- 1 -              Kž-rz 14/2020-4

 

 

 

 

 

 

Broj: Kž-rz 14/2020-4

 

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E N J E

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Vesne Vrbetić kao predsjednice vijeća te Ratka Šćekića i Dražena Tripala kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice - specijalistice Marijane Kutnjak Ćaleta kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog D. H. zbog kaznenih djela iz članka 122. u vezi s člankom 28. stavkom 2. Osnovnog Krivičnog zakona Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 53/91., 39/92., 91/92., 31/93. - pročišćeni tekst, 35/93. - ispravak, 108/95., 16/96. - pročišćeni tekst i 28/96. - dalje: OKZ RH), odlučujući o žalbi okrivljenika podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Splitu od 20. svibnja 2020. broj Kov-Rz-2/2019, u sjednici održanoj 28. kolovoza 2020.,

 

 

r i j e š i o   j e:

 

Odbija se kao neosnovana žalba okrivljenog D. H.

 

 

Obrazloženje

 

Pobijanim rješenjem Županijskog suda u Splitu broj Kov-Rz-2/2019 od 20. svibnja 2020. temeljem odredbe članka 351. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. - pročišćeni tekst, 91/12. - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19. - dalje: ZKP/08.), pod točkom I. izreke, izdvojene su službene bilješke u odnosu na A. M. (list 55-56), Z. V. (list 57 spisa), M. V. (list 58 spisa), N. R. (list 59 spisa), T. R. (list 60 spisa), D. N. (list 61 spisa), Lj. M. (list 62 spisa), D. D. (list 63, 94-95, 105, 359, 367 i 389 spisa), J. Š. (list 68-69 spisa), M. B. (list 78 i 348 spisa), D. V. (list 318 spisa), D. K. (list 86 i 356 spisa), V. K. (list 88 i 358), J. K. (list 91 i 382 spisa), R. M. (list 92 i 383 spisa), I. D. (list 93, 133-136 i 384 spisa), Ž. O. (list 83 i 353.), N. L. (list 96 i 368.), R. T. (list 106 i 387.), M. D. Š. (list 64 i 360), N. Š. (list 65), V. Š. (list 85 i 355), V. Z. (list 87 i 357), N. V. (list 97 i 369) T. P. (list 7 i list 143), Z. B. (list 8. i list 144), G. A. (list 76-77 i 342), D. J. (list 73-75 i 319-321), M. A. (list 54), M. V. (list 70-72), R. V. (list 79 i 349), Đ. V. (list 80 i 350), Ž. Č. (list 81 i 351), J. K. (list 82 i 352), R. D. (list 84 i 354), Đ. K. (list 89-90 i 381), M. V. (list 98 i 370), S. D. (list 99 i 372), S. K. (list 100 i 371), B. S. (list 101 i 376), B. M. (list 102 i 377), M. M. (list 103 i 378), Ž. M. (list 104 i 379), S. Ž. (list 107 i 389), S. D. (list 164), M. B. (list 206), G. B. (list 207), M. V. (list 317), P. A. (list 344), S. K. (list 362), M. Š. (list 364), Z. B. (list 365) i I. J. (list 374).

 

Pod točkom II. izreke odbijeni su prijedlozi branitelja okrivljenika D. H. za izdvajanje nezakonitih dokaza, zapisnika o ispitivanju svjedoka i to za: A. M. (list 779-783), Z. V. (list 784-787), M. V. (list 788-790), N. R. (list 791-793), T. R. (list 794-795), D. N. (list 796-797), Lj. M. (list 798-802), D. D. (list 803-806), J. Š. (list 807-808), M. B. (list 809-812), D. V. (list 813-814), D. K. (list 815-817), V. K. (list 818-820), J. K. (list 821-823), R. M. (list 824-826), I. D. (list 153-155) i (list 827-829), Ž. O. (list 830-832), N. L. (list 833-835), R. T. (list 836-838), M. D.-Š. (list 839-841), N. Š. (list 842-843), V. Š. (list 844-846), V. Z. (list 847-849), N. V. (list 850-852), T. P. (list 211-214) i (list 854-859), Z. B. (list 860-863), G. A. (list 911-913), D. J. (list 914-918), te odgovor na potražnu listu od 31. ožujka 1993. (list 28-30 spisa), odgovor na potražnu listu od 31. ožujka 1993. (list 331-333 spisa) i spis Županijskog suda u Šibeniku K-14/96 (list 125-314 spisa).

