 12. i 13. u odnosu na zapisnik MUP-a o pretrazi doma i drugih prostorija kod M. M. od 1. srpnja 2015. (listovi 1175-1179) i potvrde o privremenom oduzimanju predmeta (listovi 1180-1207) i u tome dijelu predmet vraća nadležnom sudu na ponovno odlučivanje.

 

II. U ostalom dijelu žalba opt. M. M. i u cijelosti žalbe opt. I. G., opt. R. R. i opt. N. R. odbijaju se kao neosnovane.

 

 

Obrazloženje

 

 

Prvostupanjskim rješenjem Županijskog suda u Zagrebu, pod točkom I. odbijeni su, kao neosnovani, prijedlozi opt. I. G.1, opt. I. G.2, opt. R. R., opt. M. B., opt. M. M., opt. G. B., te opt. N. R., podneseni po braniteljima, da se iz spisa predmeta kao nezakoniti dokazi izdvoje dokazi navedeni i opisani u toč. I. izreke. Pod točkom II. odbijeni su, kao neosnovani, prijedlozi opt. G. G., opt. I. G.2, opt. R. R., opt. M. B., opt. M. M., opt. G. B., te opt. N. R., podneseni po braniteljima, da se iz spisa predmeta, kao nezakoniti dokazi, izdvoje dokazi navedeni i opisani u toč. II. izreke. Pod točkom III. odbijeni su, kao neosnovani, prijedlozi opt. M. M., opt. G. B., te opt. N. R., podneseni po braniteljima, da se iz spisa predmeta, kao nezakoniti dokazi, izdvoje dokazi navedeni i opisani u toč. III. izreke. Pod točkom IV. odbijen je kao neosnovan prijedlog opt. N. R., podnesen po braniteljici, da se iz spisa predmeta, kao nezakoniti dokazi izdvoje dokazi navedeni i opisani u toč. IV. izreke.

 

Protiv tog rješenja žalbu je podnio opt. I. G.1 po branitelju D. R., odvjetniku iz Z., "zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, zbog pogrešne primjene materijalnog prava, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka" s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači i iz spisa izdvoje nezakoniti dokazi.

 

Žalbu je protiv istog rješenja podnio opt. R. R. po branitelju D. Š., odvjetniku iz Z., zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, predlažući da se pobijano rješenje preinači iz spisa izdvoje predloženi nezakoniti dokazi.

 

Protiv prvostupanjskog rješenja žali se i opt. M. M. po branitelju M. Š., odvjetniku iz K., zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine i predmet "vrati na ponovnu odluku", podredno, da se to rješenje preinači i iz spisa izdvoje nezakoniti dokazi po prijedlogu obrane.

 

Žalbom prvostupanjsko rješenje pobija i opt. N. R. po braniteljici A. Č., odvjetnici iz I. G., "iz svih zakonskih osnova", s prijedlogom Vrhovnom sudu Republike Hrvatske "usvojiti žalbu i predmet vratiti na ponovni postupak".

 

Sukladno čl. 495. u vezi s čl. 474. st. 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19. - dalje: ZKP/08.) spis je dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske na dužno razgledanje.

 

Žalba opt. M. M. je djelomično osnovana, dok žalbe opt. I. G.1, opt. R. R. i opt. N. R. nisu osnovane.

 

Opt. I. G.1 i opt. M. M. u dijelu podnesenih žalbi, a opt. R. R. i opt. N. R. svojim žalbama u cijelosti osporavaju utvrđenje prvostupanjskog suda vezano za zakonitost izdavanja te nužni sadržaj naloga suca istrage o provođenju posebnih dokaznih radnji prema optuženicima, a koji nalozi se nalaze na listovima 90-118 spisa. U bitnom ističu da su zbog nezakonitih naloga, nezakoniti i dokazi koji su iz njih proizašli kao tzv. plodovi otrovne voćke, a koji su nabrojani u njihovim prijedlozima za izdvajanje nezakonitih dokaza, odnosno, prijedlozima drugih optuženika kojima su se ti optuženici pridružili.

