Baza je ažurirana 02.06.2025.
zaključno sa NN 76/25
EU 2024/2679
1
Poslovni broj 13 Gž Zk-362/2020-2
Županijski sud u Velikoj Gorici Ulica Hrvatske bratske zajednice 1 |
Poslovni broj 13 Gž Zk-362/2020-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, po sucu Jasminki Pavković, u zemljišnoknjižnoj stvari predlagateljice A. V., OIB: …, iz S., …, koju zastupa punomoćnica K. S. P., odvjetnica u Z., …, radi uknjižbe prava vlasništva, odlučujući o žalbi predlagateljice protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Z-15148/2020-6 od 11. svibnja 2020., 10. rujna 2020.,
r i j e š i o j e
I. Odbija se kao neosnovana žalba predlagateljice A. V. i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Z-15148/2020-6 od 11. svibnja 2020.
II. Nalaže se Općinskom građanskom sud u Zagrebu – zemljišnoknjižnom odjelu brisanje zabilježbe prigovora upisane pod poslovnim brojem Z-15148/2020 i brisanje zabilježbe žalbe upisane pod poslovnim brojem Z-26861/2020 u zk. ul 3447 k. o. G. V..
Obrazloženje
Pobijanim prvostupanjskim rješenjem odbijen je prigovor predlagateljice kao neosnovan i potvrđeno rješenje ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta prvostupanjskog suda poslovni broj Z-24643/19 od 27. veljače 2020. (st. I. izreke) te je u zk. ul. 3447 k. o. G. V. određena zabilježba prigovora predlagateljice protiv rješenja poslovni broj Z-24643/19 od 27. veljače 2020. (st. II. izreke).
Protiv tog rješenja žali se predlagateljica iz razloga bitnih povreda pravila postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava.
Žalba predlagateljice je neosnovana.
Donoseći pobijano rješenje prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2, 4, 8, 9, 13. i 14. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 – dalje: ZPP) na koje sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP u vezi s odredbama čl. 381. ZPP i čl. 91. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 73/00, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13, 60/13 i 108/17 – dalje: ZZK).
Suprotno žalbenim navodima predlagateljice, donoseći pobijano rješenje prvostupanjski sud nije počinio niti bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP na koju sadržajem žalbe ukazuje predlagateljica. Pobijano prvostupanjsko rješenje nema nedostatke radi kojih se ne bi moglo ispitati. Izreka tog rješenja je razumljiva i nije u proturječnosti sa jasno i potpuno navedenim razlozima u obrazloženju. Nije u pravu predlagateljica kada smatra da je prvostupanjski sud počinio navedenu bitnu povredu pravila postupka iz razloga što je u pobijanom rješenju izostao stav prvostupanjskog suda o okolnosti je li predlagateljica aktivno legitimirana za podnošenje prijedloga za predmetnu uknjižbu kao i razlozi za takav stav. Ovo stoga što prvostupanjski sud pobijanim prvostupanjskim rješenjem uopće ne dovodi u pitanje aktivnu legitimaciju predlagateljice za podnošenje predmetnog prijedloga, a pobijano prvostupanjsko rješenje sadrži jasne i potpune razloge radi kojih se prijedlogu predlagateljice nije moglo udovoljiti.
Pravilno je i potpuno prvostupanjski sud ocijenio okolnosti koje su odlučne za uknjižbu prava vlasništva na temelju predmetne presude, odnosno pravilno je ocijenio prijedlog predlagateljice i tu presudu, kao i stanje zemljišne knjige u trenutku zaprimanja prijedloga za upis te je i pravilno primijenio materijalno pravo odlučujući o predmetnom prigovoru predlagateljice.
Kada je na predmetnoj nekretnini dopušten upis zabilježbe spora rješenjem poslovni broj Z-36855/07 od 17. rujna 2007., onda je pravilan zaključak prvostupanjskog suda da je zabilježba spora izgubila svoje pravne učinke nakon proteka roka od 10 godina iz čl. 84. st. 1. ZZK, odnosno 17. rujna 2017. jer predlagateljica nije uspjela s prijedlogom kojim je tražila obnovu navedene zabilježbe spora upisane pod poslovnim brojem Z-36855/07.
