- 1 -              I Kž 455/2020-4

 

 

 

 

 

Broj: I Kž 455/2020-4

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E N J E

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Perice Rosandića kao predsjednika vijeća te Ranka Marijana i Ratka Šćekića kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Dubravke Kovačević kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv opt. A. V., zbog kaznenog djela iz čl. 246. st. 2. u vezi sa st. 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15. i 61/15. - dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi opt. A. V., podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Puli - Pola od 13. srpnja 2020. broj Kv I-134/2020-4. (K-1/2017-373.), u sjednici održanoj 20. kolovoza 2020.,

 

r i j e š i o   j e:

 

Prihvaća se žalba opt. A. V., ukida se pobijano rješenje i predmet upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

 

Obrazloženje

 

Pobijanim rješenjem, na temelju čl. 557.e st. 3. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19. - dalje: ZKP/08.), produljeno je trajanje privremenih mjera osiguranja oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom. Privremene mjere su bile određene u odnosu na opt. A. V. rješenjem Županijskog suda u Puli - Pola od 11. studenog 2016. broj Kov-18/16., pod točkama I.1. do I.10. te u odnosu na trgovačko društvo O. d.o.o., rješenjem Županijskog suda u Puli - Pola od 21. prosinca 2016. broj Kov-19/16., pod točkama I.11. do I.15.

 

Kako to iz pobijanog rješenja proizlazi, privremenim mjerama kojima je trajanje produljeno, naloženo je zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Pazinu, Stalnoj službi u Bujama - Buie, izvršiti zabilježbe zabranom A. V. otuđenja i opterećenja nekretnina koje su pobliže označene pod točkama 1., 2., 3., 4. i 5. izreke. Nadalje, naloženo je zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Pazinu, Stalnoj službi u Bujama - Buie, izvršiti zabilježbe zabranom trgovačkom društvu O. d.o.o. Z., odnosno odgovornoj osobi A. C., otuđenja i opterećenja nekretnina koje su pobliže označene u točkama 11., 12., 13., 14. i 15. izreke. Isto tako, naloženo je P. b. Z. d.d., Z., da A. V. ili trećoj osobi, na temelju punomoći ili naloga A. V., privremeno uskratiti isplatu ili raspolaganje novčanim sredstvima sa transakcijskih računa i računa oročenih novčanih sredstava, kako je to pobliže označeno u točkama 6., 7. i 8. izreke. Nadalje, naloženo je E. & S. B. d.d. R., privremeno obustaviti financijske transakcije na način da se A. V. ili trećoj osobi na temelju punomoći ili naloga, uskrati isplata ili raspolaganje novčanim sredstvima sa tekućeg računa i računa nenamjenskog depozita, kako je to pobliže označeno u točkama 9. i 10. izreke.

 

Protiv tog rješenja žalbu je podnijela opt. A. V., po branitelju S. P., odvjetniku iz R., zbog "... svih zakonom predviđenih razloga ...", odnosno zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, te pogrešne primjene kaznenog zakona i "... Zakona o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem ...", s prijedlogom pobijano rješenje preinačiti te ukinuti privremene mjere osiguranja oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom, odnosno pobijano rješenje ukinuti i predmet uputiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

 

Spis je, u skladu s odredbom čl. 495. u vezi s čl. 474. st. 1. ZKP/08., bio dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

 

Žalba je osnovana.

 

U pravu je opt. A. V. kada u žalbi ističe bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. toč. 11. ZKP/08. jer pobijano rješenje, u dijelu koji se odnosi na razmjer između vrijednosti blokirane imovine i vrijednosti pretpostavljene imovinske koristi naznačene u optužnici, nema razloga o odlučnim činjenicama.

 

Žalitelj s pravom ukazuje kako prvostupanjski sud nije vodio računa o odredbi čl. 4. st. 1. ZKP/08., kojom je propisano da svaka radnja ili mjera ograničenja slobode ili prava utemeljena na ovom Zakonu mora biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju.

 

Naime, potvrđenom optužnicom je opt. A. V. stavljeno na teret počinjenje kaznenog djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju iz čl. 246. st. 2. u vezi sa st. 1. KZ/11., na način da je pribavila protupravnu imovinsku korist u vidu razlike između stvarne vrijednosti i plaćene cijene nekretnina, sebi u iznosu 10.787.992,00 kuna, a trgovačkom društvu O. d.o.o. u iznosu 3.455.240,00 kuna. Razvidno je kako je vrijednost nekretnina za koje se u optužnom aktu tvrdi da ih je optuženica stekla protupravnim postupanjem, u vrijeme počinjenja kaznenog djela, iznosila 15.576.738,20 kuna, a vrijednost nekretnina stečenih u korist trgovačkog društva O. d.o.o., iznosila je 9.055.240,00 kuna.

 

Prvostupanjski sud je, osnovano, produljio trajanje privremenih mjera osiguranja oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom, zabranom otuđenja i opterećenja nekretnina (pod točkama 1. do 5. i 11. do 15. izreke pobijanog rješenja). Naime, vidljivo je da se radi o nekretninama za koje je optuženica prema potvrđenoj optužnici osnovano sumnjiva da ih je stekla kaznenim djelom, te o nekretninama za koje je optuženica osnovano sumnjiva da ih je pribavila drugoj osobi, trgovačkom društvu.

 

Međutim, pored blokiranih nekretnina, pobijanim rješenjem produljeno je trajanje i mjere privremene obustave izvršenja financijskih transakcija na računima u bankama (pod točkama 6. do 10. izreke). Razvidno je da se radi o iznosu 10.299,54 kuna i 579.760,08 € (protuvrijednost okvirno 4.348.200,60 kuna).

 

Slijedom izloženog, visina pretpostavljene imovinske koristi pribavljene kaznenim djelom iznosi ukupno 14.243.232,00 kuna, dok je ukupna vrijednost blokirane imovine optuženice 28.990.479,14 kuna. Vidljivo je, dakle, kako vrijednost osigurana produljenim privremenim mjerama više nego dvostruko nadmašuje vrijednost pretpostavljene imovinske koristi. O ovoj odlučnoj okolnosti prvostupanjski sud nije izložio nikakve razloge te je preuranjeno zaključiti kako pobijanim rješenjem nije narušeno načelo razmjernosti.

 

Zbog uočenih propusta, prvostupanjsko rješenje se ne može ispitati, te ga je trebalo ukinuti i predmet uputiti na ponovno odlučivanje.

 

U ponovljenom postupku, prvostupanjski sud će otkloniti nedostatke na koje je ukazano ovim rješenjem, nakon čega će donijeti novu, na zakonu zasnovanu odluku, koju će valjano obrazložiti. Sudu prvog stupnja se napominje kako treba imati u vidu da se značajnim odstupanjem vrijednosti blokirane imovine, u odnosu na vrijednost pretpostavljene imovinske koristi naznačene u optužnici, narušava pravična ravnoteža između poduzete mjere zadiranja u pravo vlasništva i cilja koji se primjenom te mjere želi ostvariti, što je u suprotnosti s čl. 16. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90., 135/97., 8/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10. i 5/14.). U tom kontekstu, treba razmotriti i Odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske od 14. srpnja 2020. broj U-III-1159/2017., te respektirati pravne standarde zaštite prava vlasništva ustanovljene presudom Europskog suda za ljudska prava u predmetu Džinić protiv Hrvatske od 17. svibnja 2016. broj 38359/13. Naime, da bi zadiranje u pravo vlasništva bilo dopušteno u smislu Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 18/97., 6/99., 14/02., 13/03., 9/05., 1/06. i 2/10.), potrebna je, među ostalim, proporcionalnost između poduzete mjere zadiranja u pravo vlasništva i cilja koji se primjenom te mjere želi ostvariti. S tim u vezi, blokada imovine, kao posljedica naložene privremene mjere, mora biti razumna i razmjerna ciljevima koji se time ostvaruju, pri čemu se vlasniku ne može nametati prekomjeran individualan teret tj. stvarno pretrpljena šteta u vidu zabrane raspolaganja sredstvima ne smije biti veća od one koja je nužna za postizanje cilja.

 

Slijedom izloženog, na temelju čl. 494. st. 3. toč. 3. ZKP/08., odlučeno je kao u izreci.

 

Zagreb, 20. kolovoza 2020.

 

Predsjednik vijeća:

                                                                                                                Perica Rosandić, v.r.