1

  Poslovni broj: 4 Gž-318/2020-2

 

 

 

                     

              Republika Hrvatska

      Županijski sud u Dubrovniku                                                                                                 

                    Dubrovnik                                                                                   

Poslovni broj: 4 Gž-318/2020-2

 

 

 

U    I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

 

Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sastavljenom od sudaca, Marije Vetme kao predsjednice vijeća, Srđana Kuzmanića kao suca izvjestitelja i člana vijeća i Đorđa Benussi kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja A. R. iz D., OIB …, kojeg zastupa punomoćnik S. J., odvjetnik u D. protiv tuženika G. D., radi zaključenja ugovora, odlučujući o tuženikovoj žalbi podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku broj 15. Ps.23/2018 od 14. siječnja 2020., u sjednici vijeća održanoj 12. kolovoza 2020.,

 

p r e s u d i o   j e

 

Žalba se uvažuje, te se presuda Općinskog suda u Dubrovniku broj 15. Ps.23/2018 od 14. siječnja 2020. preinačuje, tako da glasi:

 

"I Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev:

 

'I Utvrđuje se da je tužitelj A. R. zaštićeni najmoprimac u stanu koji se nalazi u D., na adresi … u nekretnini zemljišnoknjižne oznake čest.zgr. …i č.zem. … k.o. G., površine 66m2 koji se sastoji od sobe,dnevnog boravka, dvije sobice, kuhinje, kupatila s wc-om i spreme, njegov sin I. R. član obiteljskog domaćinstva zaštićenog najmoprimca.

 

II. Dužan je tuženik u roku od 5 dana zaključiti sa tužiteljem slijedeći ugovor:

"S jedne strane A. R., iz D., kao zaštićeni najmoprimac (u daljnjem tekstu: najmoprimac), a s druge strane G. D., kao najmodavac (u daljnjem tekstu: najmodavac) zaključuju ovaj

UGOVOR O NAJMU STANA

sa zaštićenom najamninom

1. Najmodavac daje najmoprimcu u najam (sa zaštićenom najamninom) stan u D. na adresi …, u nekretnini zemljišnoknjižne oznake čest. zgr. … i čest. zem. … k.o. G., površine 66 m2, koji se sastoji od sobe, dnevnog boravka, dvije sobice, kuhinje, kupatila s wc-om i spreme.

2. Najmoprimac ima pravo u zgradi koristiti se zajedničkim prostorijama, urređajima kao i zemljištem koje služi za redovitu uporabu zgrade.

3. Ugovorne strane ugovaraju zaštićenu najamninu u iznosu od 257,43 kuna/mjesečno.

Zaštićena najamnina se plaća svakog prvog, a najkasnije do petnaestog u mjesecu za tekući mjesec.

Ostale troškove koji se plaćaju u svezi sa stanovanjem najmoprimac plaća samostalno.

4. Zajedno sa najmoprimcem stan će koristiti slijedeći članovi obiteljskog domaćinstva: - sin I. R..

5. Najmoprimac se može služiti stanom samo za stanovanje, a zajedničkim dijelovima i uređajima u zgradi, te zemljištem koje služi za redovitu uporabu zgrade samo u skladu s njegovom namjenom.

6. Najmoprimac ne može predmetni stan dati drugome u podnajam bez izričite suglasnosti najmodavaca.

7. Najmoprimac je dužan dozvoliti najmodavcima, odnosno osobi koju oni ovlaste, pregled stana i ostalih prostorija, uz prethodnu najavu dolaska.

8. Ovaj ugovor o najmu zaključuje se na neodređeno vrijeme.

9. Najmoprimac je dužan koristiti se stanom, zajedničkim dijelovima i uređajima u zgradi i zemljištem koje služi za redovitu uporabu zgrade na način da ih čuva od oštećenja.

Najmoprimac ne smije obavljati preinake u stanu, zajedničkim prostorijama ina uređajima bez prethodne pismene suglasnosti najmodavaca.

10. Na prava i obveze ugovornih strana koje nisu uređene ovim ugovorom primjenjivat će se odredbe Zakona o najmu stanova.

11. Ugovorne strane su ovaj ugovor pročitale, te ga u znak suglasnosti potpisuju.

Najmodavci:                                                                                                                Najmoprimac:

 

III. Ukoliko tuženik ne ispuni obvezu iz točke II. ove presude, ugovor o najmu stana sa zaštićenom najamninom zamijenit će ova presuda."'

 

II Odbija se zahtjev stanaka za naknadu parničnog troška."

