Baza je ažurirana 24.10.2025. zaključno sa NN 104/25 EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

              - 1 -              Kž-eun 16/2020-4

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

 

 

 

 

 

Broj: Kž-eun 16/2020-4

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E N J E

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Ane Garačić, kao predsjednice vijeća, te dr.sc. Zdenka Konjića i Damira Kosa, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice-specijalistice Martine Setnik, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv tražene osobe M. P., zbog kaznenog djela iz članka 267. stavka 1. i 3. Kaznenog zakona Republike Njemačke, odlučujući o žalbi tražene osobe M. P. podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Osijeku od 23. lipnja 2020. broj Kv-eun-2/2020-8 (Kir-eun-1/2020), u sjednici vijeća održanoj 6. srpnja 2020.,

 

 

r i j e š i o   j e:

 

              Odbija se kao neosnovana žalba tražene osobe M. P.

 

 

Obrazloženje

 

              Županijski sud u Osijeku je pobijanim rješenjem pod točkom I. na temelju članka 29. Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije („Narodne novine“, broj 91/10., 81/13., 124/13., 26/15., 102/17., 68/18. i 70/19. - dalje u tekstu: ZPSKS-EU) odobrio predaju tražene osobe M. P., državljana Republike Hrvatske, Republici Njemačkoj na temelju europskog uhidbenog naloga, izdanog od strane Općinskog suda u Münchenu, SR Njemačka broj: ERVI GS 719/20 od 26. veljače 2020., radi vođenja kaznenog postupka, zbog kaznenog djela krivotvorenja isprave iz članka 267. stavak 1. i 3. Kaznenog zakona SR Njemačke, pobliže činjenično opisanog u izreci pobijanog rješenja.

 

Kako se tražena osoba M. P. nije odrekao primjene načela specijalnosti i nije pristao na predaju Republici Njemačkoj, predaja tražene osobe je, pod točkom II., dozvoljena pod uvjetima da se bez dopuštenja Republike Hrvatske, za djela počinjena prije predaje, tražena osoba ne smije kazneno goniti niti se protiv njega smije izvršiti kazna zatvora u državi izdavanja, da ne smije biti predana drugoj državi članici radi kaznenog progona ili izvršenja kazne zatvora niti se izručiti trećoj državi radi kaznenog progona ili izvršenja kazne zatvora.

 

Pod točkom III. odlučeno je da će temeljem članka 35. stavak 1. ZPKS-EU predaju tražene osobe nadležnim tijelima Republike Rumunjske izvršiti Ured S.I.Re.N.E. Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske.

Protiv rješenja žali se tražena osoba po branitelju K. A., odvjetniku iz O., ne navodeći pritom konkretne žalbene osnove, ali iz sadržaja žalbe proizlazi da odluku suda pobija zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači na način da se odbije predaja tražene osobe, ili da se ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

 

Spis je, u skladu s odredbom članka 132. ZPSKS-EU u vezi s člankom 495. i člankom 474. stavkom 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13.,152/14., 70/17. i 126/19. - dalje u tekstu: ZKP/08.), bio dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

 

Žalba nije osnovana.

 

Tražena osoba se žali zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka smatrajući da sud prvog stupnja u pobijanom rješenju nije iznio dostatne razloge o svim odlučnim činjenicama, u čemu, međutim, nije u pravu. Naime prvostupanjski je sud, suprotno istaknutom žalbenom prigovoru, u svojoj odluci dao jasne i potpune razloge za sve odlučne činjenice za koje je smatrao da su relevantne u postupku predaje tražene osobe i na koje je, posljedično tome, ispravno primijenio odredbe ZPSKS-EU. Stoga žalba tražene osobe zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka nije osnovana.

 

Pobijajući utvrđeno činjenično stanje, žalitelj smatra kako prvostupanjski sud pogrešno zaključuje da u odnosu na traženu osobu postoji osnovana sumnja iz koje bi proizlazilo da je tražena osoba počinila kazneno djelo za koje se tereti od strane pravosudnih tijela SR Njemačke, te da je djelo, ako je i počinjeno, počinjeno u Republici Hrvatskoj, a ne u SR Njemačkoj kako se to pogrešno utvrđuje u pobijanom rješenju.

 

Suprotno takvim žalbenim navodima, ovaj drugostupanjski sud nalazi da je prvostupanjski sud potpuno i pravilno utvrdio činjenično stanje te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja ispravno zaključio kako su ispunjene sve zakonske pretpostavke za predaju tražene osobe Republici Njemačkoj u svrhu vođenja kaznenog postupka. Za svoja je utvrđenja prvostupanjski sud dao jasne i iscrpne razloge, pa tako i u odnosu na osnovanu sumnju za koju je ispravno zaključio da proizlazi iz europskog uhidbenog naloga koji se temelji na odluci Općinskog suda u Münchenu od 26. veljače 2020. godine broj ERVI GS 719/20.

 

Osim toga, u odnosu na tvrdnju žalitelja da kazneno djelo za koje je zatražen europski uhidbeni nalog uopće nije počinjeno na području SR Njemačke, valja naglasiti da žalitelj također nije u pravu. Naime, iz činjeničnog opisa koji se traženoj osobi stavlja na teret nesporno proizlazi da su posljedice zakonskog opisa kaznenog djela nastupile na području M., dakle nedvojbeno na području Republike Njemačke, slijedom čega je ova žalbena tvrdnja promašena. Slijedom toga, istaknutim činjeničnim prigovorima tražene osobe odluka prvostupanjskog suda nije dovedena u pitanje, pa žalba zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja nije osnovana.

 

Prema tome, prvostupanjski je sud, nakon provedenog postupka ispravno zaključio da su ispunjenje sve zakonske pretpostavke da se tražena osoba M. P., i pored njegovog protivljenja, temeljem članka 29. ZPSKS-EU preda Republici Njemačkoj, radi vođenja kaznenog postupka za kazneno djelo koje je činjenično i pravno opisano u predmetnom europskom uhidbenom nalogu.

Slijedom iznesenog, a budući da ispitivanjem pobijanog rješenja po službenoj dužnosti na temelju članka 494. stavak 4. ZKP/08. nisu utvrđene povrede na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, na temelju članka 494. stavak 3. točka 2. ZKP/08., trebalo je odlučiti kao u izreci.

 

Zagreb, 6. srpnja 2020.

 

 

Predsjednica vijeća:

Ana Garačić, v.r.

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu