1

                            Broj: Jž-939/2020

                                              

                                            R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E N J E

 

              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Renate Popović kao predsjednice vijeća, te Siniše Senjanovića i Kristine Gašparac Orlić kao članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Koraljke Polak Medaković kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljene K.G., zbog prekršaja iz članka 22. stavak 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine broj 70/17 i 126/19), odlučujući o žalbi okrivljene K.G., izjavljenoj po njezinoj izabranoj braniteljici S.P., odvjetnici iz O., protiv presude Općinskog suda u Đakovu broj Pp J-115/2020 od 21. travnja 2020., u sjednici vijeća održanoj 9. srpnja 2020.,

 

r i j e š i o   j e

 

Prihvaća se osnovanom žalba okrivljene K.G. i ukida pobijana prvostupanjska presuda, te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni suđenje i odluku.

 

Obrazloženje

 

Pobijanom presudom Općinskog suda u Đakovu broj Pp J-115/2020 od 21. travnja 2020., okrivljena K.G. proglašena je krivom za počinjenje prekršaja iz članka 22. stavak 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, te joj je izrečena kazna zatvora u trajanju od 15 dana, a temeljem članka 44. Prekršajnog zakona primijenjena uvjetna osuda s rokom provjeravanja od dvanaest mjeseci. U slučaju opoziva uvjetne osude u izrečenu kaznu zatvora uračunati će se vrijeme lišenja slobode od 15. travnja 2020. do 16. travnja 2020., kao dva dana zatvora.

 

Pobijanom presudom okrivljenoj je izrečena zaštitna mjera iz članka 16. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, zabrane približavanja žrtvama nasilja na udaljenost manju od 5 metara, u trajanju od tri mjeseca, dok je na ime troškova prekršajnog postupka dužna uplatiti iznos od 200,00 kuna.

 

Protiv te presude, pravodobnu žalbu podnijela je okrivljena K.G., po svojoj izabranoj braniteljici S.P., odvjetnici iz O., pobijajući presudu iz svih žalbenih razloga. U bitnome navodi da činjenični opis djela prekršaja za koji je proglašena krivom ne slijede dokazi u spisu, odnosno iskazi ispitanih svjedoka, da presuda nema razloga o odlučnim činjenicama, da policijski službenik nije očevidac događaja, pa stoga niti ne može iskazivati na okolnosti počinjenja djela, da joj je povrijeđeno pravo na pravično suđenje, budući je obranu davala nakon višesatnog boravka u pritvoru bez hrane i higijenskih uvjeta, te u konačnici da kazna nije primjerena.

Žalba je osnovana.

 

Ovaj sud, ispitujući pobijanu presudu, sukladno odredbi članka 202. stavak 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 i 118/18), utvrdio je postojanje bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točka 11. Prekršajnog zakona, na koju žaliteljica opravdano žalbom ukazuje.

 

Naime, izreka pobijane presude je proturječna razlozima presude, dok je u obrazloženju potpuno izostalo navođenje odlučnih činjenica odnosno razlozi su nejasni i u znatnoj mjeri proturječni, slijedom čega istu nije moguće ispitati.

 

U obrazloženju pobijane prvostupanjske presude tek paušalno se navodi da je činjenično stanje utvrđeno na temelju iskaza žrtava ispitanih u svojstvu svjedoka, koje sud ocjenjuje istinitima, dok obrana okrivljene nije prihvaćena osnovanom. Na taj način, osim suvišnog cjelovitog prepisivanja iskaza ispitane okrivljene i svjedoka, u cijelosti je izostala temeljita i valjana analiza istih. Iz tog razloga presudu niti nije moguće ispitati, tim više što činjenični opis djela prekršaja za koji je okrivljena proglašena krivim, i u kojem je jasno razgraničeno kojim riječima se obraćala majci, a kojima ocu, navodi obrazloženja presude ne slijede.

 

Nadalje, postoji značajno proturječje između izreke i obrazloženja presude u pogledu prekršajne sankcije, i to na način da je u izreci okrivljenoj izrečena zatvorska kazna, na koju je primijenjena uvjetna osuda kao mjera upozorenja, dok se u obrazloženju navodi da je istoj izrečena zatvorska kazne. Pri tome je, kao i u svemu ostalom, izostalo navođenje odlučnih činjenica u pogledu odabira vrste i mjere sankcije.

 

Unatoč činjenici što presudu zbog manjkavosti propisanih odredbom članka 195. stavak 1. točka 11. Prekršajnog zakona nije moguće ispitati, prvostupanjskom sudu se ukazuje da, iako na provedenom dokazu ispitivanja policijskog službenika nije utvrđivao činjenično stanje, nema mjesta ispitivanju istoga na okolnosti kojima nije neposredno svjedočio, jer je takav iskaz suprotan odredbi članka 158. Prekršajnog zakona odnosno nezakonit.

 

Također, budući se postupak vodi zbog prekršaja iz članka 22. stavak 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, uz valjanu primjenu odredbe članka 285. stavak 6. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19 i 126/19), osobe koje bi bile oslobođene obveze svjedočenja ne mogu uskratiti svoj iskaz ako se radi o prekršaju iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji počinjenom u prisustvu ili na štetu djeteta.

 

U ponovnom postupku, prvostupanjski sud će na odgovarajući način otkloniti istaknutu bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka i iznova provesti sve potrebne dokaze. Na temelju tako provedenog postupka donijeti će novu, na zakonu osnovanu, odluku, u kojoj će navesti jasne razloge o svim pravno relevantnim činjenicama.

 

Slijedom navedenog, na temelju članka 206. Prekršajnog zakona, riješeno je kao u izreci.

 

U Zagrebu, 9. srpnja 2020.

 

 

 

 

Zapisničarka:                                                                                                  Predsjednica vijeća:

 

Koraljka Polak Medaković, v.r.                                                        Renata Popović, v.r.

 

 

Rješenje se, uz dopis okrivljene od 2. lipnja 2020. i zahtjev od 23. lipnja 2020., dostavlja Općinskom sudu u Đakovu u 8 ovjerenih prijepisa za spis, okrivljenu, braniteljicu, žrtve A.G. i L.G., Centar za socijalnu skrb Đ. i tužitelja.