REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U ZAGREBU

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: 81 Gž Ob-1137/2019-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Vlasti
Mrzljak, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja Z. K. iz S. B.., OIB: …, kojeg zastupaju punomoćnici - odvjetnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda A. S., Lj. L., D. V. i A. P., S. B.., protiv tužene A. K. iz S. B…, s boravištem na adresi G. s., ., A., OIB: .., koju zastupa punomoćnik Ž. M., odvjetnik iz S. B., radi utvrđenja bračne stečevine, odlučujući o žalbi tužitelja podnesenoj protiv rješenja Općinskog suda u Slavonskom Brodu, poslovni broj P Ob-53/17-18 od 12. rujna 2019., dana 8. srpnja 2020.

r i j e š i o j e

 

Uvažavanjem žalbe tužitelja Z. K., ukida se rješenje Općinskog suda u Slavonskom Brodu, poslovni broj P Ob-53/17-18 od 12. rujna 2019. i predmet vraća istom
sudu na ponovni postupak.

 

 

Obrazloženje

 

Rješenjem suda prvog stupnja se Općinski sud u Slavonskom Brodu proglasio  apsolutno nenadležnim za suđenje u pravnoj stvari povodom tužbe tužitelja Z. K. te je ukinuo sve provedene radnje i odbacio tužbu.

 

Protiv navedenog rješenja žali se tužitelj, sadržajno iz svih žalbenih razloga propisanih
odredbom čl. 353. st. 1. t. 1. - 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj:
53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 123/08,
57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19- dalje: ZPP), s prijedlogom da ovaj sud pobijano
rješenje ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

 

Odgovor na žalbu nije podnesen.

 

Žalba tužitelja je osnovana.

 

Sud prvog stupnja se pobijanim rješenjem proglasio apsolutno nenadležnim za suđenje
u pravnoj stvari po tužbi tužitelja primjenom odredbe čl. 54. Zakona o rješavanju sukoba
zakona („Narodne novine“, broj: 53/91 i 88/01- dalje: ZRSZ) uz obrazloženje da se novčana
sredstva koja su predmet spora nalaze u inozemstvu, odnosno na računima u Republici
Austriji, a ne u Republici Hrvatskoj, u kojem slučaju bi postojala nadležnost suda u Republici
Hrvatskoj na temelju odredbe čl. 54. st. 1. ZRSZ koja glasi:

 

U sporovima o imovinskopravnim zahtjevima nadležnost suda Republike Hrvatske
postoji ako se na teritoriju Republike Hrvatske nalazi imovina tuženika ili predmet koji se
traži tužbom.

 

Po stavu ovog suda, u konkretnom slučaju, a suprotno žalbenim navodima tužitelja, ne
dolazi do primjene Uredbe Vijeća (EU) 2016/1103 od 24. lipnja 2016. jer navedena Uredba
nije bila u primjeni u vrijeme podnošenja tužbe.

 

Naime, tužba je u ovom sporu podnesena sudu 8. ožujka 2017., dok je prethodno
citirana Uredba u primjeni od 29. siječnja 2019. (čl. 70. Uredbe), dakle, nakon podnošenja
predmetne tužbe.

 

Stoga u konkretnom slučaju, upravo iz razloga podnošenja tužbe prije početka
primjene Uredbe, dakle, prije 29. siječnja 2019., treba primijeniti odredbe nacionalnog prava-
kolizijska pravila sadržana u odredbama ZRSZ koji je upravo bio na snazi u vrijeme
podnošenja tužbe.

 

Međutim, tuženik u žalbi navodi da su parnične stranke državljani Republike
Hrvatske, da su u vrijeme podnošenja tužbe imali prijavljeno prebivalište u Republici
Hrvatskoj, a imaju ga još uvijek, slijedom čega ukazuje, glede nadležnosti suda u Republici
Hrvatskoj na primjenu odredbe čl. 46. ZRSZ kojom je propisano:

 

Nadležnost suda Republike Hrvatske postoji ako tuženik ima prebivalište odnosno
sjedište u Republici Hrvatskoj.

