- 1 -

Broj: Jž-1283/2020

  

 

Broj: Jž-1283/2020

 

 

 

                            R E P U B L I K A  H R V A T S K A             

 

R J E Š E NJ E

                                                                     

                                                       

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj kao predsjednice vijeća, te Goranke Ratković i Kristine Gašparac Orlić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu  protiv  okr. S.G. zbog prekršaja iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90., pročišćeni tekst, 30/90., 47/90. i 29/94.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Policijske uprave istarske, Policijske postaje Pula-Pola podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Puli-Pola, Prekršajni odjel, od 6. svibnja 2020., broj: Pp J-70/2020-3, u sjednici vijeća održanoj 9. rujna 2020.,

 

 

r i j e š i o     j e:

 

 

Prihvaća se osnovanom žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Policijske uprave istarske, Policijske postaje Pula-Pola, ukida se prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na suđenje i odluku.

 

 

 

Obrazloženje

 

 

Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Puli-Pola, Prekršajni odjel, od 6. svibnja 2020., broj: Pp J-70/2020-3 na temelju čl. 161. st. 5. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.) protiv okr. S.G. odbijena je optužba zbog prekršaja iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, te je odlučeno da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.

 

Protiv te presude tužitelj Ministarstvo unutarnjih poslova Policijska uprava istarska, Policijska postaje Pula-Pola, pravodobno je podnio žalbu zbog povrede odredaba materijalnog prava, iz čijeg sadržaja proizlazi da je podnesena zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet vrati na ponovnu odluku.

 

Žalba je osnovana.

 

Odlučujući o žalbi, te ispitujući pobijanu presudu  u smislu odredbe čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.), po službenoj dužnosti i u granicama navoda žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je utvrdio, da u je u prvostupanjskom postupku činjenično stanje nepotpuno i pogrešno utvrđeno, na što se osnovano ukazuje žalbom.

 

Osnovano ističe tužitelj u žalbi sud ne može odlučiti o ubrojivosti okrivljenika bez provedenog vještačenja. 

 

Prema obrazloženju pobijane presude prvostupanjski sud temelji svoju odluku na podnesenom optužnom prijedlogu sa priloženom dokumentacijom (izvješće o uhićenju, službene zabilješke vezano na povod postupanja, obavijest, izvadak iz prekršajne evidencije), kojom je, po stajalištu suda, dovedena u pitanje prekršajan odgovornost okrivljenika, odnosno ubrojivost okrivljenika. U obrazloženju odluke se navodi da iz priložene dokumentacije proizlazi da je policija pozvana radi smještaja okrivljenika na odjel psihijatrije, dakle, da je okrivljenik bio u takvom duševnom stanju da je dovedena u pitanje njegova svijest na upravljanje vlastitim postupcima i značenju istih.

 

Dakle, analizirajući materijalne dokaze dostavljene uz optužni prijedlog u fazi ispitivanja optužnog prijedloga, prvostupanjski je sud na temelju čl. 161. st. 5. Prekršajnog zakona donio presudu kojom je odbio optužbu protiv okr. S.G.. Sud u pobijanoj odluci ne navodi popis, odnosno točku st. 5. čl. 161. Prekršajnog zakona na temelju koje je donio takvu odluku, a iz obrazloženja proizlazi kako sud smatra da postoje okolnosti koje isključuju krivnju u smislu čl. 26. 1. Prekršajnog zakona.

 

Prvenstveno, u pravu je tužitelj navodima žalbe, da sud ne posjeduje potrebna znanja, niti je ovlašten ocjenjivati ubrojivost okrivljenika, koja okolnost se može utvrditi jedino psihijatrijskim vještačenjem. Prvostupanjski je sud propustio na pouzdan način utvrditi je li okrivljenik u vrijeme izvršenja djela bio ubrojiv ili mu je mogućnost shvaćanja svojeg postupanja i vladanja svojom voljom  bila smanjena i u kojoj mjeri.

 

Ovdje treba naglasiti da je neubrojivost okolnost koja isključuje krivnju, a ne okolnost koja isključuje prekršajni progon u smislu čl. 161. st. 5. toč. 2. Prekršajnog zakona (npr. zastara prekršajnog progona ili pravomoćno presuđena stvar) te u fazi ispitivanja optužnog prijedloga sud niti nema ovlaštenje u smislu čl. 161. st. 5. toč. 1. – 3. Prekršajnog zakona odbiti optužbu ako postoje okolnosti koje uključuju krivnju. Samo nakon provedenog postupka (što je logično, jer, kako je već rečeno, sud ne može sam utvrđivati okolnosti koje isključuju krivnju), na temelju čl. 182. toč. 2. Prekršajnog zakona sud može izreći presudu kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe, ukoliko se u postupku utvrdi da postoje okolnosti koje isključuju krivnju (čl. 26. Prekršajnog zakona – neubrojivost; čl. 29. i 30. Prekršajnog zakona – pod određenim uvjetima zabluda o protupravnosti prekršaja i zabluda o biću prekršaja i zabluda o okolnostima koje isključuju protupravnost.)  

 

Iz navedenih razloga valjalo je pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na suđenje, u kojem će,  ukoliko smatra da postoje okolnosti koji upućuju na sumnju u ubrojivost okrivljenika in tempore criminis, narediti vještačenje po sudskom vještaku medicinske struke-psihijatru, na okolnost da li je kod okrivljenika u vrijeme izvršenja prekršaja postojao koji od razloga navedenih u čl. 26. Prekršajnog zakona, koja okolnost je bitna i odlučna kako za odluku o krivnji, tako i za odluku o prekršajnopravnoj sankciji.

 

Nakon što izvede sve potrebne dokaze u postupku i otkloni propust na koji mu je ukazano ovim rješenjem, prvostupanjski će sud pravilnom i kritičkom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu, zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.

 

Iz navedenih razloga, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

 

 

 

                            Zagreb, 9. rujna 2020.

 

 

Zapisničarka :                                                                                             Predsjednica vijeća:

                                                                                                            

Emina Bašić, v. r.                                                                                   Gordana Korotaj, v.r.             

 

 

              Rješenje se dostavlja  Općinskom sudu u  Rijeci u 4 ovjerena prijepisa: za spis, okrivljenika i tužitelja.