1

 

                                              

                                          Poslovni br. 18 P-507/2018-8

 

 

 

 

 

 

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

 

Trgovački sud u Zagrebu, po mr.sc. Mirjani Baran, kao sucu pojedincu, a na prijedlog višeg sudskog savjetnika Augustina Jalšovec, u pravnoj stvari tužitelja OSIGURANJE d.d., Z.,    OIB:..  protiv tuženika OSIGURANJE d.d. Z., OIB:, kojeg zastupaju odvjetnici iz OD G.&P. iz Z., radi isplate, nakon javne glavne rasprave zaključene 03. lipnja 2020. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, na ročištu za objavu sudske odluke održanom 09. srpnja 2020.

 

 

p r e s u d i o   j e

 

 

1. Nalaže se tuženiku  OSIGURANJE d.d. Z.,  OIB: platiti tužitelju OSIGURANJE d.d., Z.,  OIB:,  iznos od 13.401,22 kn (trinaesttisućačetiristojedna kuna i dvadesetdvije lipe) sa zakonskim zateznim kamatama od 04. veljače 2017. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

 

2. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju parnične troškove u iznosu od 1.000,00 kn

(tisuću kuna) sa zakonskim zateznim kamatama od 09. srpnja 2020. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,  u roku od 15 dana.

 

 

 

 

 

 

 

                                                  

 

     Obrazloženje

 

 

Tužitelj u tužbi u bitnom navodi da je dana 22.11.2008. došlo do prometne nezgode na način da  je osiguranik tuženika J. P. upravljajući motornim vozilom marke VW Golf, reg.oznake .. dolaskom  do raskrižja sa ulicom Hrvatske bratske zajednice  udario u prednji dio teretnog vozila marke VW Caddy, reg oznake … kojim je upravljao osiguranik tužitelja M. J.. Putnik iz osobnog automobila osiguranika tuženika, S. M. pretrpio je teške tjelesne ozljede. Tužitelj dalje navodi da je temeljem sudske nagodbe isti u predmetu kod Općinskog suda u Velikoj Gorici, a u kojemu je ovdje tuženik sudjelovao kao umješač, oštećeniku S. M. isplatio iznos od 28.802,44 kn na ime kamata na nesporni iznos i parnični trošak, te stoga sukladno omjeru suodgovornosti od 50% , od tuženika ovdje potražuje utuženi iznos.

 

Tužitelj nadalje navodi da je povodom predmetnog štetnog događaja  putniku u vozilu S. M. također isplatio nesporni dio imovinske i neimovinske štete u iznosu od 126.000,00 kn u osnovnim predmetima broj: 14 SR-26/2011 i P-5062/1, a koji se vode pred Trgovačkim sudom u Zagrebu.

 

Nadalje tužitelj navodi, obzirom da u kaznenom postupku nije utvrđeno koji je vozač prošao kroz raskrižje na znak crvenog svjetla na semaforu, primjenom odredbi čl.1069.st.3.Zakona o obveznim odnosima, tužitelj i tuženik solidarno su odgovorni oštećenom putniku za štetu,  pa temeljem čl.963. ZOO-a, a u skladu sa čl. 24.Zakona o obveznim osiguranjima u prometu i uvjeta za osiguranje od automobilske odgovornosti, tužitelj ima pravo na povrat isplaćene štete, u utuženom iznosu.

 

Slijedom svega iznijetoga budući da tuženik u mirnom postupku nije podmirio tužitelju utuženi iznos, to isti potražuje u ovome predmetu.

 

Tuženik, u odgovoru na tužbu i tijekom postupka ne spori visinu štete, priznaje pasivnu legitimaciju i nastanak štetnog događaja-prometne nezgode od 22.11.2008, ali ističe prigovor krivnje osiguranika tužitelja za nastali štetni događaj.

