Baza je ažurirana 09.07.2025. 

zaključno sa NN 77/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

              - 1 -              II 367/2020-4

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

 

 

 

 

 

 

 

Broj: II 367/2020-4

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Vesne Vrbetić kao predsjednice vijeća te Dražena Tripala i Žarka Dundovića kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice – specijalistice Marijane Kutnjak Ćaleta kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optuženog K. P. i drugih zbog kaznenog djela iz članka 329. stavka 1. točke 2. u vezi s člankom 331. stavkom 3. i drugih Kaznenog zakona (,,Narodne novine“ broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. – ispravak i 101/17.; dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi optuženog K. P. podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Splitu od 21. kolovoza 2020. broj Kv I-Us-25/2020 (K-Us-13/2019) o produljenju istražnog zatvora u tijeku postupka nakon podignute optužnice, u sjednici održanoj 4. rujna 2020.

 

 

r i j e š i o   j e :

 

Odbija se kao neosnovana žalba optuženog K. P.

 

 

Obrazloženje

 

Prvostupanjskim rješenjem Županijskog suda u Splitu, u tijeku postupka nakon podignute optužnice protiv optuženog K. P. i drugih zbog kaznenog djela nedozvoljenog posjedovanja, izrade i nabavljanja oružja i eksplozivnih stvari u sastavu zločinačkog udruženja iz članka 329. stavka 1. točke 2. u vezi s člankom 331. stavkom 3. i drugih KZ/11., na temelju članka 131. stavka 3. i članka 127. stavka 4. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19. – dalje: ZKP/08.), produljen je istražni zatvor protiv optuženog K. P. iz osnove u članku 123. stavku 1. točki 3. ZKP/08. te je određeno da isti ima trajati i dalje.

 

Protiv tog rješenja žalbu je podnio optuženi K. P. osobno i po branitelju, odvjetniku D. D. Predlaže da se istražni zatvor ukine i optuženika odmah pusti na slobodu podredno da se pobijano rješenje preinači na način da se istražni zatvor zamijeni mjerom opreza iz članka 98. stavka 2. točke 3. ZKP/08. Budući da se obje žalbe optuženika poklapaju i međusobno nadopunjuju, iste će biti razmatrane kao jedna žalba optuženika.

 

Žalba nije osnovana.

 

Protivno žalbenim prigovorima, prvostupanjski je sud pravilno utvrdio opstojnost opće i posebne pretpostavke za daljnju primjenu mjere istražnog zatvora protiv optuženog K. P. iz osnove u članku 123. stavku 1. točki 3. ZKP/08. te potom s pravom isključio mogućnost zamjene istražnog zatvora drugim blažim mjerama, a za svoju je odluku, u svim segmentima, dao valjane i dostatne razloge, koje u cijelosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.

 

Pri tome, vezano uz žalbene prigovore optuženika da se u pobijanom rješenju ne utvrđuje postojanje nekih novih okolnosti već se ponavljanju iste činjenice koja su navedene u ranijim rješenjima o produljenju istražnog zatvora, treba reći da u ovako kasnom stadiju postupka u kojem se ovaj kazneni predmet nalazi, kada je rasprava u tijeku te se optuženik od početka postupka nalazi u istražnom zatvoru, nije niti za očekivati da će se na strani optuženika pojaviti neke nove okolnosti koje su od značaja za odlučivanje o primjeni istražnog zatvora.

 

Osporavajući opstojnost osnovane sumnje kao opće pretpostavke za primjenu mjere istražnog zatvora iz osnove u članku 123. stavku 1. ZKP/08., optuženi K. P. opsežnim žalbenim prigovorima tvrdi da je optužnica neutemeljena, ,,besramno potvrđena stoji na svojim staklenim nogama koje su već tada napukle“, puna lažnih konstrukcija, scenarija, bezočnih laži i obmana, nepostojeće povezanosti među osuđenicima i nepostojeće kriminalne skupine te je u istoj propušteno napomenuti da se optuženik sam predao redarstvenim vlastima i pomagao PNUSKOK-u pri čemu je oružje spremno čekalo u kući na primopredaju.

 

Međutim, prvostupanjski je sud pravilno utvrdio te sasvim dostatno obrazložio da osnovana sumnja da je optuženi K. P. počinio kazneno djelo iz 329. stavka 1. točke 2. u vezi s člankom 331. stavkom 3. KZ/11. te kazneno djelo iz članka 331. stavka 3. KZ/11. proizlazi iz dokaza na kojima se potvrđena optužnica temelji. Naime, prilikom odlučivanja o postojanju pretpostavke za primjenu mjere istražnog zatvora dovoljan je odgovarajući stupanj osnovane sumnje da je optuženik počinio terećeno kazneno djelo, što je u konkretnom slučaju ostvareno. Odluku o osnovanosti iznesenih prigovora žalitelja pa tako i o kaznenopravnoj odgovornosti optuženika i o stupnju njegove krivnje, donijet će raspravni sud na završetku dokaznog postupka.

 

Nasuprot daljnjim žalbenim prigovorima, prvostupanjski sud s pravom zaključak o postojanju posebne pretpostavke za daljnju primjenu mjere istražnog zatvora protiv optuženog K. P. iz osnove u članku 123. stavku 1. točki 3. ZKP/08., utemeljuje upravo na načinu počinjenja kaznenih djela za koja se optuženik u ovom kaznenom postupku tereti.

