- 1 -              Rev 911/2017-2

 

 

 

 

 

Broj: Rev 911/2017-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Katarine Buljan predsjednice vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i suca izvjestitelja, dr. sc Jadranka Juga člana vijeća, Branka Medančića člana vijeća i Gordane Jalšovečki članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Republike Hrvatske zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Š., protiv I-tuženika M. C. i II-tužene M. C., oboje iz Š., koje zastupa punomoćnik T. R., odvjetnik u Z. odvjetničkom uredu M. i R. u Š., radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji, odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude Županijskog suda u Šibeniku broj Gž-253/13-2 od 10. listopada 2016., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Šibeniku broj P-379/12 od 19. srpnja 2012., u sjednici održanoj 1. rujna 2020.,

 

 

p r e s u d i o   j e:

 

 

Revizija tužitelja odbija se kao neosnovana.

 

 

Obrazloženje

 

 

Presudom suda prvoga stupnja suđeno je:

 

„1. Izjava o odricanju nasljedstva i ustupa učinjenog od tuženika ad1 M. C. koji je dao u ostavinskom postupku vođenim pred javnim bilježnikom mr.sc. Z. P. iza pokojne G. C. u predmetu pod poslovnim brojem O-1942/08 gubi učinak prema tužitelju Republici Hrvatskoj, ministarstvu, upravi, u dijelu u kojem je potrebno za ispunjenje tužiteljeva potraživanja prema M. C. u iznos od 455.678,27 kuna sa zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 07.ožujka 2011.g. do isplate po stopi propisanoj Zakonom o obveznim odnosima (NN 35/05) i to po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5% poena (E + 5%).

 

2. Tužena ad2 M. C. je dužna dopustiti da tužitelj Republika Hrvatska, ministarstvo, uprava, svoje potraživanje prema tuženiku ad1 M. C. u iznosu do 455.678,27 kuna sa za zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 07.ožujka 2011.g. do isplate po stopi propisanoj Zakonom o obveznim odnosima (NN 35/05) i to po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5% poena (E + 5%) namiri iz ½ kupoprodajne cijene stana u S., koja nosi katastarsku oznaku čest. zem. broj 7198/10, zgrada (I z.k. tijelo), Z.U. 15462 k.o. S. i to baš stana na XII katu, označen broj …, u površini od 68,20 m2, koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, blagovaonice, izbe, kupaonice, nužnika, predsoblja i terase, a koji je prodan ugovorom o kupoprodaji nekretnine sklopljen između tužene ad2 i I. O. dana 13. listopada 2009.g. sve u roku od petnaest dana.

 

3. Nalaže se tuženicima da tužitelju plate parnični trošak u iznosu od 25.000,00 kuna u roku od petnaest dana.“

 

Presudom suda drugog stupnja uvažena je žalba I i II-tuženika kao osnovana i preinačena je presuda suda prvog stupnja na način da je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja (toč. I.), te je tužitelj dužan naknaditi tuženicima parnični trošak u iznosu od 34.375,00 kuna (toč. II.).

 

Protiv presude suda drugoga stupnja tužitelj je pravodobno podnio reviziju iz čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 - dalje: ZPP) zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže reviziju prihvatiti i preinačiti pobijanu presudu podredno ukinuti te predmet vratiti na ponovni postupak.

 

Odgovor na reviziju nije podnesen.

 

Revizija tužitelja nije osnovana.

 

U povodu revizije iz čl. 382. st. 1. ZPP, prema odredbi čl. 392.a ZPP revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u onom dijelu u kojem se ona pobija revizijom i samo u granicama razloga određeno navedenih u reviziji.

 

U postupku pred sudom prvog stupnja je utvrđeno:

 

- da je u ostavinskom postupku iza smrti G. C., umrle … (majke tuženika), tuženik ad.1 svoj nasljedni dio od 1/2 dijela ustupio sestri - tuženici ad.2 - stan broj 46, površine 68,20 m2, na dvanaestom katu u S., kao posebnog dijela zgrade, koji nosi oznaku čest. zem. 7198/10 Z.U. 15462 k.o. S. (rješenje o - 1942/08, UPP/OS-115/8 od 15. siječnja 2009. godine javne bilježnice mr. sc. Z. P. iz S.), koji je ista dana 13. listopada 2009. prodala I. O.

