1

Broj: Jž-1261/2020

 

                                           

 

 

U    I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

 

              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Goranke Ratković kao predsjednice vijeća te Gordane Korotaj i Kristine Gašparac Orlić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. G.M., zbog prekršaja iz čl. 22. st. 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17.), odlučujući o žalbi okrivljenika, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Puli-Pola od 7. srpnja 2020., broj: 4.Pp J-387/2019, u sjednici vijeća održanoj 26. kolovoza 2020.,

 

 

p r e s u d i o    j e

 

 

I. U povodu žalbe okr. G.M., a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana prvostupanjska presuda u pravnoj oznaci djela i odluci o prekršajnopravnoj sankciji te se izriče da je okr. G.M., djelom za koje je proglašen krivim, počinio prekršaj iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji mu se, na temelju te zakonske odredbe i uz primjenu čl. 37. st. 3. toč. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.), izriče novčana kazna u iznosu 3.000,00 (tritisuće) kuna, koju je dužan platiti u roku 30 (trideset) dana od primitka ove presude, a ako u navedenom roku plati dvije trećine izrečene novčane kazne smatrat će se da je plaćena u cijelosti.

 

II. Odbija se žalba okr. G.M. kao neosnovana te se u pobijanom a nepreinačenom dijelu potvrđuje pobijana prvostupanjska presuda.

 

              III. Na temelju čl. 138. st. 2. toč. 3.c) Prekršajnog zakona, okr. G.M. je obvezan naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka u iznosu 200,00 (dvjesto) kuna u roku 15 dana od primitka ove presude.

 

             

Obrazloženje

 

 

              Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Puli-Pola od 7. srpnja 2020., broj: 4.Pp J-387/2019, proglašen je krivim okr. G.M. da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 22. st. 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji mu je, uz primjenu odredbe o ublažavanju kazne, izrečena novčana kazna u iznosu 3.000,00 kuna, koju je dužan platiti u roku 30 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne.

 

Istom presudom, okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u iznosu 200,00 kuna.

 

Protiv te presude, žalbu je pravodobno podnio okrivljenik osobno, ne naznačujući žalbenu osnovu, no iz sadržaja žalbe proizlazi da se žali zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji

 

              Žalba nije osnovana.

 

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, kao i po službenoj dužnosti. Tako je, ispitivanjem po službenoj dužnosti, utvrđeno da je prvostupanjski sud, u smislu odredbe čl. 196. toč. 4. Prekršajnog zakona, na štetu okrivljenika, povrijedio materijalno prekršajno pravo.

 

Naime, prvostupanjski sud je djelo za koje je okrivljenika proglasio krivim pravilno pravno kvalificirao kao prekršaj iz čl. 22. st. 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, koja zakonska odredba propisuje da će se novčanom kaznom u iznosu od najmanje 8.000,00 kuna ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 60 dana kazniti član obitelji koji ponovi nasilje u obitelji iz čl. 22. st. 3. tog Zakona, dakle koji ponovi nasilje u obitelji u nazočnosti djeteta ili osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi.

 

Međutim, čl. 77. st. 2. Prekršajnog zakona propisano je da se protekom tri godine od pravomoćnosti odluke o prekršaju počinitelj smatra neosuđivanom osobom po toj odluci o prekršaju i svaka uporaba tih podataka o njemu kao počinitelju prekršaja je zabranjena i nema pravni učinak. Slijedom navedenog, u trenutku odlučivanja ovog drugostupanjskog suda, u odnosu na presudu Prekršajnog suda u Puli-Pola, broj: Pp J-1327/16 od 9. ožujka 2017., koja je postala pravomoćna 22. kolovoza 2017., a na temelju koje je prvostupanjski sud zaključio da se radi o ponovljenom nasilju, nastupila je rehabilitacija.

 

Stoga je ovaj drugostupanjski sud, po službenoj dužnosti, pravilnom primjenom zakona, preinačio pobijanu prvostupanjsku presudu u pravnoj oznaci djela prekršaja te okrivljenika proglasio krivim za prekršaj iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kako je to i navedeno u toč. I. izreke ove drugostupanjske presude.

 

Odluka o prekršajnopravnim sankcijama razmatrana je uslijed preinake u pravnoj oznaci djela (budući da je sukladno tome promijenjen i temelj za izricanje kazne), kao i u povodu žalbe okrivljenika, u kojoj okrivljenik moli da mu se izrečena novčana kazna 5.200,00 kuna zamijeni za rad za opće dobro, ističe da mu je prvostupanjski sud izrekao novčanu kaznu iako je imao saznanje da istu ne može platiti jer se nalazi u istražnom zatvoru do 13. rujna 2020., a da se na stalni posao mora javiti 14. rujna 2020., te ističe da mu je egzistencija ugrožena.

 

Prije svega, pobijanom presudom je okrivljeniku izrečena novčana kazna u iznosu 3.000,00 kuna pa je nejasna tvrdnja okrivljenika u žalbi da mu je izrečena novčana kazna u iznosu 5.200,00 kuna.

 

Nadalje, ocjenjujući sve okolnosti koje, u smislu općeg pravila o izboru vrste i mjere kazne iz čl. 36. Prekršajnog zakona, utječu da kazna bude lakša ili teža za počinitelja, ovaj sud smatra da je okrivljeniku, bez obzira što je ovom odlukom proglašen krivim da je počinio blaži oblik prekršaja od onog za koji ga je prvostupanjski sud proglasio krivim, novčana kazna u iznosu 3.000,00 kuna, dakle daleko ispod zakonom propisanog posebnog minimuma (zakonom je propisana novčana kazna u iznosu od najmanje 7.000,00 kuna), primjerena stupnju njegove krivnje, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja iz čl. 32. Prekršajnog zakona. Po stanovištu ovog suda, cijeneći okolnosti počinjenja prekršaja i s time povezanu jačinu ugrožavanja zaštićenog dobra i stupanj pogibeljnosti, kao i to da su vrlo izraženi i zahtjevi generalno preventivnog djelovanja otklonjena je mogućnost izricanja blaže kazne, jer se opća svrha prekršajnopravnih sankcija iz čl. 6. Prekršajnog zakona i svrha kažnjavanja iz čl. 32. Prekršajnog zakona ne bi mogla postići blažim kažnjavanjem.

 

U odnosu na prijedlog okrivljenika da se novčana kazna zamijeni radom za opće dobro, treba navesti da je rad za opće dobro institut koji je, uz zakonom propisane uvjete, moguće primijeniti samo u postupku izvršenja pravomoćnih odluka, pa ovaj sud, prilikom odlučivanja o žalbi okrivljenika podnesenoj protiv prvostupanjske presude, nema zakonske mogućnosti primjene ovog instituta.

 

Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi čl. 138. st. 2. toč. 3.c) Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Paušalna je svota, u skladu s čl. 138. st. 3. Prekršajnog zakona određena u okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“, broj 18/13.) u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, a s obzirom na složenost i trajanje postupka, te imovno stanje okrivljenika. Naime, iz podataka u žalbi proizlazi da je okrivljenik zaposlen te da će na posao nastupiti 14. rujna 2020. pa ovaj sud smatra da plaćanjem troška žalbenog postupka u iznosu 200,00 kuna, dakle doista vrlo blizu minimalno mogućeg iznosa paušalne svote, neće biti dovedeno u pitanje njegovo uzdržavanje.

 

Slijedom svega navedenog, na temelju čl. 207. i čl. 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.

 

Zagreb, 26. kolovoza 2020.

 

 

 

 

              Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Puli-Pola u 4 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika, žrtvu nasilja i tužitelja.