- 1 -              U-zpz 5/2016-9

 

 

 

 

 

Broj: U-zpz 5/2016-9

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Jasenke Žabčić predsjednice vijeća, Viktorije Lovrić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Marine Paulić članice vijeća, Dragana Katića člana vijeća i Darka Milkovića člana vijeća, u upravnom sporu tužitelja H. d.o.o., Z., protiv tuženika Ministarstva …, radi potpunog izvlaštenja nekretnina, odlučujući o zahtjevu za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude Državnog odvjetništva Republike Hrvatske broj GZ-DO-19/2016-2 OD 25. veljače 2016.. podnesenog protiv presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske broj Usž-2144/15-2 od 16. prosinca 2015., u sjednici održanoj 14. srpnja 2020.,

 

 

p r e s u d i o   j e:

 

Zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude se odbija kao neosnovan.

 

 

Obrazloženje

 

Prvostupanjskim upravnim rješenjem G. Z., Gradskog ureda … Klasa: UP-I- 943-04/10-01/72, URBROJ: 251-14-02/102-11-17 od 23. prosinca 2011. utvrđeno je da postoji interes Republike Hrvatske za građenje, rekonstrukciju i održavanje javnih cesta koji je određen čl. 26. st. 1. Zakona o javnim cestama (točka 1.), prihvaćen je prijedlog tužitelja te su radi izgradnje A. Z.-S., dionica J.-V. G., objekt O. od km. 0+400,00 do km. 1+230,00, P. V. P. od km. 0+680,00 do km. 1+100,00, sukladno pravomoćnoj građevinskoj dozvoli nadležnog ministarstva, potpuno izvlaštene nekretnine 1148/7808 dijela zemljišta oznake z.k.č.br. 447, oranica, B., upisana u z.k.ul. br. 282 k.o. B., ukupne 7.800,00 m2, po katastru 1148/7817, dijela k.č.br. 620 k.o. O., površine 7817, zemljišnoknjižno vlasništvo D. V. iz Z., O. u 1421/2171 dijela i S. P. iz Z., B., u 750/2171 dijela (točka 2.). Prihvaćen je prijedlog zainteresirane osobe D. V. za izvlaštenje preostalog dijela nekretnine (točka 3.), i određena naknada za izvlaštene nekretnine i to D. V. u ukupnom iznosu od 707.189,22 kune (točka 4.a), i S. P. u ukupnom iznosu od 139.000,25 kuna (točka 4.b).

 

Vlasnicima, odnosno korisnicima, je naloženo predati u posjed izvlaštene nekretnine danom pravomoćnosti rješenja (točka 5). Rješenjem je određeno da će na temelju tog pravomoćnog rješenja i dokaza o isplaćenoj naknadi, a na prijedlog tužitelja ili prijašnjeg vlasnika, Zemljišno-knjižni odjel Općinskog građanskog suda izvršiti zemljišnoknjižnu provedbu tog rješenja (točka 6). Tužitelju je naloženo na ime troškova pravnog zastupanja odvjetniku zainteresirane osobe naknaditi troškove zastupanja.

 

Rješenjem Ministarstva …, Klasa: UP/II-943-04/12-01/47, Ur. broj:514-02-01-14-05 od 3. siječnja 2014. odbijena je žalba tužitelja i potvrđeno je prvostupanjsko rješenje.

 

Protiv navedenog drugostupanjskog rješenja Ministarstva … tužitelj H. d.o.o., Z. je pokrenuo upravni spor pred Upravnim sudom u Zagrebu.

 

Upravni sud u Zagrebu je presudom UsI-1706/14-14 od 15. rujna 2015. odbio tužbeni zahtjev tužitelja kojim je traženo poništenje rješenja Ministarstva …Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, Klasa: UP/II-943-04/12-01/47, Ur. broj:514-02-01-14-05 od 3. siječnja 2014.

 

Presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske broj odbijena je žalba tužitelja i potvrđena je prvostupanjska presuda.

 

Protiv presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske broj Usž-2144/15-2 od 16. prosinca 2015. Državno odvjetništvo Republike Hrvatske je podnijelo zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude podneskom broj GZ-DO-19/2016-2 od 25. veljače 2016. zbog pogrešne primjene odredbi čl. 32. i čl. 33. Zakona o izvlaštenju, s obrazloženjem da su vlasnici izvlaštenih nekretnina ostvarili nerazmjerno veća prava u odnosu na prava koja su imali prije izvlaštenja. Predloženo je da Vrhovni sud Republike Hrvatske prihvati zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude i preinači nižestupanjske presude, usvoji tužbeni zahtjev tužitelja te poništi rješenje Ministarstva … i predmet vrati tom upravnom tijelu na ponovno odlučivanje.

 

Zahtjev nije osnovan.

