Baza je ažurirana 08.03.2026. zaključno sa NN 153/25 EU 2024/2679
Broj: Rev 476/10
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Jasne Guštek, predsjednice vijeća, Jasenke Žabčić, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Dragana Katića, člana vijeća, Željka Glušića, člana vijeća i Mirjane Magud, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja M. K. i S. K., oboje iz Z., koje zastupaju punomoćnici A. O. i D. O., odvjetnici u Z., protiv tuženice T. N. iz Z., koju zastupa punomoćnik M. Š., odvjetnik u Z., odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-5209/07-2 od 7. srpnja 2009., kojim je potvrđena presuda Općinskog suda u Zagrebu poslovni broj P-7741/03 od 26. ožujka 2007., u sjednici održanoj 19. lipnja 2012.,
p r e s u d i o j e
Revizija tužitelja odbija se kao neosnovana.
Obrazloženje
Prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev koji glasi:
„Utvrđuje se da su M. K. i S. K. iz Z., svaki u 1/2 dijela vlasnici zemljišta označenih kao zk. čbr. 12/1, oranica površine 942 čhv i 2/6 dijela zk. čbr. 13, oranica Stara loza u Jankomiru, površine 1640 čhv, obje upisane u zk. ul. 1000, k.o. J. (za katastar kč. br. 2562 površine 1978 m2 i kč. br. 2563 površine 1714 m2, obje k.o. P.).
Općinski sud u Zagrebu, Zemljišno knjižni odjel provest će ovu presudu u nadležnim zemljišnim knjigama. Troškove ovoga postupka snosit će tužena N. T. iz Z., …“
Ujedno je naloženo tužiteljima tuženici naknaditi troškove postupka u iznosu od 31.720,00 kn.
Drugostupanjskom presudom odbijena je žalba tužitelja i potvrđena prvostupanjska presuda.
Protiv te presude reviziju su podnijeli tužitelji zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predlažu prihvatiti reviziju, preinačiti nižestupanjske presude prihvaćanjem tužbenog zahtjeva u cijelosti, a podredno ukinuti presude i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
Odgovor na reviziju nije podnesen.
Revizija nije osnovana.
Predmet spora je zahtjev za utvrđenje prava suvlasništva tužitelja na zk. č. br. 12/1 i 2/6 k.o. J. koji tužitelji temelje na činjeničnoj osnovi iz koje bi proizlazilo da su s prednicom tuženice, sada pok. Lj. T. sklopili sporazum prema kojem su se oni o njoj trebali brinuti i voditi poslove u vezi povrata sporne nacionalizirane imovine, koja imovina će za uzvrat njima pripasti u vlasništvo; da je Lj. T. imovina vraćena, te je protivno sporazumu, nakon njene smrti uručena tuženici kao oporučnoj nasljednici.
Prvostupanjski sud na temelju rezultata postupka nije našao dokazanim činjenične tvrdnje tužitelja o postojanju sporazuma tužitelja i pokojne Lj. T. koji bi predstavljao pravnu osnovu za stjecanje prava suvlasništva tužitelja na spornoj imovini. Drugostupanjski sud, smatrajući neodlučnim žalbene tvrdnje tužitelja o pravnoj naravi sklopljenih poslova između tužitelja i pok. Lj. T., tužbeni zahtjev usmjeren na utvrđenje prava suvlasništva, već i na temelju činjenične osnove izložene u tužbi ocjenjuje neosnovanim.
Tužitelji u ovoj pravnoj stvari zahtijevaju donošenje presude kojom bi se utvrdilo postojanje već stečenog prava suvlasništva.
Prema odredbi čl. 119. st. 1. i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 141/06 i 146/08 - dalje: ZV) vlasništvo nekretnine na temelju pravnog posla stječe se upisom stjecateljevog vlasništva u zemljišnoj knjizi. Budući da tužitelji kao temelj stjecanja suvlasništva navode pravni posao, a upis u zemljišnu knjigu nije izvršen, to već zbog izostanka propisanog načina stjecanja – upisa u zemljišnu knjigu, tužitelji, kad bi i dokazali postojanje valjanog pravnog posla kojemu je cilj stjecanje vlasništva, ne bi stekli pravo suvlasništva. Već zbog toga nije osnovan zahtjev za utvrđenje prava suvlasništva kako je to pravilno ocijenio drugostupanjski sud.
Slijedom iznesenog pretežni revizijski razlozi kojima se osporava pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja u pogledu naravi pravnog posla sklopljenog između tužitelja i pok. Lj. T. i učincima tog pravnog posla, kao neodlučni nisu cijenjeni.
O odlučnim činjenicama pobijane presude nemaju nedostataka zbog kojih se ne bi mogle ispitati stoga nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 i 84/08 - dalje: ZPP) na koju određeno ukazuju revidenti. Budući da nije nađena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 8. ZPP na koju ovaj sud pazi po službenoj dužnosti to nije osnovan revizijski razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka.
I materijalno pravo iz čl. 119. st. 1. i 2. ZV pravilno je primijenjeno. Stoga nije osnovan ni revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog prava.
Budući da nisu nađeni razlozi zbog kojih je revizija izjavljena valjalo je na temelju odredbe čl. 393. ZPP reviziju tužitelja odbiti kao neosnovanu.
U Zagrebu, 19. lipnja 2012.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.