1

Broj: Jž-1102/2020

 

                                  

 

 

 

U    I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

 

              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Goranke Ratković kao predsjednice vijeća te Gordane Korotaj i Kristine Gašparac Orlić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. H.K., zbog prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17. i 126/19.), odlučujući o žalbi okrivljenika, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Osijeku od 22. svibnja 2020., broj: 72. Pp J-405/2020-14, u sjednici vijeća održanoj 20. kolovoza 2020.,

 

 

p r e s u d i o    j e

 

 

I. Prihvaća se žalba okr. H.K., preinačuje se pobijana prvostupanjska presuda te se izriče:

             

              Na temelju čl. 182. toč. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.), okr. H.K. (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi)

 

 

OSLOBAĐA SE OD OPTUŽBE

 

              da bi:

             

15. svibnja 2020. u 19,30 sati u xx, na ulazu u dvorište počinio psihičko nasilje u obitelji prema bivšoj izvanbračnoj supruzi M.G., kada je sukladno odluci suda došao po dijete, kći M.K., rođenu xx., obraćajući se M. riječima: „Platit ćeš mi za sve što radiš, idi u pičku materinu!“,

             

              - pa da bi time počinio prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

 

II. Na temelju čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona, troškovi prekršajnog postupka iz čl. 138. st. 2. toč. 2. do 5. i toč. 7. tog Zakona padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.

 

 

Obrazloženje

 

 

              Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Osijeku od 22. svibnja 2020., broj: 72. Pp J-405/2020-14, okr. H.K. je proglašen krivim da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji mu je izrečena novčana kazna u iznosu 2.000,00 kuna, u koju se lišenje slobode 15. i 16. svibnja 2020. uračunava kao 600,00 kuna, pa je okrivljeniku preostala novčana kazna u iznosu 1.400,00 kuna, koju je dužan platiti u roku 60 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine preostalog dijela izrečene novčane kazne, a obvezan je i na naknadu troškova prekršajnog postupka u iznosu 200,00 kuna.

 

Istom presudom, na temelju čl. 13. toč. 2. i čl. 16. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, okrivljeniku je izrečena zaštitna mjera zabrane približavanja M.G. na bilo kojem mjestu na području Republike Hrvatske, na udaljenosti manjoj od 10 metara, kao i zabrane uznemiravanja iste oštećenice u vremenskom trajanju od tri mjeseca, u koju se uračunava vrijeme trajanja mjere opreza određene rješenjem prvostupanjskog suda broj 72. Pp J-405/2020-3 od 16. svibnja 2020.

 

              Protiv te presude, žalbu je podnio okrivljenik putem braniteljice odvjetnice A.B. zbog svih žalbenih osnova s prijedlogom da se okrivljenik oslobodi od optužbe te da se ukinu izrečene mjere opreza.

 

              Žalba je osnovana.

 

U pravu je okrivljenik kada u žalbi tvrdi da je prvostupanjski sud prekoračio optužni prijedlog i time počinio apsolutno bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. toč. 6. Prekršajnog zakona.

 

Naime, usporedbom činjeničnog opisa prekršaja iz optužnog prijedloga te činjeničnog opisa izreke pobijane presude proizlazi da je prvostupanjski sud u opis djela dodao: „što je kod iste prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenost“, dakle dodao je opis posljedice koju je okrivljenikovo ponašanje izazvalo kod njegove bivše izvanbračne supruge M.G.. Navedena posljedica, a ni bilo koja druga, nije bila opisana u optužbi, a niti je ovlašteni tužitelj tijekom prvostupanjskog postupka mijenjao odnosno proširivao optužbu.

 

Dakle, prvostupanjski sud je pobijanom presudom, sam, bez intervencije ovlaštenog tužitelja, izmijenio činjenični opis na način da dodao opis prouzročene posljedice.

 

Odredbom čl. 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji definiran je pojam nasilja u obitelji pa je tako u toč. 3. propisano da je psihičko nasilje ono nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost. Dakle, prouzročenje povrede dostojanstva ili uznemirenosti žrtve je jedan od konstitutivnih elemenata koja čini biće inkriminiranog prekršaja. Radi se o prekršaju koji je tzv. materijalno kažnjivo djelo koje se ne iscrpljuje u samoj radnji, nego u svom biću sadrži i posljedicu kao učinak na objektu radnje.

 

Iz navedenog proizlazi da je prvostupanjski sud, sam, bez intervencije ovlaštenog tužitelja, u činjenični opis dodao odlučnu činjenicu za ispunjenje bića inkriminiranog prekršaja, koja odlučna činjenica okrivljeniku nije bila optužnim prijedlogom stavljena na teret i bez koje se, u konkretnom slučaju, ne može raditi o inkriminiranom prekršaju jer nedostaje jedan od konstitutivnih elemenata. Takva izmjena, po stanovištu ovog suda, predstavlja prekoračenje optužbe.

 

Prema tome, na opisani način, ostvarena je bitna povredu odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. toč. 6. Prekršajnog zakona.

 

Međutim, imajući na umu da je protiv prvostupanjske presude podnesena samo žalba u korist okrivljenika, što znači da, poštujući načelo zabrane preinačenja na gore, tužitelj više ne može mijenjati činjenični opis optužbe dodavanjem konstitutivnih elemenata prekršaja, ovaj sud nije, utvrdivši navedenu bitnu povredu, ukinuo pobijanu presudu, već je istu, sukladno ovlaštenju iz čl. 207. Prekršajnog zakona, preinačio.

 

Naime, kako je to već prethodno navedeno, u činjeničnom opisu prekršaja u optužbi nije navedeno da bi okrivljenikovo vikanje prouzročilo kod njegove bivše izvanbračne supruge M.G. povredu dostojanstva ili uznemirenost, slijedom čega proizlazi da u činjeničnom opisu ovog prekršaja u optužbi nedostaje jedan od konstitutivnih elemenata prekršaja koji se okrivljeniku stavlja na teret. S obzirom da je zakonski opis odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to iz navedenog razloga sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja.

 

Slijedom navedenog, djelo za koje se okr. H.K. optužuje i za koje se protiv njega vodi ovaj prekršajni postupak, a na način kako je to činjenično opisano u optužbi, po propisu nije prekršaj, pa je ovaj sud, postupajući po službenoj dužnosti, pravilnom primjenom zakona, preinačio pobijanu prvostupanjsku presudu na način da je okrivljenik za predmetno djelo prekršaja oslobođen od optužbe, kako je to i navedeno u toč. I. izreke ove drugostupanjske presude.

 

Uslijed navedene odluke, a sukladno čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona, troškovi prekršajnog postupka iz čl. 138. st. 2. toč. 2. do 5. i toč. 7. tog Zakona padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.

 

Stoga je, na temelju čl. 207. Prekršajnog zakona, odlučeno kao u izreci ove presude.

 

Zagreb, 20. kolovoza 2020.

 

 

              Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Osijeku u 6 ovjerenih prijepisa za spis, okrivljenika, braniteljicu, žrtvu nasilja i tužitelja.