- 1 -              Revd 2211/2020-2

Broj: Revd 2211/2020-2

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Mirjane Magud predsjednice vijeća, Goranke Barać - Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Renate Šantek članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja 1. S. D. iz A., OIB: … i 2. D. R. iz A., OIB: …, oboje zastupani po punomoćniku T. F., odvjetniku u O. protiv tuženika 1. A. B. d.d. Z., OIB: …, zastupanog po punomoćniku T. S., odvjetniku u Odvjetničkom društvu Š. & p. Z. i 2. R. k. S. d.o.o. O., OIB: …, radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu, poslovni broj Gž-830/2018-2 od 6. prosinca 2019., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Osijeku, poslovni broj Pn-348/16-37 od 26. siječnja 2018., na sjednici održanoj 9. rujna 2020.,

r i j e š i o   j e:

Prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije se odbacuje kao nedopušten.

Obrazloženje

Tužitelji su prijedlogom za dopuštenje revizije predložio da Vrhovni sud Republike Hrvatske dopusti reviziju protiv presude Županijskog suda u Splitu, poslovni broj Gž-830/2018-2 od 6. prosinca 2019., u dijelu kojim je odbijena njihova žalba i potvrđena presuda Općinskog suda u Osijeku, poslovni broj Pn-348/16-37 od 26. siječnja 2018., kojom je odbijen zahtjev tužitelja za naknadu pretrpljene štete.

Na prijedlog tuženici nisu odgovorili.

Prijedlog nije dopušten.

Postupajući po odredbi čl. 387. st. 1. i 5. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 88/08 i 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19 - dalje: ZPP) vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske je ocijenilo da naznačeno pitanje u prijedlogu nije važno pitanje u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP.

Naime, tužitelji u prijedlogu ističe materijalnopravno pitanje koje glasi:

„je li vlasnik (ili vlasnici) izgrađene građevine – zgrade koja ima podest i prilazno stepenište, koji su izgrađeni istodobno sa zgradom prema glavnom projektu zgrade, a koji služe svakodnevnoj redovitoj uporabi zgrade, bez kojih zgrada nema svoju uporabnu funkciju, pasivno legitimiran u sporu po tužbi za naknadu štete koja je nastala na tom stepeništu, zbog oštećenja ili nepravilnog održavanja i onda kada se zbog promjene propisa o građenju i vlasničkopravnih odnosa promjene vlasničkopravni odnosi zemljišnoknjižne čestice na čijem dijelu, nakon novouređenih vlasničkih odnosa, proizlazi da je izgrađeno sporno stubište?“

Prije svega valja reći da je postavljeno pitanje usko vezano uz okolnosti konkretnog slučaja (ili nekog drugog slučaja) pa na njega nije moguće dati jednoznačni odgovor odnosno kao odgovor na njega ovaj sud nije u mogućnosti zauzeti pravno shvaćanje.

Uz navedeno, iako predlagatelji opširno obrazlažu svoj stav da drugostupanjski sud nije pravilno primijenio postupovno i materijalno pravo prilikom donošenja pobijane presude, nije u prijedlogu određeno obrazložio niti jedan razlog u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP zbog kojeg bi naznačeno pitanje bilo važno i to ne samo za odluku u ovoj pravnoj stvari, već i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Dakle, propušteno je ukazati na eventualno postojanje odluka revizijskog suda u kojoj bi bilo zauzeto pravno shvaćanje suprotno onom zauzetom u pobijanoj presudi; ili ukazati na različite sudske odluke drugostupanjskih sudova o tim pitanjima (prema kojoj je o tome u točno određenim sudskim odlukama zauzeto pravno shvaćanje suprotno onom iz pobijane odluke), a zbog čega da bi postojala potreba usuglašavanja različite sudske prakse od strane ovog suda putem izjavljene revizije; odnosno određeno ukazati na razloge zbog kojih je očekivati da će o tim pitanjima drugi sudovi zauzeti pravno shvaćanje suprotno onom iz pobijane odluke.

Stoga je, na temelju odredbi čl. 387. st. 5. i čl. 392. st. 1. ZPP, valjalo odbaciti prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije.

Zagreb, 9. rujna 2020.

                            Predsjednik vijeća:

              Mirjana Magud, v. r.