 

Naime, isti ističe kako iz priloženih dokaza ne proizlazi protupravnost u postupanju vozača vozila osiguranog kod tuženika. Naime, tuženik ističe kako je u predmetu P-5062/11 kod Trgovačkog suda u Zagrebu, a koji se vodio radi istog štetnog događaja, provedeno prometno vještačenje po vještaku prometne struke G. H., a iz kojeg proizlazi da tehničkim putem nije moguće utvrditi koje je svjetlo bilo na semaforu u odnosu na oba vozila kada su ušla u raskrižje, pa prema tome proizlazi da vozač vozila osiguranog kod tuženika nije kriv za premetni događaj. Tuženik također ističe kako su konkretnom slučaju radi o prometnoj nezgodi u kojoj su sudjelovala dva motorna vozila u prometu, pa se stoga ima primijeniti odredba čl. 1072 ZOO-a po kojima se odgovara po principu krivnje, te se stoga ne može primijeniti odredba čl. 1069.st. 3 ZOO-a o solidarnoj odgovornosti .

 

 

 

 

 

Slijedom svega iznijetoga, tuženik predlaže odbiti u cijelosti tužbeni zahtjev tužitelja uz nadoknadu troškova tuženika.

 

U dokaznom postupku sud je proveo dokaze uvidom u dokumentaciju u spisu i to: izvadak po transakcijskom računu (list 4), karticu regresnog zaduženja (list 5 spisa), zapisnik o očevidu (list 5-8 spisa), podaci o prometnoj nezgodi (list 9-10 spisa), nalog za doznaku po šteti  (list 11 spisa), nalaz i mišljenje vještaka Gorana Husinec (list 12-17), policu osiguranja (list 18 spisa).

 

Nakon savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i u njihovoj ukupnosti te na temelju rezultata cjelokupnog postupka u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11 i 25/13 dalje: ZPP), ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

 

Među strankama nije sporna pasivna legitimacija tuženika, nastanak štetnog događaja, i visina štete,  već je sporno je li osiguranik tuženika suodgovoran za nastanak štetnog događaja, te je slijedom toga sporna pravna osnova odnosno da li se u konkretnom slučaju ima primijeniti odredba čl.1069. st. 3 Zakona o obveznim odnosima kako tvrdi tužitelj ili se ima primijeniti čl. 1072. Zakona o obveznim odnosima, kako tvrdi tuženik.

 

Budući da su se stranke tijekom postupka usuglasile sa korištenjem nalaza i mišljenje vještaka G. H., koje je tuženik priložio uz tužbu (list 12-17 spisa), a koje je vještačenje provedeno radi utvrđivanje dinamike štetnog događaja u predmetu P-5062/2011 kod Trgovačkog suda u Zagrebu, povodom istog događaja, sud je prvenstveno spornu činjenicu dinamiku štetnog događaja, odnosno odgovornost  vozača vozila osiguranih kod tužitelja i tuženika, te kojem je od sudionika na semaforu za njegov pravac kretanja bio upaljen znak zelenog  ili crvenog svjetla, utvrdio korištenjem nalaza i mišljenja istog vještaka.

 

Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka  G. H. sud je utvrdio kako se vozilo osiguranika tuženika Golf  kretalo  brzinom od 67 km/h kroz raskrižje u kojem  je na njegov lijevi bok naletjelo vozilo osiguranika  tužitelja Caddy brzinom  od 49,5 km/h.  Dopisom  tvrtke S. prima d.o.o. dan je opis rada semafora te je navedeno da  tijekom 1 s zaštitnog vremena rada semafora u svim njegovim smjerovima gori crveno svjetlo. Dalje je utvrđeno  da su vozila preko  svojih zaustavnih crta prešla s razmakom od 0,2 s, te da se ne može isključiti mogućnost da su oba vozila u raskrižje  ušla na crveno svjetlo ali takva mogućnost nije dokaziva. Također iz nalaza i mišljenja proizlazi i da se vozilo  osiguranika  tuženika  kretalo brzinom od 50 km/h, u mjesto sudara  bi stigao kasnije za 0,29 s za koje vrijeme bi vozilo osiguranika tužitelja Caddy prevalilo dodatnih 4 m iz čega proizlazi da bi do sudara ipak došlo ali prednjim desnim kutom Golfa u zadnji desni kut Caddya. Utvrđeno je da se vozilo osiguranika tuženika kretalo nedozvoljenom i neprilagođenom brzinom.