 

Protiv tog rješenja, u odnosu na točku II. izreke rješenja, žalbu je podnio branitelj okrivljenog D. H., M. Ć., odvjetnik, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, "pogrešne primjene prava" i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači "na način da se kao nezakoniti dokazi izdvoje zapisnici o ispitivanju svjedoka, predmetna dokumentacija sadržana u točki II. pobijanog rješenja, kao i druga dokumentacija koju je obrana predložila da se izdvoji, a o kojoj sud nije odlučio, podredno da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati vijeću na ponovno odlučivanje“.

 

Sukladno članku 495. u vezi s člankom 474. stavkom 1. ZKP/08. spis je prije dostave sucu izvjestitelju dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

 

Žalba nije osnovana.

 

Iako žalitelj navodi kako je sud prvog stupnja u dijelu rješenja koje se pobija izjavljenom žalbom počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka te je "pogrešno primijenio pravo", očigledno ukazujući u tom dijelu na povredu kaznenog zakona, ovakve svoje tvrdnje ne obrazlaže, a niti na bilo koji način ne precizira u čemu bi se sastojale ove povrede, a na koje se poziva u uvodnom dijelu žalbe, pa je evidentno kako se radi o paušalno iznesenim tvrdnjama žalitelja koje ničim nisu potkrijepljene, argumentirane i obrazložene, dok iz samog sadržaja žalbe proizlazi kako se ista odnosi na, po ocjeni žalitelja, pogrešno utvrđeno činjenično stanje.

 

Argumentirajući žalbenu osnovu pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja žalitelj prvenstveno ističe kako su zapisnici o ispitivanju svjedoka nezakoniti dokazi "obzirom da se za navedene svjedoke, kao i ono o čemu su oni svjedočili saznalo iz nezakonitih dokaza - službenih bilješki o iskazima tih svjedoka, koje je sud i izdvojio."

 

Međutim, nasuprot žalbenim navodima žalitelja pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da su svi zapisnici o ispitivanju svjedoka, koji se poimence navode u točki II. pobijanog rješenja, zakoniti dokazi.

 

Naime, valja napomenuti kako se u ovom konkretnom slučaju radi o dokaznim radnjama ispitivanja svjedoka koje je državni odvjetnik proveo tijekom istrage, u svrhu utvrđivanja postojanja osnovane sumnje je li počinjeno određeno kazneno djelo kako bi se nakon dovršene istrage moglo odlučiti hoće li se podići optužnica ili ne. Budući da su svi navedeni svjedoci ispitani u skladu s odredbama članka 283. do članka 300. ZKP/08., a koje odredbe propisuju pretpostavke za ispitivanje i način na koji se obavlja ispitivanje svjedoka, a iz sadržaja samih zapisnika ne proizlazi da su se prilikom ispitivanja svjedoka koristile i predočavale službene bilješke koje su izdvojene iz spisa predmeta pod točkom I. izreke pobijanog rješenja, to se, samo zbog činjenice da se za svjedoke saznalo tijekom prethodnog postupka kada su ih, kao osobe koje imaju određenih saznanja o inkriminiranom događaju i eventualnom počinitelju, evidentirali i s njima obavili preliminarne razgovore policijski službenici tijekom kriminalističke obrade, ne radi o nezakonitim dokazima odnosno dokazima za koje se saznalo iz nezakonitih dokaza, a kako to pogrešno ističe žalitelj. Prema tome, i po ocjeni suda drugog stupnja, radi se o zakonito pribavljenim dokazima od strane državnog odvjetnika. Iako se u konkretnoj situaciji radi o dokazima koji su pribavljeni tijekom tzv. državnoodvjetničke istrage i sukladno članku 431. stavku 2. ZKP/08. ovako sačinjeni zapisnici o ispitivanju svjedoka se tijekom rasprave mogu i pročitati, potrebno je napomenuti kako se samo na tim i tako sačinjenim zapisnicima ne može isključivo ili u odlučujućoj mjeri temeljiti osuđujuća presuda.