 

- da je u vrijeme vođenja ostavinskog postupka bio u tijeku ovršni postupak protiv tuženika ad. 1 radi naplate poreznog duga u iznosu od 223.965,42 kn, koji dug je narastao do iznosa od 455.678,27 kn, te da je tuženik na dan 26. travnja 2012. bio insolventan 3.415 dana.

 

Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja prvostupanjski sud je utvrdio da je nasljednička izjava o ustupu nasljednog dijela sunasljednika besplatno raspolaganje I-tuženika te da je I-tuženik znao da raspolaganjem nanosi štetu vjerovniku, radi čega je na temelju čl. 66., čl. 67. st. 4., čl. 69. i čl. 70. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08 - dalje:ZOO) prihvatio tužbeni zahtjev.

 

Odlučujući povodom žalbe tuženika drugostupanjski sud je preinačio prvostupanjsku presudu navodeći da je tužba radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji regulirana odredbama čl. 66.-71. ZOO, pri čemu se namirenje tražbine može zahtijevati iz predmetne pravne radnje npr. prodajom stana, a što tužitelj nije tražio u konkretnom slučaju. Obzirom je tužitelj tužbenim zahtjevom tražio namirenje iz 1/2 kupoprodajne cijene stana koju je II-tuženica ostvarila prodajom naslijeđenog stana, drugostupanjski sud je ocijenio tužbeni zahtjev kao neosnovan, obzirom da takav način namirenja tražbine nije propisan odredbama čl. 66.-71. ZOO.

 

Odluku drugostupanjskog suda ocjenjuje pravilnom i ovaj sud.

 

Suprotno navodima revizije tužitelja sud drugoga stupnja nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, budući da pobijana presuda nema nedostataka uslijed kojih se ne bi mogla ispitati, razlozi pobijane presude su jasni i razumljivi, te ne postoji proturječnost između izreke i obrazloženja pobijane presude, odnosno isprava koje se nalaze u spisu. Također revizijski sud ocjenjuje da su u obrazloženju pobijane drugostupanjske presude navedeni razlozi o odlučnim činjenicama koji imaju podlogu u utvrđenom činjeničnom stanju.

 

Revident nadalje ukazuje i na pogrešnu primjenu materijalnog prava pozivajući se pri tome na odredbu čl. 78. st. 1. ZOO sukladno kojoj je propisano da kad se činidba sastoji u propuštanju, vjerovnik ima pravo na naknadu štete samim time što je dužnik postupio protivno svojoj obvezi.

 

Međutim, u predmetnom slučaju riječ je o pobijanju dužnikovih pravnih radnji, a koji način namirenja tražbine je reguliran odredbama čl. 66.-71. ZOO kako je i pravilno naveo drugostupanjski sud u pobijanoj odluci, te tužitelj nije postavio zahtjev za naknadu štete. Stoga pozivanje tužitelja na navedenu odredbu je potpuno neosnovano.

 

Jednako tako potpuno su neosnovani navodi revizije da je tužba podnesena u skladu s odredbom čl. 69. st. 2. ZOO, a obzirom na stanje zemljišne knjige u trenutku podnošenja tužbe, te da je u tom trenutku jedino egzistirala predbilježba prava vlasništva u odnosu na novog pribavitelja. Naime, suprotno tome upravo upisana predbilježba prava vlasništva u korist novog stjecatelja na predmetnom stanu istome čuva red prvenstva, a tužitelj u ovom predmetu nije pobijao predmetnu pravnu radnju prodaje predmetnog stana, pa je stjecatelj time zaštićen glede stjecanja stvarnih prava. Treba dodati da tužitelj nema ovršnu ispravu kojom bi mu II-tuženica bila dužna bilo što platiti, pa kako II-tuženica nije dužnik tužitelja, to se ne može niti nalagati II-tuženici da je dužna trpjeti da se tužitelj namiri iz polovice postignute kupoprodajne cijene predmetnog stana.

 

Slijedom navedenog neosnovan je revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog prava.

 

Budući da ne postoje razlozi zbog kojih je revizija izjavljena, valjalo je na temelju čl. 393. ZPP odbiti reviziju kao neosnovanu.

 

Zagreb, 1. rujna 2020.

 

                            Predsjednica vijeća:

              Katarina Buljan, v. r.