 

Ako tuženik nema prebivalište u Republici Hrvatskoj niti u kojoj drugoj državi,
nadležnost suda Republike Hrvatske postoji ako tuženik ima boravište u Republici Hrvatskoj.

 

Ako su parnične stranke državljani Republike Hrvatske, nadležnost suda Republike
Hrvatske postoji i kad tuženik ima boravište u Republici Hrvatskoj.

 

Ako u parnici ima više tuženika sa svojstvom materijalnih suparničara, nadležnost
suda Republike Hrvatske postoji i kad jedan od tuženika ima prebivalište odnosno sjedište u
Republici Hrvatskoj.

 

Kad se o pravnom odnosu odlučuje u izvanparničnom postupku, nadležnost suda
Republike Hrvatske postoji ako osoba prema kojoj je podnesen zahtjev ima prebiva1ište
odnosno sjedište u Republici Hrvatskoj, a kad u postupku sudjeluje samo jedna osoba ako ta

osoba ima prebivalište odnosno sjedište u Republici Hrvatskoj, osim ako ovim zakonom nije
drugačije određeno.

 

Nadalje smatra da je nadležan sud u Republici Hrvatskoj i zbog toga jer je
protutužbenim zahtjevom obuhvaćena imovina koja se nalazi u Republici Hrvatskoj (osobni
automobil marke M…), pozivajući se na odredbu čl. 59. ZRSZ koja propisuje:

 

U sporovima o imovinskim odnosima bračnih drugova što se tiče imovine u Republici
Hrvatskoj nadležnost suda Republike Hrvatske postoji i kad tuženik nema prebivalište u
Republici Hrvatskoj, a tužitelj u vrijeme podnošenja tužbe ima prebivalište ili boravište u
Republici Hrvatskoj.

 

Ako se veći dio imovine nalazi u Republici Hrvatskoj, a drugi dio u inozemstvu, sud
Republike Hrvatske može odlučivati o imovini koja se nalazi u inozemstvu samo u sporu u
kojem se odlučuje i o imovini u Republici Hrvatskoj, i to samo ako tuženik pristaje da sudi
sud Republike Hrvatske.

 

Osim naprijed navedenog žalitelj u žalbi upućuje i na postojanje nadležnosti suda u Republici Hrvatskoj na temelju odredbe čl. 50. ZRSZ kojom je propisano sljedeće:

 

Kad nadležnost suda Republike Hrvatske ovisi o pristanku tuženika da sudi sud
Republike Hrvatske, smatra se da je tuženik dao pristanak podnošenjem odgovora na tužbu
odnosno prigovora na platni nalog, a nije osporio nadležnost ili se upustio u raspravu.

 

Kako sud prvog stupnja nije utvrđivao činjenice koje su u konkretnom slučaju odlučne
za postojanje nadležnosti suda u Republici Hrvatskoj na temelju odredbi čl. 46., čl. 59. i čl.

50. ZRSZ, niti su o istima navedeni razlozi, pobijanu odluku nije moguće ispitati, slijedom
čega su ostvareni žalbeni razlozi iz čl. 353. st. 1. t. 1. ZPP (bitna povreda odredaba parničnog
postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP) i čl. 353. st. 1. t. 2. ZPP (pogrešno i nepotpuno utvrđeno
činjenično stanje).

 

Slijedom navedenog je na temelju odredbe čl. 380. t. 3. ZPP valjalo odlučiti kao u
izreci ovog rješenja.

 

U ponovnom postupku će sud prvog stupnja otkloniti nepravilnosti na koje mu je
ukazano ovom odlukom, nakon čega će na temelju utvrđenih bitnih činjenica donijeti novu i
na zakonu osnovanu odluku koju će valjano obrazložiti.

 

U Zagrebu 8. srpnja 2020.

 

  Sutkinja

Vlasta Mrzljak

Broj zapisa: 17898-54646

Kontrolni broj: 093b7-34798-20bd4

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=VLASTA MRZLJAK, L=ZAGREB, O=ŽUPANIJSKI SUD U ZAGREBU, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi: https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati
izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Županijski sud u Zagrebu potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.