1

                            Broj: Jž-1368/2020

                                          Broj: Jž-1368/2020

                                    

 

 

 

U    I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Gordane Korotaj kao predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Kristine Gašparac Orlić kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. Ž.S., zbog prekršaja iz čl. 54. st. 3. u vezi sa st. 1. toč. 1. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga (NN 107/01, 87/02, 163/03, 141/04, 40/07, 149/09, 84/11, 80/13 i 39/19), odlučujući o žalbi okr. Ž.S., podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 10. lipnja 2020., broj: 6. Pp J-3689/19, u sjednici vijeća održanoj 2. rujna 2020.,

 

p r e s u d i o    j e:

 

1. Odbija se žalba okr. Ž.S. kao neosnovana i potvrđuje se

pobijana prvostupanjska presuda.

 

II.               Na temelju čl. 138. st. 2. toč. 3.c Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 i 118/18), okr. Ž.S. je obvezan naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka u iznosu 200,00 (dvjesto) kuna u roku 15 dana od primitka ove presude.

 

             

Obrazloženje

 

              Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 10. lipnja 2020., broj: 6. Pp J-3689/19, proglašen je krivim okr. Ž.S. da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 54. st. 3. u vezi sa st. 1. toč. 1. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga, za koji mu je, izrečena novčana kazna u iznosu od 6.000,00 kuna, koju je dužan platiti u roku od 15 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne.

 

Istom presudom, okrivljeniku je na temelju čl. 76.a Prekršajnog zakona i 64. st. 1. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga izrečena mjera oduzimanja predmeta i to: 5,3 grama droge hašiš i 6,5 grama droge marihuane te metalne kutijice tzv. „drobilica“. 

 

U odnosu na troškove prekršajnog postupka, odlučeno je da je okrivljenik obvezan naknaditi iste u paušalnom iznosu od 200,00 kuna.

 

 

Protiv te presude, okr. Ž.S. osobno je pravodobno podnio žalbu ne naznačujući žalbene osnove dok iz sadržaja žalbe proizlazi da se da se žali zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, s prijedlogom da se žalba prihvati.

 

              Žalba nije osnovana.

 

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava. Pritom nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih okrivljenik pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenom zakonskom propisu, pazi po službenoj dužnosti.

 

Žaleći se zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, okrivljenik u žalbi ističe da se u obrazloženju pobijane presude navodi da je PU Zagrebačka, II Policijska postaja pod brojem: 511-19-28/5-P-556/19 podnijela 9. 10. 2019. optužni prijedlog protiv njega kao okrivljenika, a navedeni se prekršaj dogodio 1. 11. 2019. iz čega proizlazi da je prijavljen prije nego što se navedeni događaj dogodio, radi čega traži ukidanje presude. Time, iako to nije izrijekom navedeno, okrivljenik očigledno smatra da je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. toč. 11. Prekršajnog zakona.

 

Međutim, iako je u pravu okrivljenik da je u obrazloženju pobijane presudu na str. 2. navedeno „PU Zagrebačka, II Policijska postaja pod brojem: 511-19-28/5-P-556/19 podnijela je dana 9.10.2019. godine optužni prijedloga protiv okrivljenika…“, potpuno je jasno da se radi o grešci prilikom pisanja pobijane prvostupanjske presude kojom ni na koji način nije dovedena u sumnju osnovanost i zakonitost pobijane presude, a niti identitet optužbe i osude.

 

Naime,  iz podnesenog Optužnog prijedloga PU  Zagrebačke, II. Policijske postaje Zagreb broj: 511-19-28/05-5-307-1/19 vidljivo je da je isti datiran s datumom  1.11. 2019.  te je navedeni Optužni prijedlog zaprimljen na prvostupanjskom sudu 21. studenog 2019.  Isto tako, u uvodu pobijane presude naznačen je broj i datum Optužnog prijedloga od 1.11. 2019., pa je očigledno da je navod u obrazloženju „..brojem: 511-19-28/5-P-556/19 podnijela je dana 9.10.2019. godine optužni prijedloga protiv okrivljenika…“ predstavlja očiglednu grešku u pisanju kojom ni na koji način nije dovedeno u sumnju vrijeme počinjenog prekršaja 1. studenog 2019., kao što to pogrešno okrivljenik zaključuje u svojim žalbenim navodima.

 

Nadalje, žaleći se zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka okrivljenik ističe da se na pozive za ispitivanje nije odazvao jer mu poslodavac nije omogućio korištenje godišnjeg odmora ili slobodnog dana iako ga je na vrijeme obavijestio da ima zakazana ročišta, čime očito, iako to nije izrijekom u žalbi naveo, presudu pobija zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. toč. 3. Prekršajnog zakona.

 

Međutim, nije u pravu okrivljenik kada smatra da je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. toč. 3. Prekršajnog zakona.

 

Naime, iz stanja spisa proizlazi da je okrivljenik pozive za glavnu raspravu za 13. prosinca 2019. i 17. ožujka 2020. uredno primio, a svoje nedolaske nije opravdao.

 

Dakle, prema podacima u spisu nedvojbeno proizlazi da je okrivljenik uredno pozvan na ispitivanje, da je u pozivu upozoren na mogućnost davanja pisane obrane, kao i na mogućnost da se postupak provede bez njega, pa je pravilno prvostupanjski sud zaključio da se postupak može provesti i bez nazočnosti okrivljenika budući da njegovo ispitivanje nije potrebno i da to nije od utjecaja na zakonito i pravilno donošenje presude.

 

Štoviše, okrivljenik je znao za mogućnost iznošenja obrane u pisanom obliku, koju mogućnost okrivljenik nije iskoristio, radi čega i žalbeni navodi okrivljenika u kojima ističe da mu poslodavac nije omogućio odlazak na zakazana ročišta nisu osnovani.

 

Prema tome, evidentno je da okrivljeniku nije povrijeđeno pravo obrane jer mu je bilo omogućeno da sudjeluje u postupku i iznese obranu, što on nije iskoristio.

 

Slijedom navedenog, nije osnovana žalba zbog bitnih povreda odredaba prekršajnog postupka.

 

Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi čl. 138. st. 2. toč. 3.c Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena krivnja okrivljenika, ako je odlučivao o žalbi tužitelja i okrivljenika ili samo o žalbi okrivljenika. Paušalna je svota, u skladu s čl. 138. st. 3. Prekršajnog zakona određena u okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (NN 18/13) u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, a s obzirom na složenost i trajanje postupka i po ocjeni ovog suda, plaćanjem troška žalbenog postupka u iznosu 200,00 kuna, dakle doista blizu minimalno mogućeg iznosa paušalne svote, neće biti dovedeno u pitanje njegovo uzdržavanje.

             

Slijedom svega navedenog, na temelju čl. 205. Prekršajnog zakona, odlučeno kao u izreci ove presude.

U Zagrebu, 2. rujna 2020.

 

 

 

              Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u  4 otpravka za spis, okrivljenika i tužitelja.