 

Također nije u pravu žalitelj kada ističe da je dokumentacija koja se u spisu nalazi na ćiriličnom pismu i za koju nije priložen ovjereni prijevod nezakonit dokaz.

 

Iako žalitelj ispravno navodi kako se u spisu predmeta nalazi i dokumentacija koja je napisana na ćiriličnom pismu i za koju nije izvršen prijevod na hrvatski jezik i latinično pismo, samo zbog navedene činjenice ne radi se o nezakonitom dokazu.

 

U tom dijelu u pravu je sud prvog stupnja kada se pri ocjeni o zakonitosti navedene dokumentacije poziva na odredbu članka 8. stavka 6. ZKP/08. Naime, navedena odredba propisuje da tijelo koje vodi postupak može samo ili na obrazloženi pisani zahtjev okrivljenika rješenjem odrediti da se pisano prevede dokaz ili njegov dio ako je to potrebno za korištenje procesnih prava obrane, a iznimno, umjesto pisanog prevođenja, može se osigurati usmeno prevođenje ili usmeni sažetak dokaza, ako se time ne krše procesna prava obrane, a okrivljenik ima branitelja. Dakle, u situaciji kada se radi o dokumentaciji koja se u spisu predmeta nalazi napisana na ćiriličnom pismu, samo zbog navedene okolnosti ne radi se o nezakonitom dokazu koji bi trebalo izdvojiti iz sudskog spisa, jer imajući u vidu naprijed navedenu odredbu ZKP/08. navedena dokumentacija se, ako za to postoji potreba radi ostvarenja procesnih prava obrane, u svakom trenutku može, na inicijativu suda ili na obrazloženi pisani zahtjev okrivljenika, prevesti na hrvatski jezik i latinično pismo. Stoga je pravilan zaključak prvostupanjskog suda da navedena dokumentacija ne predstavlja nezakonite dokaze te ukoliko bude potrebno ista će se, sukladno odredbi članka 8. stavka 1. ZKP/08., tijekom postupka i prevesti.

 

Isto tako nije u pravu žalitelj kada ističe da je dokumentacija iz spisa Županijskog suda u Šibeniku broj K-14/96 također nezakoniti dokaz.

 

Naime, radi se o dokumentaciji koja je pribavljena za potrebe kaznenog postupka koji je pred tim sudom vođen protiv optuženog I. D., a koji kazneni postupak je pravomoćno okončan donošenjem presude kojom je odbijena optužba protiv ovog optuženika zbog kaznenog djela iz članka 34. stavka 2. točke 5. Krivičnog zakona Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 25/77., 50/78., 25/84., 52/87., 43/89., 9/91., 33/92., 39/92., 77/92., 91/92., 32/93., 38/93., 28/96. i 30/96. - dalje: KZRH). S obzirom da se u konkretnom slučaju ne radi o dokazima iz članka 10. stavka 2. ZKP/08., to je pravilan zaključak prvostupanjskog suda da se ne radi o nezakonitim dokazima.

 

U odnosu na žalbeni prigovor da pobijanim rješenjem nije u cijelosti odlučeno o prijedlogu žalitelja za izdvajanje nezakonitih dokaza, odnosno da se iz spisa izdvoje i naredba komandanta glavnog štaba srpske vojske "RSK" od 17. prosinca 1992. i dopis Međunarodnog komiteta Crvenog križa s prilozima od 5. travnja 1993., valja ukazati da se taj prijedlog može podnijeti i naknadno, u daljnjem tijeku postupka pa stoga činjenica da o njemu nije odlučeno pobijanim rješenjem ne utječe na njegovu pravilnost i zakonitost.

 

Slijedom svega navedenog, a budući da okrivljenikovom žalbom nije dovedena u sumnju pravilnost i osnovanost pobijanog rješenja, niti su pobijanim rješenjem ostvarene povrede na koje drugostupanjski sud, sukladno odredbi članka 494. stavka 4. ZKP/08., pazi po službenoj dužnosti, to je temeljem članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08 odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

 

Zagreb, 28. kolovoza 2020.

 

                            Predsjednica vijeća:

                            Vesna Vrbetić, v. r.