Baza je ažurirana 24.10.2025. zaključno sa NN 104/25 EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

Poslovni broj: 3 Pž-2146/2019-2

 

1

 

 

 

 

REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Berislavićeva 11, Zagreb

 

 

Poslovni broj: 3 Pž-2146/2019-2

 

 

U   I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

 

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sudac Dubravka Zubović, u pravnoj stvari tužitelja H. Z. Z. Z. O., Z., OIB ..., protiv tuženika H. U. Z. O., Z., radi isplate iznosa od 103,02 kn, odlučujući o tužiteljevoj žalbi protiv presude Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-2352/2018-4 od 21. prosinca 2018., 1. rujna 2020.

 

p r e s u d i o   j e

 

Preinačuje se presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-2352/2018-4 od 21. prosinca 2018. i sudi:

 

Nalaže se tuženiku u roku od osam dana platiti tužitelju iznos od 103,02 kn (stotri kune i dvije lipe) sa zateznom kamatom od 25. rujna 2018. do 31. prosinca 2018. po stopi od 6,82% godišnje, od 1. siječnja 2019. do 30. lipnja 2019. po stopi od 6,54% godišnje, od 1. srpnja 2019. do 31. prosinca 2019. po stopi od 6,30% godišnje, od 1. siječnja 2020. do 30. lipnja 2020. po stopi od 6,11% godišnje, a od 1. srpnja 2020. do isplate po stopi od 5,89% godišnje.

 

Obrazloženje

 

Presudom Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-2352/2018-4 od 21. prosinca

2018. odbijen tužbeni zahtjev za isplatu iznosa od 103,02 kn sa zateznim kamatama od podnošenja tužbe do isplate.

 

Iz obrazloženja prvostupanjske odluke proizlazi da je predmet spora tužiteljev zahtjev za isplatu obračunatih zateznih kamata na zakašnjelo plaćenu glavnicu. Naime, tužitelj je štetu pretrpio dvjema isplatama u siječnju 2014., a tuženik je glavnicu, putem svog člana E. osiguranje d.d, platio u svibnju 2016., po primitku regresnog zahtjeva 18. ožujka 2016. Prvostupanjski sud je zaključio da bi tužitelj imao pravo potraživati isplatu zateznih kamata samo ukoliko je na kraju poslovne godine obavijestio tuženika o svom potraživanju. S obzirom na to da je tužitelj svoj regresni zahtjev podnio nakon proteka pune dvije godine od dana plaćanja troškova liječenja zdravstvenim ustanovama, to se prema mišljenju prvostupanjskog suda predmetno radi o određenom obliku zlouporabe prave kojim se nepotrebno otežava položaj osiguravajućih društava. Stoga je odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan jer je zaključio da tužitelj u konkretnom slučaju nema pravo potraživati zatezne kamate na zakašnjelo plaćenu glavnicu.

 

Protiv navedene presude žalbu je podnio tužitelj zbog pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi u bitnom navodi da tužitelj ima pravo potraživati zateznu kamatu od dana nastale štete, neovisno o tome je li osiguravajuće društvo pozvao na isplatu prije podnošenja tužbe. Stoga predlaže da ovaj sud preinači pobijanu presudu i u cijelosti prihvati tužbeni zahtjev, podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

Odgovor na žalbi nije podnesen.

 

Žalba je osnovana.

 

Ispitavši pobijanu presudu na temelju odredbe čl. 365. st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 70/19; dalje: ZPP) u granicama razloga navedenih u žalbi, te pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9. i 11. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud nalazi da je materijalno pravo pogrešno primijenjeno.

 

Predmetni spor je spor male vrijednosti pa se sukladno odredbi čl. 467. st. 1. ZPP-a presuda kojom kojim završava takav spor može pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka čl. 354. st. 2. t. 1., 2., 4., 5., 6., 8., 10. i 11. ZPP-a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Stoga ovaj sud nije ispitivao utvrđeno činjenično stanje u predmetnom sporu.

 

Iz stanja u spisu proizlazi nespornim da su tužiteljeve osiguranice D. V. i I. V. zadobile tjelesne ozljede u prometnoj nezgodi koju je prouzročio G. V. upravljajući motornim vozilom stranih registarskih oznaka ... dana 10. siječnja 2014. Također nije sporno da je tužitelj platio zdravstvenim ustanovama na ime troškova liječenja svojih osiguranica 434,53 kn, te da je tuženik u mirnom postupku 17. svibnja 2016. platio tužitelju iznos glavnice od 434,53 kn, te iznos kamata od 5,45 kn, dok je ostatak kamata tuženik odbio platiti smatrajući da tužitelj ima pravo potraživati zateznu kamatu samo od dana primitka regresnog zahtjeva pa do isplate.

 

Ocjena je ovog suda da je prvostupanjski sud na utvrđeno činjenično stanje pogrešno primijenio materijalno pravo.

 

Naime, odredbom čl. 148. st. 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine“ broj 80/13 i 137/13) propisano je da kada se utvrdi da je nastala šteta, Zavod će uz navođenje dokaza pozvati osiguranu osobu, pravnu ili fizičku osobu, pravnu osobu za osiguranje imovine i osoba ili drugu osobu koja je dužna naknaditi štetu, da u određenom roku naknadi štetu. Stavkom 2. istog članka propisano je da ako šteta ne bude naknađena u određenom roku, Zavod tražbinu ostvaruje tužbom kod nadležnog suda, dok je stavkom 3. propisano da Zavod ima pravo na zateznu kamatu po stopi propisanoj Zakonom o zateznim kamatama, od dana nastale štete.

 

Odredba čl. 148. st. 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju predstavlja poseban propis u odnosu na opće odredbe Zakona o obveznim odnosima. Taj propis jasno određuje od kada na potraživanja naknade štete u smislu odredaba čl. 148. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju teku zatezne kamate, bez obzira da je li Zavod pozvao tuženika pozvao na isplatu prije podnošenja tužbe. Postupanje ili nepostupanje Zavoda po odredbi čl. 148. st. 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju ne isključuje primjenu odredbe čl. 148. st. 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i nije od utjecaja na početak tijeka zateznih kamata na potraživanje naknade štete temeljeno na tim zakonskim odredbama (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u presudi poslovni broj Rev-873/07-2 od

11. rujna 2007.).

 

Stoga je primjenom odredbe čl. 373. t. 3. ZPP-a pobijanu presudu valjalo preinačiti i odlučiti kao u izreci ove drugostupanjske presude.

 

Zagreb, 1. rujna 2020.

 

Sudac

Dubravka Zubović, v.r.

 

 

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu