Poslovni broj: 35 Gž Ovr-370/2020-2

 

Poslovni broj: 35 Gž Ovr-370/2020-2

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

R J E Š E NJ E

 

Županijski sud u Varaždinu, po sutkinji Tanji Novak-Premec, kao sucu pojedincu, na prijedlog višeg sudskog savjetnika-specijalista Zvonimira Biškupa, u predmetu osiguranja predlagateljice osiguranja R. H., OIB: ..., koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Z., Građansko-upravni odjel, protiv protivnice osiguranja V. M., OIB: ..., iz Z., radi osiguranja novčane tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretninama, povodom žalbe predlagateljice osiguranja podnesene protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj: Ovr-285/20-8 od 7. travnja 2020., dana 17. srpnja 2020.

 

r i j e š i o   j e

 

              Prihvaća se žalba predlagateljice osiguranja i preinačuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj: Ovr-285/20-8 od 7. travnja 2020. tako da se rješava:

 

I/ Na temelju ovršnih isprava navedenih u prijedlogu za osiguranje, i to:

-          rješenja o ovrsi Ministarstva financija-Porezne uprave, Područnog ureda Z. K.: UP/I-415-02/2019-001/13855, UR.BROJ: 513-007-01/2019-01 od 7. listopada 2019., ovršnog 12. listopada 2019.,

-          rješenja o ovrsi Ministarstva financija-Porezne uprave, Područnog ureda Z. K.: UP/I-415-02/2019-001/06761, UR.BROJ: 513-007-01/2019-01 od 2. svibnja 2019., ovršnog 10. svibnja 2019. i

-          rješenja o ovrsi Ministarstva financija-Porezne uprave, Područnog ureda Z. K.: UP/I-415-02/2019-001/05697, UR.BROJ: 513-007-01/2019-01 od 10. travnja 2019., ovršnog 16. travnja 2019.,

 

radi osiguranja novčane tražbine predlagateljice osiguranja u ukupnom iznosu od 50.414,29 kn (pedesettisućačetiristočetrnaestkuna i dvadesetdevetlipa) sa zateznim kamatama tekućima na iznos od 49.428,48 kn od 25. listopada 2019. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

 

određuje se osiguranje prisilnim zasnivanjem založnog prava

 

na nekretninama protivnice osiguranja, i to:

-          na suvlasničkom dijelu s neodređenim omjerom upisanom pod rednim brojem 11 – etažno vlasništvo (E-11) – stan u podrumu površine 37,10 čm, a sastoji se od sobe i kuhinje, WC-a i ostalih prostorija, koji je neodvojivo povezan s odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik kao i suvlasnički dijelovi ostalih suvlasnika, a koji je neodvojivo povezan s nekretninom upisanom u zk.ul. 6534 k.o. C., kčbr. 7337, zgrada mješovite uporabe br. ... D., kuća ... i dvorište, ukupne površine 519 m2, dvorište površine 99 m2, zgrada mješovite uporabe, Z., površine 390 m2, kuća, Z., površine 30 m2, ukupne površine 519 m2,

 

-          na suvlasničkom dijelu s neodređenim omjerom upisanom pod rednim brojem 14 – etažno vlasništvo (E-14) – poslovni prostor u prizemlju u površini od 26,40 m2, koji je neodvojivo povezan s odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik kao i suvlasnički dijelovi ostalih suvlasnika, a koji je neodvojivo povezan s nekretninom upisanom u zk.ul. 6534 k.o. C., kčbr. 7337, zgrada mješovite uporabe br. ... D., kuća ... i dvorište, ukupne površine 519 m2, dvorište površine 99 m2, zgrada mješovite uporabe, Z., površine 390 m2, kuća, Z., , površine 30 m2, ukupne površine 519 m2.

 

II/ Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog građanskog suda u Zagrebu izvršiti, na navedenim nekretninama protivnice osiguranja, uknjižbu založnog prava u korist predlagateljice osiguranja i zabilježbu ovršivosti tražbine.

