- 1 -              Revd 1530/2020-2

Broj: Revd 1530/2020-2

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Jasenke Žabčić predsjednice vijeća, te Viktorije Lovrić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Darka Milkovića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja G. Z., Z., OIB …, kojeg zastupa punomoćnik Z. G., odvjetnik u Z., protiv I-tuženika M. M. d.o.o. Z., OIB …, kojeg zastupa punomoćnik Z. P., odvjetnik u Z. i II-tuženika N. K. iz Z., OIB …, kojeg zastupa punomoćnik I. H., odvjetnik u Odvjetničkom društvu H. i P. u Z., radi isplate, postupajući po prijedlogu II-tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-157/2019-2 od 7. studenog 2019., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-10249/09-65 od 12. listopada 2018., u sjednici održanoj 21. srpnja 2020.

r i j e š i o   j e:

Prijedlog II-tuženika N. K. iz Z. za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-157/2019-2 od 7. studenog 2019. se odbacuje.

Obrazloženje

II-tuženik N. K. iz Z. je podneskom od 7. veljače 2020. predložio da Vrhovni sud Republike Hrvatske dopusti reviziju protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-157/2019-2 od 7. studenog 2019. radi pravnih pitanja naznačenih u prijedlogu.

Postupajući po odredbi čl. 387. st. 1. i 6. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 88/08 i 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, - dalje: ZPP) vijeće Vrhovnog suda RH je ocijenilo da nisu ispunjene pretpostavke za dopuštenost revizije u smislu odredbe čl. 385.a. st. 1. al. druga ZPP, jer naznačena pitanja nisu važna za rješenje spora.

Pravno pitanje „Ima li pravo nevlasnik potraživati naknadu štete i koristi od stvari koje je u svojem posjedu držao nepošteni posjednik?“ nije važno za rješenje spora jer se tiče prava nevlasnika potraživati naknadu za korištenje tuđe stvari (nekretnine), dok se pobijana presuda temelji na utvrđenjima nižestupanjskih sudova da je tužitelj vlasnik nekretnine u odnosu na koju potražuje naknadu.

Drugo pitanje „Presumira li se da je zakupnik koji nije vratio posjed zakupodavcu nakon prestanka Ugovora o zakupu nepošteni posjednik iz čl. 165. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96…) ili je za utvrđenje nepoštenog posjednika potrebno utvrditi tko ima faktičnu vlast nad stvari, odnosno tko vrši posjed?“ nije važno, jer se pobijana presuda temelji na utvrđenjima nižestupanjskih sudova da su tuženici bili suposjednici tako što su preuzeli stvar u suposjed na temelju ugovora o zakupu, a nakon isteka ugovora izvršavali posjed kroz više godina, nisu vratili ključeve i nisu predali posjed nekretnine prostor sve do 16. siječnja 2009., kad je tužitelj zamijenio bravu i onemogućio tuženicima posjed nekretnine, a u međuvremenu je i u ovršnom postupku pokušao ući u posjed nekretnine.

Samim time za rješenje spora nije odlučno pravno shvaćanje Vrhovnog suda RH na kojemu se temelje obrazloženja odluka Vrhovnog suda RH broj Rev-2018/2012-2 od 27. rujna 2016, ( za prvo pitanje) i Rev-1556/2011-2 od 18. prosinca 2014. ( za drugo pitanje).

Slijedom toga, kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz čl. 385.a st. 1. ZPP/19, i dopuštenje revizije, to je na temelju odredbe čl. 392. st. 1. u vezi s čl. 387. st. 1. i 5. ZPP/19 riješeno kao u izreci.

Zagreb, 21. srpnja 2020.