Pristupanje sadržaju
Republika Hrvatska OPĆINSKI SUD U SPLITU Ex. vojarna Sv. Križ, Dračevac
21000 Split R1-641/18-30
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Splitu, po sucu ovoga suda Anti Šariću, kao sucu pojedincu, u izvanparničnoj
pravnoj stvari predlagatelja pod 1/ M. A., OIB:… iz S.,
i pod 2/ A. A., OIB:… iz Ž., oboje zastupanih po punomoćniku D. M., odvjetniku u S., protiv
protustranke E. T., OIB:…, iz Ž., zastupanog po
odvjetnicima u O. d. Lj. – V. & partneri u S., radi osnivanja
nužnog prolaza, nakon provedenog postupka, dana 24. srpnja 2020.,
riješio je
I.U korist nekretnina predlagatelja označenih kao čest. zem. 5614 z.u. 1647 k.o. Ž. i
čest. zem. 5613 z.u. 2289 k.o. Ž., kao povlasnih nekretnina zasniva se nužni prolaz
kao pravo kolnika i pravo staze preko dijela i na teret poslužne nekretnine u vlasništvu
protustranke označene kao čest. zem. 5601 z.u. 6669 k.o. Ž. i to baš na dijelu
poslužne nekretnine koja je u vještvu Ž. Š., stalnog sudskog vještaka, poslovni br: R1-
109/2014 od 09. svibnja 2015. označenom kao prijedlog A – dio čest. zem. 5601 k.o.
Ž. površine 47 m2, a koji dio ide od javnog puta označenog kao čest. zem. 5604
uzduž cijele južne međe poslužne nekretnine, koja međa graniči s međom čest. zem. 5602,
širine od 4.99 metara na javnom putu do 3 metra do nekretnine predlagatelja pod 2/ označene
kao čest. zem. 5613.
II.Dužni su predlagatelji kao vlasnici povlasnih nekretnina platiti protustranci kao vlasniku
poslužne nekretnine iznos od 14.825,53 kuna s osnove novčane naknade štete na poslužnoj
nekretnini nastale osnivanjem nužnog prolaza pa se osnutak nužnog prolaza uvjetuje
potpunom isplatom utvrđene naknade.
III.Predlagatelji su ovlašteni temeljem ovog rješenja u zemljišnim knjigama izvršiti upis
postojanja stvarne služnosti nužnog prolaza kao pravo kolnika i pravo staze, a kako je to
utvrđeno u točki I. ovog rješenja u korist povlasnih nekretnina, a na teret poslužne nekretnine.
IV.Dužna je protustranka E. T., OIB:…, isplatiti predlagateljima iznos
od 5.037,52 kune na ime odgovarajućeg dijela troškova nastalih u ovom postupku, u roku od
15 dana po pravomoćnosti ovog rješenja i pod prijetnjom ovrhe.
Obrazloženje
Sudac je dana 15. svibnja 2018. rješenjem odbio prijedlog predlagatelja te je po žalbama
predlagatelja i protustranke Županijski sud u Osijeku rješenjem broj Gž-986/2018-2 od 03.
listopada 2018. ukinuo prvostupanjsko rješenje i predmet vratio na ponovni postupak.
U nastavku postupka uređujući sudac se ravnao po uputama drugostupanjskog suda i
prijedlozima stranaka te u ponovljenom postupku proveo novi očevid na licu mjesta uz
sudjelovanje novog vještaka geodetske I. B. i vještaka građevinske struke J.
Š.
Pregledom geodetskog vještva od 16. svibnja 2019. moguće je utvrditi navođenje dvije
varijante osnivanja nužnog prolaza koje su na skici vještva označene zelenom bojom,
identične onim varijantama u ranijem vještvu Ž. Š.
Pregledom nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke od 02. kolovoza 2019. moguće je
utvrditi da se osnivanjem prava nužnog prolaza preko nekretnine u vlasništvu protustrnake ne
bi umanjila tržišna vrijednost ostatka nekretnine jer se put osniva na rubnom dijelu nekretnine
dok bi se osnivanjem tog prava bitno umanjila tržišna vrijednost nekretnine označene kao
čest. zem. 5616. k.o. Ž. u vlasništvu trećih osoba jer bi se time ova nekretnina
neprirodno podijelila na dva dijela.
U svojoj dopuni nalaza i mišljenja od dana 03. veljače 2020. vještak je detaljno odgovorio na
sva pitanja i primjedbe predlagatelja i protustranke te dodatno naveo dva bitna zaključka:
- da bi iznos služnosti prema varijanti „B” umanjio vrijednost nekretnine čest. zem. 5616 u
visini 67.494,13 kuna budući da osnivanje nužnog prolaza bez toga po ovoj varijanti ne bi ni
bilo moguće
- da nekretnina označena kao čest. zem. 5616 K.O. Ž. u evidenciji grada S. prema
Sl. Glasniku broj 8 od 12. veljače 2013. godine nije evidentirana kao nerazvrstana cesta.
Sudac je odbio kao suvišan dokazni prijedlog protustranke s ročišta održanog dana 09. srpnja
2020. budući se predmetni vještak decidirano izjasnio da je usvojeni način osnivanja nužnog
prolaza najisplativiji i najprikladniji pa izrada projektne dokumentacije ne bi dovela do
drugačije odluke.
Sudac je prilikom donošenja odluke u ovoj pravnoj stvari vodio računa o slijedećim propisima:
U smislu odredbe čl. 224. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN broj
91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 79/06., 114/01 i 141/06 - dalje ZV) nužni prolaz preko neke
nekretnine kao poslužne osnovat će svojom odlukom sud na zahtjev vlasnika druge
nekretnine, ako do nje nema nikakve ili nema prikladne putne veze s javnim putem i ako je
korist od otvaranja nužnog prolaza za gospodarenje tom nekretninom veća od štete na
poslužnoj nekretnini, a uz obvezu vlasnika u čiju se korist nužni prolaz osniva, da plati punu
naknadu vlasniku poslužne nekretnine.
S druge strane, Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisuje određena ograničenja
uvjeta za otvaranje nužnog prolaza, pa tako odredba čl. 224. st. 2. citiranog Zakona između
ostalog propisuje da se neće moći osnovati nužni prolaz preko ograđenog dvorišta ako za to
ne postoje osobito jaki razlozi.
Dakle, pretpostavke predviđene odredbom čl. 224. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim
stvarnim pravima za osnivanje nužnog prolaza u korist određene nekretnine jesu:
- da do te nekretnine nema nikakve ili nema prikladne putne veze s javnim putom i
- da je korist od osnivanja nužnog prolaza za gospodarenje tom nekretninom veća od štete na
poslužnoj nekretnini.
Iz rezultata dokaznog postupka, posebice očevida na licu mjesta i izrađenih nalaza i mišljenja
vještaka, proizlazi kao nesporno da su predlagatelji i protustranka vlasnici susjednih
nekretnina i da predlagatelji nemaju nikakvu putnu vezu s javnim putom.
Sudac se neposrednim opažanjem na licu mjesta prilikom oba očevida također uvjerio da
poslužna nekretnina ne predstavlja ograđeno dvorište niti dijelove nekretnina kroz koje se ne
može osnovati nužni prolaz u smislu odredbe čl. 224. st. (2) Zakona o vlasništvu i drugim
stvarnim pravima.
Također, svi svjedoci saslušani u postupku su sudu potvrdili da se predmetnim dijelom
nekretnine u vlasništvu protustranke prolazilo do nekretnina u vlasništvu predlagatelja i to
mnogo ranije od pokretanja ovog postupka, a iz čega proizlazi da se prije pokretanja postupka
nije radilo o ograđenom dvorištu niti je takvo stanje zatečeno prilikom očevida u ovom
postupku pa se očigledno ne radi o ograđenom dvorištu kako to neosnovano tvrdi protustranka
pa nisu ispunjeni uvjeti iz čl. 224. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima da sud
odlukom ne osnuje nužni prolaz.