 

III/ Nalaže se protivnici osiguranja naknaditi predlagateljici osiguranja troškove sastava prijedloga za osiguranje u iznosu od 1.000,00 kn (tisućukuna) u roku od 8 dana.

 

IV/ Nalaže se protivnici osiguranja naknaditi predlagateljici osiguranja troškove sastava žalbe u ukupnom iznosu od 1.000,00 kn (tisućukuna) u roku od 8 dana.

 

V/ Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog građanskog suda u Zagrebu izvršiti, na navedenim nekretninama protivnice osiguranja, brisanje zabilježbi odbijenih prijedloga za osiguranje prisilnim zasnivanjem založnog prava, upisanih pod brojevima Z-57556/2019 i Z-21246/2020.

 

Obrazloženje

 

Prvostupanjski sud donio je rješenje čija izreka u cijelosti glasi:

 

              „I Odbija se prijedlog predlagatelja osiguranja od 15. studenoga 2019. za prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretninama protivnika osiguranja, kao neosnovan.

              II Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu ovog suda zabilježba odbijenog prijedloga za osiguranje prisilnim zasnivanjem založnog prava u zemljišnim knjigama ovog suda na nekretninama:

              -suvlasnički dio s neodređenim omjerom etažno vlasništvo (E-11)-stan u podrumu površine 37,10 čm, a sastoji se od sobe i kuhinje, Wc-a i ostalih prostorija, koji je neodvojivo povezan s odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik kao i suvlasnički dijelovi ostalih suvlasnika, koji su neodvojivo povezani s nekretninom upisanom u zk.ul.br. 6534 k.o. C., zk.č.br. 7337, zgrada mješovite uporabe br. ... i dvorište, površine 519 m2, dvorište površine 99 m2, zgrada mješovite uporabe, Z., površine 390 m2, kuća, Z., površine 30 m2, ukupne površine 519 m2.

                           

-suvlasnički dio s neodređenim omjerom etažno vlasništvo (E-14)-poslovni prostor u prizemlju u površini od 26,40 m2, koji je neodvojivo povezan s odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik kao i suvlasnički dijelovi ostalih suvlasnika, koji su neodvojivo povezani s nekretninom upisanom u zk.ul.br. 6534 k.o. C., zk.č.br. 7337, zgrada mješovite uporabe br. ... i dvorište, površine 519 m2, dvorište površine 99 m2, zgrada mješovite uporabe, Z., površine 390 m2, kuća, Z.,  površine 30 m2, ukupne površine 519 m2."

 

Sud prvog stupnja u obrazloženju navodi da je predlagateljica osiguranja podnijela prijedlog za osiguranje prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretninama protivnice osiguranja, ali da on istog smatra neosnovanim jer se kod rješenja o ovrsi od 10. travnja 2019. radi o čak dvije ovršne isprave te su obje tražbine zbrojene u ukupnom iznosu, tako da se iz rješenja o ovrsi ne može utvrditi kolika je točno glavnica utvrđena svakom od ovršnih isprava, što prvostupanjski sud smatra neophodnim radi postupanja u smislu čl. 80.b st. 1. Ovršnog zakona, time da smatra da bi suprotno postupanje značilo narušavanje ustavnog načela jednakosti svih stranaka pred sudom, jer takvo kumuliranje glavnica radi ispunjavanja zakonskih uvjeta nije omogućeno ostalim strankama, uslijed čega bi Porezna uprava imala povlašteni položaj. Smatrajući nadalje da rješenja o ovrsi od 7. listopada i 2. svibnja 2019. imaju glavnicu manju od zakonskog minimuma iz čl. 80.b st. 1. Ovršnog zakona, dok, po njegovu stavu Ovršnim zakonom nije predviđena mogućnost kumuliranja glavnice po pojedinačnim ovršnim ispravama, prvostupanjski sud je u konačnici ocijenio da prijedlog nije osnovan pa ga je kao takvog odbio.