 

Obrazloženje

 

Prvostupanjskom presudom suđeno je doslovno:

 

"I. Utvrđuje se da je tužitelj A. R. zaštićeni najmoprimac u stanu koji se nalazi u D., na adresi ... u nekretnini zemljišnoknjižne oznake čest.zgr. …i č.zem. …k.o. G., površine 66m2 koji se sastoji od sobe,dnevnog boravka, dvije sobice, kuhinje, kupatila s wc-om i spreme, njegov sin I. R. član obiteljskog domaćinstva zaštićenog najmoprimca.

 

II. Dužan je tuženik u roku od 5 dana zaključiti sa tužiteljem slijedeći ugovor:

"S jedne strane A. R., iz D., kao zaštićeni najmoprimac (u daljnjem tekstu: najmoprimac), a s druge strane G. D., kao najmodavac (u daljnjem tekstu: najmodavac) zaključuju ovaj

UGOVOR O NAJMU STANA

sa zaštićenom najamninom

1. Najmodavac daje najmoprimcu u najam (sa zaštićenom najamninom) stan u D. na adresi …, u nekretnini zemljišnoknjižne oznake čest. zgr. …i čest. zem. … k.o. G., površine 66 m2, koji se sastoji od sobe, dnevnog boravka, dvije sobice, kuhinje, kupatila s wc-om i spreme.

2. Najmoprimac ima pravo u zgradi koristiti se zajedničkim prostorijama, urređajima kao i zemljištem koje služi za redovitu uporabu zgrade.

3. Ugovorne strane ugovaraju zaštićenu najamninu u iznosu od 257,43 kuna/mjesečno.

Zaštićena najamnina se plaća svakog prvog, a najkasnije do petnaestog u mjesecu za tekući mjesec.

Ostale troškove koji se plaćaju u svezi sa stanovanjem najmoprimac plaća samostalno.

4. Zajedno sa najmoprimcem stan će koristiti slijedeći članovi obiteljskog domaćinstva: - sin I. R..

5. Najmoprimac se može služiti stanom samo za stanovanje, a zajedničkim dijelovima i uređajima u zgradi, te zemljištem koje služi za redovitu uporabu zgrade samo u skladu s njegovom namjenom.

6. Najmoprimac ne može predmetni stan dati drugome u podnajam bez izričite suglasnosti najmodavaca.

7. Najmoprimac je dužan dozvoliti najmodavcima, odnosno osobi koju oni ovlaste, pregled stana i ostalih prostorija, uz prethodnu najavu dolaska.

8. Ovaj ugovor o najmu zaključuje se na neodređeno vrijeme.

9. Najmoprimac je dužan koristiti se stanom, zajedničkim dijelovima i uređajima u zgradi i zemljištem koje služi za redovitu uporabu zgrade na način da ih čuva od oštećenja.

Najmoprimac ne smije obavljati preinake u stanu, zajedničkim prostorijama ina uređajima bez prethodne pismene suglasnosti najmodavaca.

10. Na prava i obveze ugovornih strana koje nisu uređene ovim ugovorom primjenjivat će se odredbe Zakona o najmu stanova.

11. Ugovorne strane su ovaj ugovor pročitale, te ga u znak suglasnosti potpisuju.

Najmodavci:                                                                                                                Najmoprimac:

 

III. Ukoliko tuženik ne ispuni obvezu iz točke II. ove presude, ugovor o najmu stana sa zaštićenom najamninom zamijenit će ova presuda.

IV.Dužan je tuženik naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 5.800,00 kn, u roku od 15 dana."

 

Protiv navedene presude tuženik je podnio žalbu zbog svih razloga predviđenih člankom 353. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/2019 – u daljnjem tekstu: ZPP), te predlaže preinačiti pobijanu presudu i odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti.

 

Tužitelj nije odgovorio na žalbu.

 

Žalba je pravovremena i dopuštena.

             

Žalba je osnovana.

 

Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih razloga, kao i razloga na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti (odredba članka 365. stavka 2. ZPP-a), ovaj sud je utvrdio da nisu ostvarene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točki 2, 4, 8, 9, 11, 13. i 14. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

 

Na druge bitne povrede žalitelji ne ukazuju, pa dakle nije ostvaren žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka.

 

Međutim, razlozi prihvaćanja tužbenog zahtjeva istaknuti od prvostupanjskog suda su pogrešni, na što i žalba osnovano upire.