Vještak geodetske struke je po nalogu suda u svom pisanom nalazu i mišljenju od dana 16.
svibnja 2019., a koje kao pravilno i stručno u svemu prihvaća ovaj sudac, naveo dvije moguće
varijante osnivanja nužnog prolaza.
Prva varijanta je pristup nekretninama u vlasništvu predlagatelja s asfaltirane ulice označene
kao čest. zem. 5604 površine 47 m2, dok druga varijanta predstavlja pristup nekretninama u
vlasništvu predlagatelja s neasfaltiranog puta označenog kao čest. zem. 5616.
Vještak građevinske struke je u smislu utvrđenja korisnosti odnosno štetnosti za povlasnu
odnosno poslužnu nekretninu jasno zaključio da je od strane predlagatelja predložena
varijanta povoljnija, tim više što iz izvatka iz zemljišnih knjiga za nekretninu označenu kao
čest. zem. 5616, k.o. Ž. proizlazi da su kao vlasnici upisane treće fizičke osobe.
Vještak je isto potvrdio i u svojoj dopuni odgovarajući na pitanja i primjedbe stranaka gdje je
jasno naveo da bi osnivanjem nužnog prolaza na nekretnini označenoj kao čest. zem. 5616
bila umanjena njena vrijednost u visini 67.494,13 kuna.
Navodi protustranke da se radi o nerazvrstanoj cesti u vlasništvu jedinice lokalne samouprave
nemaju uporišta u činjenicama ni u zakonu, a ista nekretnina nije niti evidentirana kao
nerazvrstana cesta u službenim evidencijama grada Splita prema kojima se provodi upis prava
vlasništva nerazvrstanih cesta u zemljišnim knjigama u korist lokalne samouprave.
Kako je dakle u postupku utvrđeno da predlagatelji nemaju nikakvu putnu vezu s javnim
putom i kako je istu jedino moguće osnovati preko nekretnine u vlasništvu protustranke jer je
korist od otvaranja nužnoga prolaza za gospodarenje povlasnom nekretninom veća od štete na
poslužnoj nekretnini, a nisu ispunjeni uvjeti iz odredbe čl. 224. st. 2. Zakona o vlasništvu i
drugim stvarnim pravima, to je odlučeno kao u točki I. izreke ovog rješenja.
Odredbom čl. 224. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima je propisana obveza
vlasnika nekretnine u čiju se korist nužni prolaz osniva da vlasniku poslužne nekretnine plati
punu naknadu.
Kako stranke nisu imale primjedbe na dio građevinskog vještva koji se odnosi na visinu te
naknade, to je sudac predlagatelje točkom II. izreke obvezao da protustranci naknade
14.825,53 kuna, a što predstavlja uvjet osnivanja nužnog prolaza.
Odluka o troškovima postupka temelji se na stavku 4. Pravnog pravila iz paragrafa 20.
Zakona o izvanparničnom postupku u kojem sudac samo odlučuje o efektivnim troškovima i
to o troškovima pristojbi i troškovima očevida i vještačenja pa je sudac točkom IV. izreke
rješenja obvezao protustranku na isplatu iznosa od 5.037,52 kune predlagateljima.
Split, 24. srpnja 2020.
S u d a c
Ante Šarić, v.r.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe
u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka. Žalba se podnosi nadležnom
Županijskom sudu, putem ovog suda, u 3 primjerka.
DNA:
1.punomoćniku predlagatelja,
2.punomoćnicima protustranke,
3.u spis.
Kontrolni broj: 070f9-200b5-10eff
Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=ANTE ŠARIĆ, L=SPLIT, O=OPĆINSKI SUD U SPLITU, C=HR
Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi: https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/
unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.
Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati
izvornik ovog dokumenta.
Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Općinski sud u Splitu potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.