Stoga je i pravilan zaključak prvostupanjskog suda da zabilježba spora upisana pod poslovnim brojem Z-36855/07 zbog proteka roka od 10 godina iz čl. 84. st. 1. ZZK više ne osigurava prvenstveni red za upis knjižnog prava koji je presudom prvostupanjskog suda poslovni broj P-5809/17 od 3. rujna 2018. dosuđen predlagateljici kao tužiteljici u tom sporu pa u konkretnom slučaju nije ispunjena opća pretpostavka dopuštenosti upisa iz čl. 40. ZZK (pravilo o knjižnom predniku) budući da u času podnošenja prijedloga za upis S. G. (tuženik iz zabilježenog spora) više nije uknjižen kao vlasnik predmetne nekretnine.
Bez utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijanog prvostupanjskog rješenja su žalbeni navodi predlagateljice gdje ističe da naslovni sud potpuno zanemaruje, odnosno ignorira činjenicu da u konkretnom slučaju sud nije brisao zabilježbu predmetnog spora istekom roka od 10 godina te zaključuje da ista proizvodi učinke svo vrijeme dok je upisana, odnosno dok nije brisana ili "zamijenjena" novom zabilježbom. Ovo stoga jer su takvi žalbeni argumenti predlagateljice neprihvatljivi. Naime, iz odredbe čl. 84. st. 1. ZZK prema kojoj se zabilježba spora briše po službenoj dužnosti nakon proteka roka od 10 godina od časa kada je bila dopuštena, očito je da je intencija zakonodavca bila omogućiti brisanje zabilježbe spora koja je upisana, a više ne proizvodi pravne učinke, time da je za slučaj da zabilježeni spor nije pravomoćno, odnosno konačno dovršen, odredbom st. 2. istog zakonskog članka omogućena obnova zabilježbe spora s istim prvenstvenim redom. No, da bi ista proizvodila pravne učinke, potrebno ju je pravovremeno zatražiti tj. prije isteka roka iz čl. 84. st. 1. ZZK. Stoga, okolnost da u konkretnom slučaju još nije izbrisana zabilježba spora upisana pod poslovnim brojem Z-36855/07, ne znači da ista može proizvoditi pravne učinke iz čl. 81. st. 2. i 3. ZZK da bi dosuđeno pravo prema predmetnoj presudi moglo dobiti prvenstveni red upisa prema toj zabilježbi spora, odnosno da bi predmetna presuda mogla djelovati i protiv onih osoba koje su stekle knjižno pravo na predmetnoj nekretnini pošto je prijedlog za zabilježbu spora stigao zemljišnoknjižnom sudu.
Nadalje, bez utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijanog prvostupanjskog rješenja su i žalbeni navodi predlagateljice gdje ističe da odluka o odbijanju obnove zabilježbe spora nije bila pravomoćna u trenutku odlučivanja u predmetnom postupku, a budući da je za odlučivanje mjerodavno stanje u trenutku donošenja odluke, da se navedena okolnost trebala uzeti u obzir prilikom odlučivanja. Ovo stoga jer bi ti žalbeni navodi predlagateljice mogli biti od utjecaja na odluku u ovoj zemljišnoknjižnoj stvari jedino u situaciji da je povodom pravnih lijekova udovoljeno prijedlogu predlagateljice za obnovom zabilježbe spora, no, ne i u situaciji kada povodom pravnih lijekova nije udovoljeno prijedlogu predlagateljice za obnovom zabilježbe spora.
S obzirom na izneseno, a kako ne postoje razlozi radi kojih se pobija prvostupanjsko rješenje, a niti razlozi na koje sud drugoga stupnja pazi po službenoj dužnosti, valjalo je na temelju odredbe čl. 128. st. 3. ZZK odbiti kao neosnovanu žalbu predlagateljice i potvrditi pobijano prvostupanjsko rješenje, odnosno odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
U Velikoj Gorici 10. rujna 2020.
Sudac
Jasminka Pavković
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.