 

Predmet spora je zahtjev za utvrđenje da je tužitelj zaštićeni najmoprimac stana u D. na adresi … u čest. zgr. …i čest. zem. …k.o. G., površine 66 m2, a da je njegov sin I. R. član njegova obiteljskog domaćinstva, da je tuženik dužan s tužiteljem za predmetni stan sklopiti ugovor o najmu stana sa zaštićenom najamninom, a ukoliko tuženik ne ispuni tu obvezu da će ugovor o najmu stana sa zaštićenom najamninom zamijeniti presuda.

 

Prvostupanjski sud je pobijanom presudom prihvatio tužbeni zahtjev u bitnom utvrdivši:

 

- da je tuženik vlasnik predmetnog stana u D., na adresi …, u nekretnini zemljišnoknjižne oznake čest. zgr. … i čest. zem. … k.o. G., površine 66m2, koji se sastoji od sobe, dnevnog boravka, dvije sobice, kuhinje i kupatila s WC-om i spreme

 

- da je tužiteljeva majka pok. A. R. na dan stupanja na snagu Zakona o najmu stanova („Narodne novine“, broj 91/96, 48/98, 66/98, 22/06 i 68/18 – u daljnjem tekstu: ZNS) - 5. studenog 1996. (opaska drugostupanjskog suda) na opisanom stanu stekla prava i obveze zaštićenog najmoprimca kao dotadašnja nositeljica stanarskog prava, neovisno o činjenici što nije sklopljen ugovor o najmu u pisanom obliku, te je stan nastavila nesmetano koristiti sve do svoje smrti dana 18. siječnja 1997.             

 

- da faktična života tužitelja i njegove supruge N. R. ne postoji od 1991., kad se on sa sinom I. preselio u predmetni stan kod sad pokojne majke, te su otad članovi njezinog obiteljskog domaćinstva, a tu žive i danas

 

- da tužitelj na adresi predmetnog stana ima prijavljeno prebivalište od 1994., a njegov sin I. od svog rođenja 1981., te da su oboje stekli status članova obiteljskog domaćinstva zaštićenog najmoprimca sad pok. A.

 

- da je tužiteljeva supruga N. R. kupila stan u M. ugovorom od 16. lipnja 1983. i sredstvima koje je dobila kreditom od firme u kojoj je radila za vrijeme trajanja braka sa tužiteljem i isti je uknjižen kao njezino isključivo vlasništvo, a da to za tužitelja ne predstavlja zapreku u smislu odredbe članka 31. stavka 2. alineji drugoj ZNS-a, kojom je propisano da pravo na zaštićenu najamninu nema najmoprimac koji ima u vlasništvu useljivu kuću ili stan, te da tuženik nije dokazao da je stan u M. u tužiteljevom suvlasništvu niti da je tužitelj imao useljivu nekretninu u vrijeme stupanja na snagu ZNS-a

 

Pogrešan je zaključak prvostupanjskog suda da je stan u M. isključivo vlasništvo tužiteljičine supruge N. R.. Budući je kupljen ugovorom od 16. lipnja 1983., za vrijeme trajanja braka tužitelja i N. R., on predstavlja njihovu zajedničku imovinu u smislu odredbe članka 271. Zakona o braku i porodičnim odnosima („Narodne novine”, broj 11/78, 27/78, 45/89, 59/90. 25/94 i 162/98 – u daljnjem tekstu:  ZBPO), u kojoj njihovi suvlasnički dijelovi nisu određeni, ali su u smislu odredbe članka 281. stavka 1. ZBPO-a odredivi prema njihovu doprinosu u stjecanju te imovine.

 

Tužitelj stoga kao suvlasnik stana u M. sukladno odredbi članka 31. stavka 2. alineji drugoj ZNS-a nema pravo na zaštićenu najamninu na predmetnom stanu u D. na adresi … .

 

Neprihvatljiv je i zaključak prvostupanjskog suda da je tužitelj samo formalno u braku s N. R. i da njihova faktična zajednica života ne postoji od 1991., kad je tužitelj iz stana u M. navodno preselio sa sinom I. živjet kod svoje majke u predmetni stan na adresi … .