 

Pravodobno podnesenom žalbom navedeno rješenje pobija predlagateljica osiguranja zbog pogrešne primjene materijalnog prava i bitne povrede odredaba postupka osiguranja, uz prijedlog da drugostupanjski sud isto preinači i prihvati prijedlog za osiguranje ili da ga ukine i predmet vrati na ponovno rješavanje.

 

Žalba je osnovana.

 

Prvostupanjski sud je pobijanim rješenjem ponovno, nakon ukidne odluke ovog suda, odbio prijedlog za osiguranje zauzimajući stav da Ovršnim zakonom nije predviđena mogućnost kumuliranja glavnice po pojedinačnim ovršnim ispravama, odnosno da bi glavnica tražbine čije se osiguranje traži po svakoj ovršnoj ispravi morala prelaziti iznos od 20.000,00 kn.

 

Navedeni stav suda prvog stupnja nije utemeljen jer je odredbom čl. 80.b. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine, broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17 – nastavno: OZ) propisano da će sud odbiti prijedlog za ovrhu na nekretnini ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži ne prelazi iznos od 20.000,00 kn, osim ako je prijedlog podnesen radi prisilnog ostvarenja tražbine radi zakonskoga uzdržavanja ili tražbine radi naknade štete uzrokovane kaznenim djelom, a citiranom odredbom zakonodavac nije, kao ograničavajući uvjet, predvidio da glavnica tražbine viša od 20.000,00 kn mora proizlaziti iz svake pojedine ovršne isprave niti se takav zaključak može opravdati kada se ima u vidu svrha navedene zakonske odredbe. Svrha te odredbe jest onemogućiti provedbu ovrhe (ali i osiguranja, imajući u vidu odredbu čl. 290. OZ) na nekretninama radi naplate manjih tražbina, razmjerno neznatnih u odnosu na vrijednosti nekretnina. U slučaju kao što je ovaj, u kojem se osiguranje predlaže radi naplate tražbine čija glavnica ukupno iznosi 49.428,48 kn, prihvaćanje prijedloga za osiguranje nije protivno svrsi odredbe čl. 80.b. st. 1. OZ i volji zakonodavca jer se, bez obzira što se ta tražbina temelji na tri ovršne isprave, predlaže osiguranje tražbine koja prelazi iznos od 20.000,00 kn.

 

Takvo pravno shvaćanje izrazio je i Vrhovni sud Republike Hrvatske u rješenju poslovni broj: Rev 5005/2019-2 od 29. siječnja 2020., obrazlažući da se odredbe čl. 296., čl. 290. i čl. 80.b. st. 1. OZ odnose: "na pojedinačno određeni postupak namirenja, odnosno osiguranja, određene tražbine u pravnom odnosu između određenog ovrhovoditelja/odnosno predlagatelja osiguranja/ i ovršenika/ odnosno protivnika osiguranja/, bez obzira na okolnost je li glavnica tražbine koja prelazi 20.000,00 kuna svoj osnov ima u jednoj ili više ovršnih isprava", te zaključujući da je u tom smislu pravilno "pobijanim rješenjem određeno osiguranje tražbine čija glavnica prelazi 20.000.00 kuna zasnivanjem založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja, iako ta tražbina u pravnom odnosu između predlagatelja osiguranja i protivnika osiguranja svoj osnov ima u više ovršnih isprava".