 

Naime, optuženi K. P. se prema činjeničnom opisu potvrđene optužnice osnovano sumnjiči za kazneno djelo nedozvoljenog posjedovanja, izrade i nabavljanja oružja i eksplozivnih tvari u sastavu zločinačkog udruženja iz članka 329. stavka 1. točke 2. u vezi s člankom 331. stavkom 3. KZ/11. počinjeno tijekom višemjesečnog razdoblja i to na način da je u cilju stjecanja velike nepripadne materijalne dobiti bio povezan u zajedničko djelovanje radi višekratne kupovine većih količina vatrenog oružja i dijelova tog oružja iz Sjedinjenih Američkih Država i prodaje tog oružja na ilegalnom tržištu Republike Hrvatske. Optuženiku se, konkretno, stavlja na teret da je u okviru podjele zaduženja tog zločinačkog udruženja, znajući za cilj tog udruženja, sklapao dijelove pištolja koji su isporučivani iz Sjedinjenih Američkih Država te lažno deklarirani kao dijelovi za automobile, motocikle ili igračke i tako izrađenu veću količinu pištolja prodavao u Republici Hrvatskoj. Pored navedenog, optuženi K. P. se tereti i da je kod sebe držao veće količine oružja i streljiva iako je znao da se radi o oružju, streljivu i njihovim sastavnim i rezervnim dijelovima čije držanje je građanima zabranjeno, pri čemu je predmet tog djela više desetina komada raznog vatrenog oružja, dijelova oružja i više tisuća komada raznog streljiva.             

 

Opisani način protupravnog postupanja optuženika, osobito količina oružja i streljiva te činjenica da je kriminalna aktivnost optuženika poprimila međunarodni element, ukazuje na iznimnu upornost i odlučnost u protupravnom postupanju optuženika te na visok stupanj njegove kriminalne volje. To, uz činjenicu da je optuženik, prema vlastitom iskazivanju, loših imovinskih prilika te korisnik obiteljske mirovine u mjesečnom iznosu od 1.300,00 kuna, i prema ocjeni ovog drugostupanjskog suda, ukazuje na postojanje onih osobitih okolnosti koje upućuju na opasnost da će optuženi K. P., neovisno o njegovoj današnjoj neosuđivanosti, boravkom na slobodi nastaviti s kriminalnom aktivnošću, činjenjem novih, istovrsnih ili sličnih kaznenih djela, osobito motiviran stjecanjem materijalnih sredstava za financiranje vlastitih životnih potreba.

 

Slijedom navedenog, prvostupanjski sud s pravom zaključuje te, pozivajući se na kvalitetu i značaj naprijed istaknutih okolnosti, sasvim dostatno obrazlaže da je protiv optuženog K. P. neophodna daljnja primjena mjere istražnog zatvora iz osnove u članku 123. stavku 1. točki 3. ZKP/08., kao za sada jedine prikladne mjere u svrhu otklanjanja opasnosti od ponavljanja djela. Naime, ocjena je i ovog drugostupanjskog suda da blaže mjere osiguranja prisutnosti okrivljenika pa tako ni žalbom predložene mjere opreza, u konkretnoj situaciji, ne predstavljaju prihvatljivu garanciju za otklanjanje iteracijske opasnosti.

 

Neprihvatljivi su i žalbeni navodi optuženog K. P. da je njegov boravak u istražnom zatvoru pretvorio u izdržavanje kazne zbog čega je daljnjim produljenjem istražnog zatvora povrijeđeno načelo razmjernosti iz članka 122. stavka 2. ZKP/08. Naime, kod ocjene eventualne povrede tog načela vodi se računa o razmjeru između težine počinjenog kaznenog djela, kazne koja se, prema podacima kojima raspolaže sud, može očekivati u postupku te potrebe određivanja i trajanja istražnog zatvora. Stoga, pritom osobito imajući na umu potrebu primjene istražnog zatvora zajedno s rokovima maksimalnog trajanja te mjere u konkretnoj situaciji, ovaj drugostupanjski sud nalazi da načelo razmjernosti za sada nije povrijeđeno. Međutim, svakako treba napomenuti da prvostupanjski sud u daljnjem tijeku postupka treba voditi računa o tome da je sud u postupcima u kojima je određen istražni zatvor dužan postupati posebno žurno jer je ustavno pravo optuženika koji je lišen slobode da sud u najkraćem roku odluči o optužbi protiv njega pa se od suda u takvim predmetima traži posebna marnost u radu.

 

Ni daljnji žalbeni navodi kojima optuženik, upirući na svoju životnu dob i narušeno zdravstveno stanje, tvrdi da mu je život svaki dan ugrožen te da mu se držanjem u istražnom zatvoru nanose nesagledive, neprocjenjive i nenadoknadive posljedice, što fizičkog, što psihičkog stanja, ne dovode u pitanje pravilnost pobijanog rješenja. Naime, iz stanja spisa predmeta je vidljivo da se optuženiku adekvatna zdravstvena skrb pruža unutar zdravstvenog sustava, što se uostalom ne spori niti žalbom. Štoviše, optuženik žalbom ističe ,,što se tiče zdravstvene skrbi u zatvoru nemam nikakvih prigovora na njihov rad – dapače tri medicinske sestre plus jedan tehničar – medicinski brat održavaju me na životu i ja im se ovim putem zahvaljujem do groba. One ili njih četvero su zaista istinski heroji ovog zatvora – B. – S.“.

 

Budući da ni ostalim žalbenim navodima optuženika da je njegova punica koja je invalid s operiranim kukom i drugim zdravstvenim tegobama ostala sama, ne dovode u pitanje pravilnost pobijanog rješenja niti su ispitivanjem prvostupanjske odluke, u skladu s odredbom članka 494. stavka 4. ZKP/08., utvrđene povrede na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08., odlučeno je kao u izreci ovoga rješenja.

 

Zagreb, 19. kolovoz 2020.

 

Predsjednica vijeća:

Vesna Vrbetić, v. r.

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu