REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Berislavićeva 11, Zagreb

Poslovni broj: 91 Pž-3260/2020-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sudac Branka Šabarić Zovko, u pravnoj
stvari tužitelja PRIVREDNA BANKA ZAGREB d.d., OIB 02535697732, Zagreb, Radnička
cesta 50, kojeg zastupa punomoćnik Goran Vučetić, odvjetnik u Varaždinu, protiv tuženika
GRAD VARAŽDIN, OIB 13269011531, Varaždin, Trg kralja Tomislava 1, kojeg zastupaju
punomoćnici, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Jelaković & partneri j.t.d. u Varaždinu, radi
isplate, odlučujući o tužiteljevoj žalbi protiv rješenja Trgovačkog suda u Varaždinu poslovni
broj Povrv-106/2020-10 od 10. srpnja 2020., 17. kolovoza 2020.

r i j e š i o j e

Ukida se rješenje Trgovačkog suda u Varaždinu poslovni broj Povrv-106/2020-10 od 10. srpnja 2020. i predmet vraća tom sudu na ponovan postupak.

Obrazloženje

Rješenjem poslovni broj Povrv-106/2020-10 od 10. srpnja 2020. prvostupanjski sud je
odbacio kao nedopušten tužiteljev prijedlog za povrat u prijašnje stanje zbog propuštanja
pripremnog ročišta održanog 4. lipnja 2020.

U obrazloženju pobijanog rješenja prvostupanjski sud navodi da je tužitelj podnio
prijedlog za povrat u prijašnje stanje jer nije nikada primio poziv za ročište određeno za 4.
lipanj 2020. navodeći da mu je prvostupanjski sud poziv uputio 19. svibnja 2020.
elektroničkom poštom najavom u elektronički poštanski pretinac punomoćnika tužitelja, ali da
on taj poziv nije primio zbog kvara na internetskim vezama i/ili drugog nepoznatog razloga
izvan njegovog saznanja i odgovornosti. Nadalje je utvrdio da je tužitelj istaknuo da je upravo

19. svibnja 2010. mijenjao operatera svoje internetske mreže na način da je ranijeg operatera
A1 Hrvatska d.o.o. zamijenio za Hrvatski Telekom d.d. Zagreb, zbog čega smatra da zbog
promjene operatera te njemu nepoznatih tehničkih razloga poziv nije zaprimljen u elektronički
poštanski sandučić punomoćnika tužitelja. Prvostupanjski sud je primjenom odredbe članka

143.c Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01,
117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19; dalje: ZPP) utvrdio da
je pravilno postupio uputivši punomoćniku tužitelja poziv za ročište 4. lipnja 2020. te je sud
iz informacijskog sudstava zaprimio potvrdu u elektroničkom obliku o izvršenoj dostavi
poziva, odnosno pismena punomoćniku tužitelja iz koje proizlazi da je ona izvršena pomoću
elektroničkog poštanskog pretinca 19. svibnja 2020. Stoga je zaključivši da razlog zbog kojeg

Poslovni broj: 91 Pž-3260/2020-2 2

tužitelj podnosi prijedlog za povrat u prijašnje stanje predstavlja žalbeni razlog zbog kojeg je
trebao podnijeti žalbu protiv rješenja tog suda poslovni broj Povrv-106/2020-5 od 5. lipnja

2020. jer svoj prijedlog temelji na propustu u dostavi (neurednoj dostavi), što ne predstavlja
razlog za povrat u prijašnje stanje, već bitnu povredu iz odredbe članka 354. stavka 2. točke 6.
ZPP-a zbog koje sukladno odredbi članka 117. stavka 2. ZPP-a prijedlog za povrat u prijašnje
stanje nije dopušten.

Tužitelj je protiv rješenja podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba parničnog
postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene
materijalnog prava. U bitnom navodi da je prvostupanjski sud pogrešno odbacio njegov
prijedlog za povrat u prijašnje stanje temeljeći svoju odluku na tvrdnji o propustu suda u
dostavi poziva za ročište koji razlog predstavlja razlog za žalbu zbog bitne povrede odredaba
parničnog postupka iz odredbe članka 354. stavka 2. točke 6. ZPP-a, a zbog kojeg sukladno
odredbi članka 117. stavka 2. tog zakona nije dopušten povrat u prijašnje stanje. Ističe da nije
osporio dostavu poziva za ročište od suda, već je u prijedlogu za povrat u prijašnje stanje
izrijekom naveo da ne sumnja da mu je sud elektroničkim putem poslao poziv za ročište, što
znači da ne tvrdi da je sud propustio izvršiti dostavu, već da je zbog razloga koji su izvan
njegove kontrole i izvan kontrole suda, odnosno zbog razloga internetske veze došlo do
propusta u preuzimanju elektronske pošte. Ukazuje da je sud sukladno odredbi članka 121.
stavka 2. ZPP-a obavezan prije donošenja odluke o osnovanosti prijedloga za povrat u
prijašnje stanje zakazati ročište, osim ako su činjenice na kojima se zasniva prijedlog
općepoznate. Smatra da u konkretnom slučaju činjenice na kojim se zasniva prijedlog nisu
općepoznate, već se radi o izuzetnim i specifičnim okolnostima zbog čega je sud bio dužan
zakazati ročište radi ocjene osnovanosti tog prijedloga. Budući da prvostupanjski sud nije
uzeo u obzir stvarne razloge za povrat u prijašnje stanje i zakazao obavezno ročište za
raspravu, pogrešno je utvrđeno činjenično stanje i počinjena bitna povreda odredaba
parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a.

Žalba je osnovana.

Rješenje je ispitano na temelju odredaba članka 365. stavaka 1. i 2. te odredbe članka

381. ZPP-a, u granicama razloga navedenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na bitne
povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9. i 11. ZPP-a,
kao i na pravilnu primjenu materijalnog prava.

Prema odredbi članka 117. stavka 1. ZPP-a ako stranka propusti ročište ili rok za
poduzimanje kakve radnje u postupku i zbog toga izgubi pravo na poduzimanje te radnje, sud
će toj stranci na njezin prijedlog dopustiti da naknadno obavi tu radnju (povrat u prijašnje
stanje) ako ocijeni da postoje opravdani razlozi za propuštanje. Odredbom stavka 2. tog
članka propisano je da povrat u prijašnje stanje nije dopušten ako se propuštanje stranke može
pripisati bitnoj povredi postupka zbog koje se može izjaviti pravni lijek.

Iz podataka u spisu, konkretno prijedloga za povrat u prijašnje stanje, proizlazi da
tuženik nije tražio povrat u prijašnje stanje zbog neuredne dostave poziva za ročište određeno
za 4. lipnja 2020., već iz razloga jer poziv nije primio uslijed kvara na elektroničkim vezama
i/ili drugog nepoznatog razloga izvan njegovog saznanja i odgovornosti, s obzirom na to da je

19. svibnja 2020., kada mu je prvostupanjski sud uputio poziv za to ročište elektroničkom
poštom najavom u elektronički poštanski pretinac punomoćnika tužitelja, mijenjao operatera

Poslovni broj: 91 Pž-3260/2020-2 3

svoje internetske veze na način da je ranijeg operatera A1 Hrvatska d.o.o. Zagreb zamijenio za novog operatera Hrvatski Telekom d.d. Zagreb.

U slučaju da je tužitelj tražio povrat u prijašnje stanje zbog neuredne dostave, to bi
predstavljalo bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 6.
ZPP-a i prvostupanjski sud bi prema odredbi članka 117. stavka 2. ZPP-a trebao prijedlog za
povrat u prijašnje stanje odbaciti kao nedopušten, a ne odlučivati o njegovoj osnovanosti.
Međutim, prvostupanjski sud je svoju odluku o nedopuštenosti prijedloga za povrat u
prijašnje stanje zasnovao samo na okolnosti da je tužitelju poziv za ročište uredno dostavljen
te da razlog njegovog traženja povrata u prijašnje stanje predstavlja propust u dostavi poziva
za ročište (neurednu dostavu), što predstavlja bitnu povredu odredaba parničnog postupak iz
članka 354. stavka 2. točke 6. ZPP-a zbog kojeg nije dopušten povrat u prijašnje stanje.

U konkretnom slučaju, tužiteljev prijedlog za povrat u prijašnje stanje zbog
nepristupanja na ročište određeno za 4. lipanj 2020. temelji se na njegovoj tvrdnji o
nemogućnosti primitka poziva za ročište upućenog elektroničkim putem od strane suda u
njegov elektronički poštanski sandučić zbog mijenjanja njegovog operatera internetske veze
ili kvara na njegovim elektroničkim vezama, što ne predstavlja nezakonito postupanje suda,
osobito propuštanje dostave od strane suda kojim bi stranci bilo onemogućeno raspravljanje
pred sudom, odnosno bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2.
točke 6. ZPP-a.

Postoje li opravdani razlozi za povrat u prijašnje stanje, prvostupanjski sud će ocijeniti
na temelju provedenih dokaza. Međutim, odredba članka 121. stavka 2. ZPP-a obvezuje
prvostupanjski sud da u vezi s prijedlogom za povrat u prijašnje stanje odredi ročište, osim
ako su činjenice na kojima se temelji prijedlog općepoznate.

U konkretnom slučaju, tužiteljev prijedlog za povrat u prijašnje stanje koji se temelji
na propuštanju primitka poziva za ročište upućenog od strane suda punomoćniku tužitelja
elektroničkim putem zbog uzroka mijenjanja operatera internetske veze punomoćnika
tužitelja, odnosno eventualnog kvara njegove internetske veze, sigurno ne predstavlja
općepoznatu činjenicu.

Odredbom članka 114. stavka 1. ZPP-a propisana je obveza prvostupanjskog suda odrediti ročište, kada je to zakonom propisano.

S obzirom na to da je prvostupanjski sud pogrešno ocijenio da tužiteljev prijedlog za
povrat u prijašnje stanje predstavlja žalbeni razlog iz odredbe članka 354. stavka 2. točke 6.
ZPP-a te je posljedično tome propustio pravilno primijeniti navedene zakonske odredbe koje
ga obvezuju odrediti ročište u vezi s prijedlogom za povrat u prijašnje stanje, pobijano
rješenje je ukinuto i predmet vraćen na ponovan postupak (članak 380. točka 3. ZPP-a).

U nastavku postupka, prvostupanjski sud će, vodeći računa o ukazanom propustu,
odrediti ročište u vezi s tužiteljevim prijedlogom za povrat u prijašnje stanje. Nakon
provođenja dokaza radi ocjene opravdanosti razloga za tužiteljevo nepristupanje na ročište
određeno za 4. lipnja 2020. koje je dovelo do presumiranog povlačenja tužbe, prvostupanjski
sud će odlučiti je li tužiteljev prijedlog za povrat u prijašnje stanje osnovan i donijeti zakonitu
odluku.

Poslovni broj: 91 Pž-3260/2020-2 4

Ukoliko prvostupanjski sud dopusti povrat u prijašnje stanje parnica se vraća u ono
stanje u kojem se nalazila prije propuštanja i ukidaju se sve odluke koje je sud zbog
propuštanja donio, a ukoliko ne dopusti povrat u prijašnje stanje prvostupanjski će sud
cjelokupni spis ponovno dostaviti ovome sudu, radi odlučivanja o žalbi protiv rješenja
poslovni broj Povrv-106/2020-5 od 5. lipnja 2020.

Zagreb, 17. kolovoza 2020.

Sudac

Branka Šabarić Zovko