 

Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka jer je izrađen stručno i u skladu s pravilima struke te je vještak argumentirano i stručnim razlozima utvrdio dinamiku štetnog događaja, te je slijedom toga sud odbio prijedlog tuženika za dodatnim saslušanjem naprijed navedenog vještaka G. H. u ovome predmetu.

 

 

Cijeneći gore provedeni dokaz sud je utvrdio da tehnički nije moguće utvrditi koji  je znak svjetla bio uključen na semaforu za pravce kretnja vozila da bi se moglo utvrditi koji je osiguranik skrivio štetni događaj, odnosno  moguće je da su oba  vozila  ušla  u raskrižje na crveno svjetlo. Nalazom i mišljenjem vještaka, također je utvrđeno da sama brzina kretanja vozila  osiguranika tuženika, koje je bilo iznad dopuštene, nije uzrok prometne nezgode te da bi do iste nesreće  ipak došlo sve da se vozač vozila marke Golf kretao i dopuštenom brzinom.

 

Također, sud je u daljnjem tijeku postupka, sukladno čl. 10.i čl. 292.st.6 ZPP-a, odustao od pribave spisa broj P-5062/11 Trgovačkog suda u Zagrebu, budući da je dopisom istoga suda (list 57 spisa) ovaj sud obaviješten kako se povodom revizije taj spis nalazi na Vrhovnom sudu RH, te bi slijedom iznijetoga pribava istoga znatno odužila donošenje odluke u ovome predmetu, a koja se može donijeti i bez pribave istoga spisa.

 

Nadalje sud je odbio i prijedlog tuženika za saslušanjem J. P., vozača osobnog vozila osiguranog kod tuženika, budući da je dinamika štetnog događaja utvrđena putem nalaza i mišljenja prometnog vještaka G. H..

 

Slijedom navedenog kako u konkretnom slučaju nije moguće utvrditi udjele sudionika u prouzročenoj  šteti, te da se ovom slučaju radi o  šteti  koja je učinjena  putniku u vozilu odnosno trećoj osobi sud je stava kako se ovdje imaju primijeniti pravila o solidarnoj odgovornosti.

 

Naime, u konkretnom slučaju ima se primijeniti čl. čl.1069. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15; dalje ZOO) koji u st.1. propisuje da za štetu koju pretrpe treće osobe u vezi s pogonom motornog vozila odgovara njezin vlasnik. Suvlasnici, odnosno zajednički vlasnici motornog vozila odgovaraju  za štetu solidarno (st.2.). Za štetu prouzročenu pogonom dvaju ili više motornih vozila odgovaraju njihovi vlasnici trećim osobama solidarno (st.3.). Trećom osobom smatra se oštećenik koji nije ujedno vlasnik, ni neovlašteni korisnik motornog vozila, niti osoba zadužena u vezi pogonom motornog vozila (st.4.).

 

Nadalje, prema odredbi čl.1107. st.1. za štetu koju je više osoba prouzročilo zajedno svi sudionici odgovaraju solidarno.  Solidarno odgovaraju za prouzročenu štetu i osobe koje su je uzrokovale radeći nezavisno jedna od druge (st.3.). Kad je nedvojbeno utvrđeno da je štetu prouzročila neka od dviju ili više određenih osoba koje su na neki način međusobno povezane, a ne može se utvrditi koja je od njih štetu prouzročila, te osobe odgovaraju solidarno (st.4.).

 

Slijedom iznijetoga, za štetu koju prouzroči više osoba zajedno, kao što je ovdje slučaj jer se radi o šteti koju je više osoba prouzročilo zajedno, svi sudionici odgovaraju solidarno, a kako to i proizlazi iz odredbe čl. 1107. st. 1. ZOO-a.

 

Prema tome, u ovome slučaju radi se o solidarnoj odgovornosti vlasnika vozila za štetu nanijetu trećoj osobi, a ne kako pogrešno smatra tuženik o međusobnom odštetnom zahtjevu vlasnika vozila pa se stoga ne može primijeniti odredba čl. 1072.ZOO-a.