 

Navedeni žalbeni navodi nisu osnovani. Naime, osim što je prvostupanjski sud u pobijanom rješenju valjano i detaljno obrazložio razloge zbog kojih su nalozi za provođenje posebnih dokaznih radnji zakoniti dokazi, i koje u cijelosti prihvaća ovaj drugostupanjski sud, valja reći da su opisani prigovori optuženika već bili predmetom rješavanja optužnog vijeća Županijskog suda u Zagrebu u rješenju od 23. svibnja 2018. broj Kov-Us-7/18, potvrđenog rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 20. prosinca 2018. broj I Kž-Us 77/2018. U citiranim su rješenjima prvostupanjski i drugostupanjski sud odgovorili na sve prigovore optuženika vezano za zakonitost i sadržaj naloga suca istrage i zaključili da su svi njihovi navodi neosnovani. Navedene su prigovore optuženici ponovili na pripremnom ročištu 23. rujna 2019. i zahtijevali od prvostupanjskog suda da o tome odluči. S obzirom da optuženici u svojim prijedlozima nisu iznijeli neke nove činjenice i okolnosti koje već nisu bile predmet razmatranja prvostupanjskog i drugostupanjskog suda, to je pravilno prvostupanjski sud zaključio da su prijedlozi optuženika za izdvajanje nezakonitih dokaza u dijelu koji se odnosi na naloge suca istrage za provođenjem posebnih dokaznih radnji i iz njih proizašlih dokaza neosnovani, i odbio ih izdvojiti iz spisa.

 

Nadalje, protivno žalbenim tvrdnjama opt. I. G.1, u pobijanom rješenju nije počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. toč. 11. ZKP/08. koju ističe, jer pobijano rješenje sadrži podrobne i jasne razloge o svim odlučnim činjenicama dok je o istaknutim povredama njegovih ustavnih i konvencijskih prava u ovoj fazi postupka preuranjeno odlučivati.

 

Opt. I. G.1 u žalbi problematizira zakonitost naloga Županijskog suda u Zagrebu od 30. lipnja 2015. za pretragu doma, drugih prostorija i pokretnih stvari kod opt. I. G.1 (list 939-941 spisa) i naloga tog suda od 2. srpnja 2015. za provođenje očevida (list 765-768 spisa), koje je prvostupanjski su odbio izdvojiti iz spisa kao nezakonite dokaze, navodeći da su nalozi obrazloženi pozivanjem na "nezakonite dokaze" prikupljene posebnim dokaznim radnjama pa da su zbog toga nezakoniti i dokazi koji su na temelju tih naloga pribavljeni. Suprotno spomenutim žalbenim navodima, osim što su dokazi pribavljeni na temelju posebnih dokaznih radnji zakoniti, kao što je ranije već obrazloženo, citirani nalozi te na temelju njih pribavljeni dokazi predstavljaju samostalne i izvorno pribavljene dokaze zbog čega je spomenuto tumačenje žalitelja o tome da su isti direktno proizašli iz rezultata posebnih dokaznih radnji pogrešno.

 

Nadalje opt. I. G.1 žalbom pobija utvrđenja prvostupanjskog suda vezano za zakonitost pretrage skladišnog prostora u vlasništvu J. L., koji je koristio opt. G. B., te zakonitost dokazne radnje prepoznavanja predmeta po L. B. navodeći da je, između ostalog, povrijeđeno pravo obrane jer optuženici niti njihovi branitelji nisu bili obaviješteni o provođenju tih radnji. No, osnovano je prvostupanjski sud na navedene prigovore istaknuo da niti jedna odredba Zakona o kaznenom postupku koji je bio na snazi u trenutku provođenja tih radnji (2015. godine) nije propisivala obvezu da tijelo koje ih provodi obavještava okrivljenike i njihove branitelje o vremenu i mjestu njihova provođenja, a takve odredbe u odnosu na pretragu prostora (koji nije dom) i prepoznavanje predmeta od strane građana nisu uvedene niti naknadnim izmjenama zakona. Potpuno je paušalno i ničime utemeljeno upiranje žalitelja da su policijski službenici neovlašteno ulazili u prostore gdje se trebala obaviti pretraga, odnosno prepoznavanje, te manipulirali dokazima budući da osim pukog navoda, optuženik za navedeno ne iznosi niti jedan konkretan dokaz. S time u svezi, neutemeljeno je i pozivanje optuženika na praksu Europskog suda za ljudska prava u predmetu Lisica protiv Republike Hrvatske na način da se iz obrazloženja te presude citiraju samo pojedine rečenice bez opisivanja šireg konteksta tog slučaja, a koji s konkretnim predmetom nema poveznice na način na koji to želi prikazati žalitelj.