 

U odnosu na daljnju tezu pobijanog rješenja prema kojoj se kod rješenja o ovrsi od 10. travnja 2019. radi o čak dvije ovršne isprave te su obje tražbine zbrojene u ukupnom iznosu tako da se iz rješenja o ovrsi ne može utvrditi kolika je točno glavnica utvrđena svakom od ovršnih isprava, ovaj sud ponavlja da je odredbom čl. 140. st. 1. Općeg poreznog zakona (Narodne novine, broj: 115/16, 106/18 – nastavno: OPZ) propisano je da se ovrha provodi na temelju ovršne ili vjerodostojne isprave, te da je prema odredbi čl. 140. st. 2. toč. 5. OPZ ovršna isprava iz citiranog st. 1. i rješenje o ovrsi, koje se, na temelju čl. 141. st. 1. OPZ, donosi o provođenju ovrhe. Daljnjom odredbom čl. 169. OPZ propisano je da prijedlog za ovrhu na nekretninama i prijedlog za provedbu mjera osiguranja na nekretninama nadležnom sudu podnosi nadležno državno odvjetništvo, na zahtjev Porezne uprave, odnosno Carinske uprave.

 

Imajući u vidu sve navedeno, proizlazi da je predlagateljica osiguranja prijedlog za osiguranje prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretninama protivnice osiguranja podnijela na temelju isprava (triju rješenja o ovrsi Ministarstva financija, Porezne uprave) koje su Općim poreznim zakonom (koji je lex specialis) određene kao ovršne isprave. Stoga nije odlučno stajalište prvostupanjskog suda prema kojem se u slučaju rješenja o ovrsi od 10. travnja 2019. radi o čak dvije ovršne isprave iz kojih su tražbine zbrojene u ukupnom iznosu, tako da se iz rješenja o ovrsi ne može utvrditi kolika je točno glavnica utvrđena svakom od ovršnih isprava, nego je odlučno to što rješenja o ovrsi Porezne uprave – na temelju izričite odredbe Općeg poreznog zakona – imaju svojstvo ovršne isprave. U tom smislu u ovom postupku nije od utjecaja zaključak prvostupanjskog suda da je Porezna uprava u povlaštenom položaju, imajući pritom u vidu da se o eventualnim prigovorima takve naravi moglo raspravljati jedino u provedenim upravnim postupcima, međutim, s obzirom da su predmetne ovršne isprave – sporna rješenja o ovrsi Porezne uprave, postale ovršne (snabdjevene su potvrdama ovršnosti), iste su, u skladu s načelom strogog formalnog legaliteta, podobne poslužiti kao temelj za određivanje osiguranja prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretninama protivnice osiguranja V. M..

Visina tražbine koju Republika Hrvatska predlaže osigurati temelji se na priloženim ovršnim ispravama, protivnica osiguranja upisana je kao vlasnica nekretnina na kojima se predlaže zasnovati založno pravo, a ispunjene su i sve propisane pretpostavke za udovoljavanje predmetnom prijedlogu, slijedom čega je ovaj sud, primjenom čl. 380. toč. 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19) u vezi sa čl. 21. st. 1. i čl. 295.–297. OZ, preinačio pobijano rješenje i odredio osiguranje novčane tražbine predlagateljice osiguranja, na način preciziran u izreci ovog rješenja.

 

Ujedno je protivnica osiguranja obvezana naknaditi predlagateljici osiguranja trošak sastava prijedloga za osiguranje, koji je bio potreban za osiguranje u smislu čl. 14. st. 4. OZ, u iznosu od 1.000,00 kn, sukladno Tbr. 11. toč. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, broj: 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15 – nastavno: Tarifa), a osim toga su predlagateljici osiguranja, na teret protivnice osiguranja, dosuđeni i troškovi sastava dviju žalbi, s kojima je uspjela, u ukupnom iznosu od 1.000,00 kn (2 x 500,00 kn), sukladno Tbr. 13. toč. 1. u vezi sa Tbr. 10. toč. 5. Tarife.

 

              Konačno, Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog građanskog suda u Zagrebu naloženo je, na predmetnim nekretninama protivnice osiguranja, izvršiti brisanje zabilježbi odbijenih prijedloga za osiguranje prisilnim zasnivanjem založnog prava upisanih pod brojevima Z-57556/2019 i Z-21246/2020.

 

U Varaždinu 17. srpnja 2020.