 

 

 

 

Nadalje, odredbom čl. 43. ZOO kojim je određeno da svaki dužnik solidarne obveze odgovara vjerovniku za cijeli dug i vjerovnik može zahtijevati njegovo ispunjenje od koga hoće sve dok ne bude potpuno ispunjen, ali kad jedan dužnik ispuni dug, obveza prestaje i svi se dužnici oslobađaju, te da od više solidarnih dužnika svaki može dugovati s drugim rokom ispunjenja, pod drugim uvjetima i uopće s različitim odstupanjima.                                                                                   

Odredbom čl.52.st.1.ZOO propisano je pravo dužnika koji je ispunio svoju obvezu ima pravo zahtijevati od svakog sudužnika da mu naknadi dio duga koji pada na njega.                                                                      

Uvidom u nalog za doznake  po šteti  ( list 11 spisa) sud je utvrdio da je tužitelj dana 03. veljače 2017. godine nadoknadio štetu u iznosu od 26.802,44 kn oštećenom putniku S. M..

 

Prema odredbi čl.1109. st.1. ZOO solidarni dužnik koji isplati više nego što je njegov udio u šteti može zahtijevati od svakog od solidarnih dužnika da mu naknadi ono što je platio za njega. Koliko iznosi udio svakog pojedinog dužnika sud određuje s obzirom na težinu njegove krivnje i težinu posljedica koje su proistekle iz njegovog djelovanja, odnosno propuštanja (st.2.). Ako se udjeli  dužnika ne mogu utvrditi, na svakog pada jednak dio, osim kao pravičnost zahtijeva da se u konkretnom slučaju drugačije utvrdi (st.3.).

 

Slijedom svega navedenog, s obzirom da nije moguće utvrditi udjele sudionika u prouzročenoj  šteti, tužitelj je od tuženog  stekao pravo na regres  u omjeru od 50% isplaćenog iznosa,  te  je razvidno da je tužbeni zahtjev u cijelosti osnovan, a s obzirom da predmetna isplata tužitelja prema oštećeniku, kao niti visina isplaćenog iznosa među strankama nije sporna.

 

Nadalje, člankom 29. st. 1. ZOO-a propisano je da dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice, i zatezne kamate. Člankom 1086. ZOO-a propisano je da se obveza naknade štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete. Uvidom u nalog za doznake  po šteti  ( list 11 spisa) sud je utvrdio da je tužitelj dana 03. veljače 2017. godine nadoknadio štetu u iznosu od 26.802,44 kn oštećenom putniku S. M. pa stoga tužitelj ima pravo na zatezne kamate na osnovano isplaćeni iznos koje teku od prvog dana nakon dospijeća pa do isplate.

 

Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i 155.st.1 ZPP-a. Visina troškova odmjerena je prema Tarifi sudskih pristojbi iz Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“ broj 74/95, 57/96, 137/02, 26/03 – pročišćeni tekst, 125/11, 157/13).

 

Tužitelju su priznati troškovi troška pristojbe na tužbu u iznosu od 500,00 kn kao i troška pristojbe na presudu u iznosu od 500,00 kn, te je slijedom toga tužitelju priznat parnični trošak u cjelokupnom iznosu od 1.000,00 kn.

 

Na dosuđeni iznos parničnog troška tužitelju je priznata zakonska zatezna kamata u skladu s odredbom članka 29. stav 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 23/91,

 

 

 

73/91, 3/94, 7/96, 35/05, 41/08 i 78/15, dalje ZOO-a) koja teče od dana donošenja ove odluke do isplate.

 

 

Sijedom izloženog odlučeno je kao u izreci.

             

 

U Osijeku 09. srpnja 2020.

 

 

 

   Zapisničar:                                                                                                                         S u d a c

 

Gordana Harc                                                                                                     mr. sc. MIRJANA BARAN

 

                                                                                                                             

 

Viši sudski savjetnik:

                                                                                                                              Augustin Jalšovec

 

 

 

 

 

 

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude može nezadovoljna stranka izjaviti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u Zagrebu, putem ovoga suda, pismeno u 4 primjerka u roku od 15 dana od dana objave.

 

U postupku u sporovima male vrijednosti žalba protiv presude ili rješenja ne odgađa ovrhu, osim ako sud koji donosi presudu ili rješenje, iznimno, po službenoj dužnosti, obrazloženim rješenjem, odredi drukčije. (čl. 467.a Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19).