 

U odnosu na samu radnju pretrage skladišnog prostora vlasnika J. L., u odnosu na koju opt. I. G.1 predlaže da se zapisnik o njezinom provođenju na listu 1241-1245 spisa izdvoji kao nezakoniti dokaz, prvostupanjski je sud pravilno utvrdio da je ta radnja provedena uz poštivanje svih procesnih pretpostavki. Naime, iz naloga o provođenju pretrage (listovi 1218-1220 spisa) razvidno je da je ta radnja naložena u odnosu na opt. G. B., a ne J. L. kao što to pogrešno upire žalitelj. Nadalje, iz spornog je zapisnika razvidno da su pretrazi prisustvovali i J. L. kao vlasnik skladišnog prostora i opt. G. B. kao njegov korisnik, koji je odbio uzeti branitelja. Pretrazi su također prisustvovala dvojica punoljetnih svjedoka te nitko od navedenih osoba nije imao primjedbe na provođenje pretrage. Stoga, niti po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, ne postoji niti jedan opravdani razlog da se navedeni zapisnik izdvoji iz spisa kao nezakoniti dokaz.

 

Osnovano je prvostupanjski sud odbio iz sudskog spisa izdvojiti i zapisnik MUP-a o privremenom oduzimanju predmeta (list 1268) budući da okolnost što je isti policijski službenik obavio oduzimanje predmeta i o istome sačinio zapisnik ne čini tu radnju nezakonitom, a niti je optuženik naveo konkretnu zakonsku osnovu na temelju koje bi takvo postupanje bilo nezakonito. U odnosu na prijedlog opt. I. G.1 da se iz spisa izdvoje iskazi "svih saslušanih svjedoka" pri čemu prigovara prvostupanjskom sudu da o njegovom prijedlogu nije odlučio, valja reći da je o tom prijedlogu optuženika odlučilo optužno vijeće Županijskog suda u Zagrebu u rješenju od 23. svibnja 2018. broj Kov-Us-7/18, na koje je opt. I. G.1 podnio žalbu u kojoj taj dio rješenja nije osporavao (listovi 8204-8207 spisa).

 

U pravu je opt. M. M. kada pobija odluku prvostupanjskog suda u dijelu u kojem je odbijen njegov prijedlog za izdvajanje nezakonitih dokaza - zapisnika MUP-a o pretrazi doma i drugih prostorija kod M. M. od 1. srpnja 2015. (listovi 1175-1179 spisa) i potvrde o privremenom oduzimanju predmeta (listovi 1180-1207 spisa). Iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da se radi o činjeničnom pitanju koje će se razjasniti u dokaznom postupku, pri čemu se prvostupanjski sud poziva i na obrazloženje rješenja Visokog prekršajnog suda od 28. veljače 2019. broj Jž-597/2017 kojim je, u odnosu na utvrđenje odlučnih činjenica o zakonitosti provedene pretrage, dana uputa prvostupanjskom sudu da je nužno provesti kontradiktorni postupak i ispitati sve sudionike te pretrage. Osnovano je isticanje žalitelja da je prvostupanjski sud u potpunosti zanemario kako je u međuvremenu donesena pravomoćna presuda Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Križevcima od 12. lipnja 2019. broj Pp J-758/2019 kojom je taj sud okr. M. M. oslobodio od optužbe, nakon što je, kao nezakonite, izdvojio iz spisa zapisnik o provedenoj pretrazi i potvrde o predmetima oduzetima u toj pretrazi, a radi se upravo o onim dokazima čije izdvajanje predlaže žalitelj u ovom postupku. Iako je opt. M. M. po branitelju navedenu pravomoćnu presudu predao u sudski spis na pripremnom ročištu 23. rujna 2019., njezin sadržaj očito nije bio predmetom razmatranja prvostupanjskog suda kada je odlučivao o prijedlogu žalitelja.

 

Prema tome, budući da je prvostupanjski sud u izreci rješenja odbio izdvojiti navedene dokaze kao nezakonite, dok iz obrazloženja istog rješenja proizlazi da se prije odluke o tom pitanju trebaju tijekom postupka izvoditi dokazi i s obzirom da je zanemario sadržaj i ocijenio značaj citirane odluke Općinskog suda u Bjelovaru koju je dostavio žalitelj, to se njegova odluka o odbijanju izdvajanja predmetnih dokaza za sada bez provođenja dokaza na koje je ukazano ne može prihvatiti. Stoga je djelomičnim prihvaćanjem žalbe opt. M. M., valjalo pobijano rješenje ukinuti pod točkom III., alinejama 12. i 13. te odlučiti kao pod točkom I. izreke ovog rješenja.

 

S obzirom da ispitivanjem pobijanog rješenja, sukladno čl. 494. st. 4. ZKP/08. nisu nađene ostale povrede na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, to je na temelju čl. 494. st. 3. toč. 2. i 3. ZKP/08. odlučeno kao u izreci.

 

Zagreb, 10. rujna 2020.

 

Predsjednik vijeća:

Ranko Marijan, v.r.