- 1 -              Rev-x 745/2017-2

 

 

 

 

 

Broj: Rev-x 745/2017-2

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E N J E

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Glušića predsjednika vijeća, Renate Šantek članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Željka Šarića člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i Ivana Vučemila člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja I. B. iz Z., OIB: …, kojeg zastupa punomoćnica T. P., odvjetnica u Z., protiv tuženika E. o. d.d. Z., OIB: …, kojeg zastupaju punomoćnici D. G. i drugi odvjetnici u Odvjetničkom društvu G.&P. u Z., radi naknade štete, odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-6956/15-2 od 27. rujna 2016., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Pn-5873/05-92 od 18. lipnja 2015., u sjednici održanoj 2. rujna 2020.,

 

 

r i j e š i o   j e:

 

Ukidaju se presuda Županijskog suda u Zagrebu, broj Gž-6956/15-2 od 27. rujna 2016., i presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, broj Pn-5873/05-92 od 18. lipnja 2015., u dijelu kojim odbijen tužbeni zahtjev za iznos od 425.726,02 kuna te u dijelu odluke o troškovima postupka te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

O trošku postupka povodom revizije odlučit će se konačnom odlukom.

 

 

Obrazloženje

 

Prvostupanjskom presudom suđeno je:

 

„I. Nalaže se tuženiku E. o. d.d., OIB …, da tužitelju I. B., OIB 78741587945, isplati iznos od 27.676,30 kn sa zateznom kamatom od 18. lipnja 2015. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, u roku od 15 dana.

 

II. Odbija se ostali dio zahtjeva u iznosu od 425.726,02 kn kao i zahtjev za isplatu zateznih kamata na dosuđeni iznos glavnice od 27.676,30 kn za razdoblje od 6. ožujka 2009. do 17. lipnja 2015.

 

III. Nalaže se tužitelju I. B., OIB …, da tuženiku E. o.  d.d., OIB …, naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 76.418,75 kn sa zateznim kamatama od 18. lipnja 2015. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena u roku od 15 dana.“

 

Drugostupanjskom presudom suđeno je:

 

„I. Odbija se žalba tuženika kao neosnovana, potvrđuje se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-5873/05-92 od 18. lipnja 2015. u točki I. izreke.

 

II. Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana,  potvrđuje  se  presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-5873/05-92 od 18. lipnja 2015. u točkama II. i III izreke.

 

III. Zahtjevi stranaka za nadoknadu troškova sastava žalbi odbijaju se kao neosnovani.“

 

Protiv drugostupanjske presude tužitelj je podnio reviziju zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava. Predložio je reviziju prihvatiti i preinačiti ili ukinuti pobijane presude i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

Odgovor na reviziju nije podnesen.

 

Revizija tužitelja je osnovana.

 

Pobijana drugostupanjska presuda je na temelju odredbe čl. 392.a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 57/11 i 148/11 - dalje: ZPP) ispitana samo u onom dijelu u kojem se pobija revizijom i u granicama razloga određeno navedenih u reviziji.

 

Predmet spora je zahtjev za naknadu materijalne štete na vozilu tužitelja proizašle iz štetnog događaja od 31. kolovoza 2005. u iznosu od 453.402,32 kuna.

 

Na temelju činjeničnih utvrđenja:

 

- da je 31. kolovoza 2005. došlo do prometne nezgode u Zagrebu u kojoj su sudjelovali Ž. P., koji je upravljao vozilom marke Mercedes … u vlasništvu tužitelja te A. F., koja je upravljala vozilom marke Opel T. registarske oznake …,

 

- da je vozilo registarske oznake … u razdoblju od 17. prosinca 2004. do 17. prosinca 2005. bilo osigurano kod tuženika,

 

- da je štetu uzrokovala osiguranica tuženika prestrojavanjem iz srednje u desnu prometnu traku zbog čega je došlo do bočnog okrznuća prednjeg desnog vrha osobnog vozila Opel T. sa stražnjom lijevom bočnom stranom osobnog vozila M.,

 

- da iz iskaza vozača Ž. P., koji je upravljao vozilom tužitelja, proizlazi da je nakon udara naglo skrenuo u desno, popeo se na rubnjak na kojem su se nalazili stupići s lancem koji je strugao preko cijelog automobila,

 

- da iz izvida štete proizlazi da su na vozilu tužitelja nastala oštećenja kotača i oštećenje ovjesa kotača, oštećenja na gornjim dijelovima karoserije vozila koja svojim izgledom odgovaraju podvlačenju vozila tužitelja ispod lanca, oštećenja podvozja vozila te oštećenja koja odgovaraju bočnom okrznuću vozila,

 

- da iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka S. H. i nalaza i mišljenja fakulteta sveučilišta (po nositelju vještačenja K. O.) proizlazi da su navedena oštećenja utvrđena izvidom štete mogla nastati skretanjem vozila tužitelja u desno i slijetanjem na rubni kamen i lanac, odnosno prilikom izvlačenja vozila na kolnik,

 

- da iz rezultata vještačenja provedenom po fakultetu sveučilišta po vještacima T. P. i G. Z. proizlazi da je isključena mogućnost da bi slijetanjem osobnog vozila Mercedes u za njega desnu stranu, preko rubnjaka na travnati teren, kao posljedica po vozaču izvršenog naglog, maksimalnog zakretanja upravljača udesno, nastala oštećenja podvozja, jednako kao i uz taj mehanizam vezana oštećenja koja bi nastala podvlačenjem tog vozila pod lanac, podizanjem stupića iz mjesta na kojemu je bio postavljen u rupi prethodnog temeljenja i prebacivanjem lanca preko poklopca motora i krova na poklopac prtljažnika, kao i da su oštećenja podvozja nastala vraćanjem vozila unazad na kolnik jer po smjeru pružanja deformacija proizlazi da su ista nastala pri kretanju vozila unaprijed,

