1

                            Broj:Jž-2109/2017

  

                               

 

 

 

U    I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

 

              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Goranke Ratković kao predsjednice vijeća te Gordane Korotaj i Kristine Gašparac Orlić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. V. Đ., zbog prekršaja iz čl. 93. st. 1. toč. 9. Zakona o oružju („Narodne novine“, broj 63/07., 146/08. i 59/12.), odlučujući o žalbi okrivljenika, podnesenoj protiv presude Prekršajnog suda u Splitu, Stalne službe u Omišu od 23. svibnja 2017., broj: 38. Pp J-737/17, u sjednici vijeća održanoj 8. srpnja 2020.,

 

 

p r e s u d i o     j e

 

I. U povodu žalbe okr. V. Đ., a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana prvostupanjska presuda te se izriče:

             

              Na temelju čl. 182. toč. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.), okr. V. Đ. (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi)

 

OSLOBAĐA SE OD OPTUŽBE

 

              da bi:

             

dana 28. siječnja 2017, u 12,00 sati, u stanu u S., H. xx, utvrđeno da nije u zakonskom roku od 15 dana od dana promjene svog prebivališta s adrese L., S., L. br.xx, na adresi u S., H. broj xx, S., obavijestio nadležno tijelo poradi upisa podataka o oružju i vlasniku oružja a što je kao vlasnik tri komada uz oružne listove za držanje i nošenje oružja serijskih brojeva: xxxx i xxxx bio dužan učiniti,

 

              - pa da bi time počinio prekršaj iz čl. 93. st. 1. toč. 9. Zakona o oružju.

 

II. Uslijed gornje odluke, žalba okr. V. Đ. je bespredmetna.

 

III. Na temelju čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona, troškovi prekršajnog postupka iz čl. 138. st. 2. toč. 2. do 5. i toč. 7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.

 

Obrazloženje

 

Pobijanom prvostupanjskom presudom Prekršajnog suda u Splitu, Stalne službe u Omišu od 23. svibnja 2017., broj: 38. Pp J-737/17, proglašen je krivim okr. V. Đ. da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 93. st. 1. toč. 9. Zakona o oružju, za koji mu je, uz primjenu odredbe o ublažavanju kazne, izrečena novčana kazna u iznosu 3.000,00 kuna, koju je dužan platiti u roku 20 dana od pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne, a obvezan je i na naknadu troškova prekršajnog postupka u iznosu 200,00 kuna. 

 

              Protiv te presude, žalbu je pravodobno podnio okrivljenik osobno s prijedlogom da se žalba prihvati.

 

              Žalba je bespredmetna.

 

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, kao i po službenoj dužnosti. Tako je ovaj sud, ispitivanjem po službenoj dužnosti, utvrdio povredu odredaba materijalnog prekršajnog prava iz čl. 196. toč. 1. Prekršajnog zakona, jer djelo za koje se protiv okrivljenika vodi prekršajni postupak po propisu nije prekršaj.

 

Prije analize zakonskih odredaba potrebno je istaknuti slijedeće: zakonski opis odnosno pravno kvalificiranje prekršaja je podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja. Iz navedenog razloga, sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja. U protivnom, dakle u nedostatku bilo kojeg konstitutivnog elementa bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.

 

Odredbom čl. 37. Zakona o oružju, koja se sankcionira odredbom čl. 93. st. 1. toč. 9. istog Zakona, a za koji prekršaj je okrivljenik proglašen krivim, propisano je:

„Kada fizičke ili pravne osobe koje posjeduju oružje na temelju oružnog lista za držanje ili držanje i nošenje oružja, odobrenja za držanje oružja ili odobrenja za sakupljanje starog oružja, promijene osobno ime, prebivalište, naziv ili sjedište, dužne su o tome obavijestiti nadležno tijelo u roku od 15 dana od dana te promjene radi upisa podataka o oružju i vlasniku oružja u službene evidencije nadležnog tijela i u isprave o oružju.“.

 

Analizom prethodno citirane zakonske odredbe jasno je i nedvojbeno da se, između ostalog, sankcionira fizička osoba koja, u roku od 15 dana od dana promjene prebivališta, tu promjenu ne prijavi nadležnom tijelu radi upisa u službene evidencije nadležnog tijela i u isprave o oružju.

 

To znači da je, za prekršaj koji je predmet ovog postupka, točan dan kad je okrivljenik promijenio prebivalište, a od kojeg dana počinje teći zakonski rok od 15 dana, konstitutivni element bića tog djela koji nužno mora biti naveden u činjeničnom opisu prekršaja i bez kojeg opisano djelo nije prekršaj. Naime, predmetni prekršaj je počinjen tek istekom roka od 15 dana, dakle 16-i dan nakon što je okrivljenik promijenio prebivalište. Bez naznake točnog datuma kada se dogodila promjena koju je okrivljenik bio dužan prijaviti nadležnom upravnom tijelu (u konkretnom slučaju, promjena prebivališta), nije vidljivo do kada je trajala njegova zakonska obveza prijave promjene pa, prema tome, nije vidljivo ni je li počinio prekršaj, odnosno je li rok u vrijeme optuženja bio još uvijek u tijeku. Slijedom navedenog, jasno je i nedvojbeno da je činjenica početka roka konstitutivno obilježje inkriminiranog prekršaja i mora biti jasno vidljiva iz činjeničnog opisa djela za koji se okrivljenik proglašava krivim.

 

Međutim, u činjeničnom opisu djela, kako je on naznačen u izreci pobijane prvostupanjske presude, a tako je i u optužbi, nije naznačen točan datum kada je okr. V. Đ. promijenio prebivalište, nego je navedeno da okrivljenik „nije u zakonskom roku od 15 dana od dana promjene svog prebivališta…“. Takav opis sadrži, u biti, samo zakonski opis djela, a ne i konkretno obilježje prekršaja za koji je okrivljenik proglašen krivim.

 

Dakle, djelo iz čl. 93. st. 1. toč. 9. Zakona o oružju za koje se okr. V. Đ. optužuje, a na način kako je to činjenično opisano u presudi, po propisu nije prekršaj, pa je ovaj sud, postupajući po službenoj dužnosti, pravilnom primjenom zakona, preinačio pobijanu prvostupanjsku presudu na način da je okrivljenik za predmetno djelo prekršaja oslobođen od optužbe, kako je to i navedeno u toč. I.  izreke ove drugostupanjske presude.

 

Uslijed ove odluke, žalba okrivljenika je postala bespredmetna, a troškovi prekršajnog postupka, sukladno odredbi čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona, padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.

 

Slijedom navedenog, na temelju čl. 207. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.

 

 

Zagreb, 8. srpnja 2020.

 

 

 

 

 

              Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 4 ovjerena prijepisa: za spis, okrivljenika i tužitelja.