 

Suprotno tom zaključku, kojeg podupire prije svega tužiteljev iskaz, koji je izjavio da je njegov brak sa suprugom N. faktično prestao i ranije, još 1987. ili 1988., ali i iskaz tužiteljeve supruge N. R., te iskaz tužiteljevog sin I. R. dat na ročištu glavne rasprave od 10. listopada 2014., koji je po ocjeni ovog suda za razliku od prije spomenutih iskaza logičan, iskren i životno prihvatljiv (a ni prvostupanjski sud ga nije ocijenio nevjerodostojnim niti mu je tužitelj prigovorio), koji je na pitanje suda jesu li mu roditelji živjeli zajedno odgovorio „da jesu, kao što i dan danas žive, s tim da ističe da povremeno žive zajedno a povremeno odvojeno”. Također je naveo da otac povremeno pođe u M., kao i da je majka, dok je on živio s ocem, povremeno dolazila u prijeporni stan i to jednom do dvaput tjedno, a na pitanje smatra li da su odnosi između njegovih roditelja poremećeni odgovorio je da nisu ništa posebno poremećeni, ali da je moguće da jesu. Na ponovnom saslušanju na ročištu glavne rasprave od 25. veljače 2019. ovaj svjedok je između ostalog izjavio da su njegovi roditelji "uvijek živjeli na razdvojenim adresama, ali mi smo jedni drugima uvijek u svakom pogledu pomagali te ja mislim da u oni u stvari obitelj koja živi na malo čudan način.", što isto tako ukazuje da obiteljska zajednica između tužitelja i N. R., čak i ako su živjeli na različitim adresama, nije nikad prestala.

 

Saslušani svjedoci u predmetu prvostupanjskog suda broj P. 1991/04, koji se vodio po tužbi tužitelja G. D. protiv tuženika A. R., radi iseljenja iz prijepornog stana – N. Ž., D. Z., I. V., D. M., A. Z., M. K. i L. K. žive u susjedstvu stana u M. odnosno prijepornom stanu i u bitnom su svjedočili o tome koga su i kad viđali u kojem stanu, pa se cijeneći sve te iskaze zasebno i u njihovoj ukupnosti može zaključiti da je tužitelj sa sinom I. od 1991. živio u prijepornom stanu, a da je N. R. živjela s drugim sinom u stanu u M., što je u svom iskazu potvrdila i M. M., sestra N. R., međutim svi ti svjedoci nedvojbeno imaju manja saznanja o tome postoji li još faktična zajednica života tužitelja i njegove supruge od njihova sina I. R., koji je s njima živio, dok iskazu N. R. ovaj sud nije poklonio vjeru, jer je po ocjeni ovog suda nevjerodostojan, pristran i očito prilagođen tužbenim tvrdnjama u svrhu tužiteljevog uspjeha u ovom sporu.

 

Pored toga i činjenica da se tužitelj nije nikad razveo od svoje supruge N. R. podupire iskaz njihovog sina iz kojeg proizlazi da taj brak i stvarno postoji.

 

Napomenuti je da je zaključkom Komisije za stambene poslove Grada D. klasa: …, urbroj: … od 23. rujna 1998. (list spisa 9) odbijen tužiteljev zahtjev za priznavanje pravnog statusa zaštićenog najmoprimca na predmetnom stanu, a da je tužitelj tek 2. rujna 2008., gotovo 10 godina nakon toga podnio tužbu u ovom predmetu. Odredbom članka 33. stavka 2. ZNS-a propisano da je najmoprimac dužan podnijeti vlasniku stana zahtjev za sklapanje ugovora o najmu stana u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona (stupio je na snagu 5. studenog 1996.), odnosno od dana pravomoćnosti odluke kojom je odlučeno o pravu te osobe na korištenje stanom. Iako ovaj rok nije prekluzivan, po ocjeni ovog suda protekao je razuman rok za podnošenje predmetne tužbe.

 

Zbog izloženog, na temelju odredbe članka 373.a stavka 2. ZPP-a odlučeno je kao u točki I izreke ove presude.

 

O troškovima postupka u točki II izreke ove presude odlučeno je temeljem odredbe članka 166. stavka 2. ZPP-a u vezi sa odredbom članka 154. stavka 1. ZPP-a.

 

Uslijed preinačenja pobijane presude tužitelj nije uspio u parnici, radi čega je njegov zahtjev za naknadu parničnih troškova valjalo odbiti kao neosnovan.

 

Tuženik je uspio u parnici i imao bi pravo na naknadu parničnih troškova. Budući je na ročištu glavne rasprave od 4. prosinca 2019. zatražio naknadu parničnog troška u iznosu od 400,00 kn na ime plaćenih sudskih pristojbi, a da iz spisa ne proizlazi da je taj trošak imao i njegov je zahtjev valjalo odbiti kao neosnovan.

 

Dubrovnik, 12. kolovoza 2020.

 

                                                                                                                              Predsjednica vijeća:

 

                                                                                                                                   Marija Vetma