 

Prema odredbi čl. 78. st. 2. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj 20/10, 143/12 i 152/14 – dalje: ZUS) zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne sudske odluke može podnijeti Državno odvjetništvo Republike Hrvatske u roku od šest mjeseci od dana dostave pravomoćne sudske presude strankama, pri čemu taj izvanredni pravni lijek isto može podnijeti na inicijativu stranke u upravnom sporu, ali i po službenoj dužnosti. U stavku 1. istog članka određeno je da stranke u upravnom sporu mogu zbog povrede zakona predložiti Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske podnošenje zahtjeva za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne sudske odluke Upravnog suda ili Visokog upravnog suda.

 

U konkretnom slučaju, kako je uvodno navedeno, presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske broj Usž-2144/15-2 od 16. prosinca 2015. odbijena je žalba tužitelja H. d.o.o. i potvrđena je presuda Upravnog suda u Zagrebu broj UsI-1706/14-14 od 15. rujna 2015. kojom je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja kojim je traženo poništenje rješenja Ministarstva … Klasa: UP/II-943-04/12-01/47, Ur.broj:514-02-01-14-05 od 3. siječnja 2014.

 

 

U navedenim presudama Visoki upravni sud i Upravni sud u Zagrebu zauzeli su pravno shvaćanje da su tuženik i prvostupanjsko tijelo pravilno odredili vrijednost spornog zemljišta time što su ga kategorizirali kao građevinsko, namijenjeno za gradnju komunalne infrastrukture. Visoki upravni sud Republike Hrvatske je istakao da u postupcima izvlaštenja treba prihvatiti značaj prostorno-planske dokumentacije kojom je određeno da se na nekom zemljištu treba izgraditi cestovna infrastruktura, što utječe na određivanje visine naknade za izvlaštenu nekretninu, pa se visina naknade ne može određivati isključivo prema vrijednosti poljoprivrednog zemljišta. Isto tako sudovi ističu da se položaj vlasnika u postupku izvlaštenja ne može poistovjetiti s pozicijom dobrovoljne ugovorne prodaje, jer se kod izvlaštenja radi o isključivo prisilnom oduzimanju prava vlasništva radi općeg interesa, radi čega je opravdano naknaditi vrijednost oduzete nekretnine. Pritom dosuđenu visinu naknade za oduzetu nekretninu prvostupanjski sud je utvrdio na temelju nalaza vještaka koji je sporno zemljište procijenio kao građevinsko.

 

U postupku pred nižestupanjskim sudovima je utvrđeno:

 

- da su za potrebe izgradnje autoceste Z.-S. na dionici J.-V. G. izvlaštene nekretnine

 

- da su označene nekretnine u vrijeme izvlaštenja bile poljoprivredno zemljište,

 

- da je naknada za izvlaštene nekretnine određena prema tržišnim cijenama za neizgrađeno građevinsko zemljište,

 

- da je za planirani zahvat u prostor koji obuhvaća i predmetne izvlaštene nekretnine izdana lokacijska dozvola od strane nadležnog ministarstva, te

 

- da je vještak izračunao tržišnu vrijednost tog zemljišta u skladu s pravilima struke.

 

Polazeći od odredbe čl. 32. i čl. 33. Zakona o izvlaštenju ("Narodne novine", broj 9/94, 35/94, 112/00, 114/01, 79/06, 45/11 i 34/12 – dalje: ZI) i odredbi Zakona o poljoprivrednom zemljištu ("Narodne novine", broj 152/08 – dalje: ZPZ) kao i u ovakvim predmetima već postojeće odnosno neizmijenjene prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske (Uzpz-17/18- s pripadajućim pravnim shvaćanjem Građanskog odjela Vrhovnog suda RH od 11. lipnja 2018 Uzpz-44/17-8, Uzpz-1/19, Uzpz-1/16-8, …) , ovaj sud ocjenjuje da je visina naknade za izvlašteno zemljište pobijanom presudom pravilno određeno.

 

Naime, odredbom čl. 32. i čl. 33. ZI propisano je da se naknada za izvlaštenu nekretninu određuje davanjem u vlasništvo druge nekretnine koja odgovara visini tržišne vrijednosti nekretnine koja se izvlašćuje, u istoj općini ili gradu, a kojom se vlasniku nekretnine koja se izvlašćuje omogućavaju isti uvjeti korištenja kakve je imao koristeći tu nekretninu. Ako vlasnik nekretnine koja se izvlašćuje ne prihvati na ime naknade drugu odgovarajuću nekretninu, i ako korisnik izvlaštenja ne može osigurati takvu nekretninu, naknada se određuje u novcu i visini tržišne vrijednosti nekretnine koja se izvlašćuje u vrijeme donošenja prvostupanjskog rješenja o izvlaštenju, odnosno u vrijeme sklapanja nagodbe. Tržišna vrijednost se određuje u cijeni koja se može postići na tržištu i koja ovisi o odnosu ponude i potražnje u vrijeme njezinog utvrđivanja.