 

- da bi do izbjegavanja sudara - bočnog okrznuća došlo u slučaju da je A. F., prije započete radnje prestrojavanja iz srednje u desnu prometnu traku istočnog kolnika B. t., uočila kretanje osobnog vozila kojim je upravljao Ž. P., a za što su postojali tehnički uvjeti bilo provjerom u retrovizoru bilo okretanjem glave te odustala od te radnje i propustila osobno vozilo kojim je upravljao Ž. P.,

 

- da visina štete na vozilu tužitelja, koja je nastala bočnim okrznućem s vozilom Opel T. kojim je upravljala A. F. iznosi 27.676,30 kuna, dok ukupna visina štete na vozilu iznosi 414.405,32 kuna, sudovi su ocijenili da je osiguranica tuženika postupila suprotno odredbi čl. 43. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj 105/04 - dalje ZSPC) te je odgovorna za nastanak predmetnog štetnog događaja prema čl. 178. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 53/91, 73/91, 3/94, 7/96, 112/99 i 88/01 - dalje: ZOO) i odgovara za štetu nastalu bočnim okrznućem u visini od 27.676,30 kuna. Preostali dio tužbenog zahtjeva sudovi su odbili ocijenivši da iz utvrđenih činjenica ne proizlazi da je preostali iznos štete nastao u prometnoj nezgodi koju je skrivila osiguranica tuženica, odnosno da u tom dijelu nema uzročno posljedične veze.

 

U okviru revizijskog razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka tužitelj navodi da drugostupanjska presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, da izreka presude proturječi sama sebi i razlozima presude, da u obrazloženju nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama te da su o odlučnim činjenicama navedeni razlozi koji su nejasni i proturječni, čime je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP.

 

Ispitujući osnovanost revizijskih navoda tužitelja ovaj sud ocjenjuje da su u drugostupanjskoj presudi navedeni razlozi o odlučnim činjenicama koji imaju podlogu u utvrđenom činjeničnom stanju te da obrazloženje drugostupanjske presude ne sadrži proturječnosti zbog kojih se pravilnost i zakonitost te odluke ne bi mogla ispitati. Slijedom navedenog nije ostvarena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP.

 

U okviru revizijskog razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka, revident ukazuje na bitnu povredu odredbe čl. 354. st. 1. ZPP u vezi čl. 261. ZPP, te na bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP.

 

Revident je u reviziji naveo da reviziju protiv drugostupanjske presude podnosi zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP, ali u reviziji nije određeno naveo niti obrazložio razloge zbog kojih je reviziju podnio zbog tog revizijskog razloga, što je bio dužan učiniti sukladno izričitoj odredbi čl. 386. st. 1. ZPP, već samo navodi razloge koji se odnose na bitnu povredu odredbe čl. 354. st. 1. ZPP u vezi čl. 261. ZPP.

 

Osnovano revident ističe da je u postupku pred prvostupanjskim sudom počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP u vezi s čl. 261. ZPP, koja je utjecala na donošenje zakonite i pravilne presude.

 

U postupku pred prvostupanjskim sudom provedena su tri prometna vještačenja, po vještaku S. H., po fakultetu sveučilišta u Z. uz K. O. kao nositelja vještačenja i po zavodu za fakulteta sveučilišta uz T. P. i G. Z., radi utvrđivanja odlučnih činjenica - dinamike nastanka prometne nezgode i visine štete na vozilu tužitelja, a u pogledu kojih činjenica se prva dva provedena vještačenja (po vještacima S. H. i po fakultetu sveučilišta) u bitnome razlikuju u odnosu na treće provedeno vještačenje po zavodu fakulteta sveučilišta, koje vještačenje je sud prihvatio bez pokušaja da uskladi nalaze i mišljenja vještaka što je bio dužan učiniti, te u tu svrhu sasluša vještake na raspravi kako bi se otklonili prigovori stranaka, sve u skladu s odredbom čl. 261. st. 1. i 2. ZPP.

 

Pritom revidentu valja napomenuti da odredba čl. 126. st. 3. Zakona o sudovima („Narodne novine“ broj 28/13) kojom je propisano da pravne osobe mogu obavljati sudsko vještačenje samo u okviru svoje registrirane djelatnosti pod uvjetom da to obavljaju njihovi zaposlenici koji ispunjavaju uvjete za imenovanje stalnih sudskih vještaka, ne sprečava da u provedbi vještačenja, pored osoba koji su zaposlenici pravne osobe, sudjeluju i njezini vanjski suradnici, kao što je bio slučaj pri provedbi vještačenja po vještacima iz zavoda fakulteta sveučilišta. Revident ne ukazuje niti prilaže dokaze koji bi govorili u prilog tome da je zbog vještačenja koje je proveo vanjski suradnik zavoda vještačenje bilo nestručno.

 

S obzirom da je osnovan revizijski razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP u vezi s čl. 261. ZPP, valjalo je na temelju odredbe čl. 394. st. 1. ZPP ukinuti nižestupanjske presude i predmet vratiti prvostupanjskom sudu u tom dijelu na ponovno suđenje.

 

U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će otkloniti počinjenu bitnu povredu odredaba parničnog postupka i ponovno odlučiti o tužbenom zahtjevu dajući jasne razloge o odlučnim činjenicama.

 

Odluka o troškovima postupka u povodu revizije ostavljena je za konačnu odluku (čl. 166. st. 3. ZPP).

 

Zagreb, 2. rujna 2020.

 

                            Predsjednik vijeća:

              Željko Glušić, v. r.