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske u cijelosti prihvaća pravilnim razloge navedene u presudi Visokog upravnog suda Republike Hrvatske ali i Upravnog suda u Zagrebu u kojima ističe kako pravni režim poljoprivrednog zemljišta uređuje ZPZ koji propisuje da je poljoprivredno zemljište dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu, pa se isto koristi, zaštićuje i njime raspolaže na način određen zakonom.

 

Poljoprivrednim zemljištem u smislu ZPZ smatraju se poljoprivredne površine: oranice, vrtovi, livade, pašnjaci, voćnjaci, maslinici, vinogradi, ribnjaci, trstici i močvare, te drugo zemljište koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji. Za zemljište u građevinskom području, zemljišta izvan tog područja predviđena dokumentima prostornog uređenja za izgradnju, koja još nisu izgrađena, premda se ne smatraju poljoprivrednim zemljištem, također vrijedi posebni režim dok se ne izgrade. Sve dok se ta zemljišta ne privedu nepoljoprivrednoj namjeni, tj. dok se na njima ne sagradi građevina, ona se koriste kao poljoprivredno zemljište i moraju sadržavati sposobnost za poljoprivrednu proizvodnju (čl. 2. st. 3. ZPZ). Pod održavanjem se smatra sprječavanje njegove zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem, pri čemu obveza takvog održavanja postoji sve dok se zemljište ne privede namjeni kao građevno. Zemljište će biti privedeno namjeni kao građevno danom konačnosti građevne dozvole i drugog akta koji se odobrava gradnjom.

 

Svrha i cilj navedenih odredbi ZPZ je da se vlasnike neizgrađenog zemljišta prisili da do njegovog privođenja namjeni određenoj prostornim planom i plaćanjem naknade za prenamjenu, zemljište se obrađuje kao poljoprivredno. Ograničavanje mogućnosti prenamjene poljoprivrednog zemljišta, te obveza plaćanja naknada za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe obrazlaže se time da je poljoprivredno zemljište dobro od interesa za Republiku Hrvatsku.

 

No, u postupku izvlaštenja nekretnina se može izvlastiti kada je to potrebno radi izgradnje objekta ili izvođenja radova u interesu Republike Hrvatske i kad se ocjeni da će se korištenjem nekretnine za koju se namjerava predložiti izvlaštenje u novoj namjeni postići veća korist od one koja se postizala korištenjem nekretnine na dosadašnji način.

 

Nekretnina se može izvlastiti prema ZI radi izvođenja radova ili izgradnje objekta gospodarske infrastrukture i telekomunikacijskih objekata, objekata za potrebe hrvatskog pravosuđa, vojske i policije, te za istraživanje eksploatacije rudnog i drugog blaga.

 

Država se za ostvarenje svog interesa miješa u mirno uživanje vlasništva, vlasništvo pojedinca pa je u postupku izvlaštenja potrebno postići ravnotežu između zahtjeva općeg interesa zajednice i zahtjeva za zaštitu temeljnih prava pojedinca. Upravo je naknada za izvlaštenu nekretninu i njezina visina i način izračuna bitna za procjenu postoji li tražena ravnoteža interesa i nameće li se izvlašteniku nerazmjeran teret.

 

Već je rečeno da se prema ZI vlasniku pripada za izvlaštenu nekretninu naknada u visini tržišne vrijednosti, time da metodologija izračuna naknade treba u konkretnom slučaju polaziti od činjenice da se radi o neizgrađenom građevinskom zemljištu.

 

Odredbom čl. 2. st. 1. alineja 2. Zakona o prostornom uređenju i gradnji ("Narodne novine", broj 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11) propisano je da je građevinsko zemljište ono zemljište "unutar izvan građevinskog područja koji je izgrađeno ili prostornim planom namijenjeno za izgradnju građevina i uređenja javnih površina". Kako je u konkretnom slučaju izgradnja ceste Z.-S., dionica J.-V. G. predviđena prostornim planom G. Z. ("Službeni glasnik", broj 8/01, 16/02, 11/03 i 2/06), generalnim urbanističkim planom G. Z. ("Službeni glasnik", broj 14/03, 8/06, 18/06, 3/07 i 7/07), te urbanističkim planom ("Službeni glasnik", broj 10/05 i 18/06), te da je za planirani zahvat u prostoru izdana lokacijska dozvola od strane Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Uprave za prostorno uređenje, s izrađenim i potvrđenim elaboratom, to je pravilan zaključak suda da je sporno zemljište građevinsko zemljište jer mu je i sam zakon dao takav status.

 

Kako je vještak izračunao tržišnu vrijednost tog zemljišta u skladu s pravilima struke, neosnovan je navod zahtjeva za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude da je određena previsoka naknada za navedeno zemljište kao i tvrdnja da se radi o poljoprivrednom zemljištu.

 

Radi navedenog zahtjev za izvanredno preispitivanje je neosnovan te je odlučeno kao u izreci na temelju odredbe čl. 78. ZUS-a.

 

Zagreb, 14. srpnja 2020.