1                             Poslovni broj 16 Pr-1910/2019-24

 

 

 

 

 

        REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

         Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj 16 Pr-1910/2019-24

 

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

P R E S U D A

             

              Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Danijeli Marotti Andrić, u pravnoj stvari tužitelja S.P.-P. iz Z., OIB: …, zastupanog po punomoćniku M.R., odvjetniku iz Odvjetničkog društva R.p. iz Z., protiv tuženika H.d. d.d., Z., OIB: …, radi nedopuštenosti otkaza,  nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene 2. lipnja 2020., u nazočnosti tužitelja osobno, zamjenika punomoćnika tužitelja J.D., odvjetnice, zakonskog zastupnika tuženika G.Š., osobno  i punomoćnika tuženika N.K., 3. srpnja 2020.

 

p r e s u d i o  j e

 

Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„Utvrđuje se da je Odluka tuženika o redovitom otkazu ugovora o radu tužitelju od 15. svibnja 2019. nedopuštena te da radni odnos tužitelja kod tuženika nije prestao te se nalaže tuženiku vratiti tužitelja na rad na radno mjesto Šefa kuhinje te mu naknaditi parnični trošak, sve u roku od 8 dana.“

 

Obrazloženje

 

Tužitelj u tužbi navodi da je temeljem Ugovora o radu sklopljenog s tuženikom još 1997. te kasnijih Aneksa obavljao poslove Šefa kuhinje. Dana 15. svibnja 2019. tuženik je donio Odluku o redovitom otkazu ugovora o radu tužitelju zbog skrivljenog ponašanja. Protiv te odluke tužitelj je uložio zahtjev za zaštitu prava 17. svibnja 2019. na koji tuženik nije odgovorio. Odluka o otkazu je nedopuštena jer niti je poštivana procedura otkazivanja niti je za otkaz postojao opravdani razlog. Iako je to tužitelj tražio nije mu predočeno očitovanje Sindikalnog povjerenika koji preuzima ulogu Radničkog vijeća iz kojeg bi bilo vidljivo da je provedeno savjetovanje u skladu sa zakonom. Ne postoji niti opravdani razlog za otkazivanje ugovora o radu tužitelju. Tužitelj je dugogodišnji radnik kod tuženika te savjesno obavlja poslove Šefa kuhinje. Radi se o stresnom i odgovornom poslu te tužitelj nikad nije postupao protivno pravilima poslodavca o odnosima prema gostima te ostalim radnicima. Iz otkaza proizlazi da je navodna povreda koju je tužitelj počinio utvrđena na temelju uvida u zapis nadzorne kamere. Pri tom se ističe da se radi o dokazu koji se ne može koristiti u konkretnom slučaju jer radnici nikad nisu upozoreni da se obavlja nadzor kamera u odnosu na obavljanje njihovog rada. Svi prisutni u kuhinji koji su tog dana bili na svojem radnom mjestu jasno su mogli utvrditi da nikakve povrede od strane tužitelja nije bilo. S obzirom na sve navedeno predlaže da sud utvrdi da je Odluka tuženika o redovitom otkazu ugovora o radu tužitelju nedopuštena, da radni odnos tužitelja kod tuženika nije prestao te da se naloži tuženiku vratiti tužitelja na radno mjesto Šefa kuhinje, uz naknadu parničnog troška.

 

Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da je nesporna točka 1. tužbe (da je tužitelj temeljem Ugovora o radu sklopljenog s tuženikom još 1997. te kasnijih Aneksa obavljao poslove Šefa kuhinje, da je 15. svibnja 2019. tuženik donio Odluku o redovitom otkazu ugovora o radu tužitelju zbog skrivljenog ponašanja, da je protiv te odluke tužitelj uložio zahtjev za zaštitu prava 17. svibnja 2019. na koji tuženik nije odgovorio). Nadalje navodi da je netočan i neistinit navod tužitelja da nije poštivana procedura otkazivanja kao što je i netočan navod tužitelja da nije postojao opravdan razlog za otkazivanje te da je odluka tuženika o redovitom otkazu ugovora o radu tužitelju, nedopuštena. Navodi da tužitelj nije zatražio na uvid očitovanje sindikalnog povjerenika kako to navodi u tužbi, no sve i da je i da mu isto nije omogućeno, ne bi bilo od utjecaja na zakonitost odluke jer je tuženik u cijelosti ispoštovao zakonsku proceduru otkazivanja. Tuženik je zatražio i dobio očitovanje u vidu suglasnosti sindikalnog povjerenika koji budući kod tuženika nije organizirano Radničko vijeće, preuzima ulogu istog. Tuženik posebno ističe da se ne radi o "navodnoj povredi" koju je tužitelj počinio, već je nedvojbeno utvrđeno da je tužitelj počinio povredu koja mu se stavlja na teret, a koju činjenicu je sam tužitelj u nazočnosti direktora, kolege T.K., D.D.- pom.- direktora HIP-a i gđe. K. priznao i niti u jednom trenutku nije negirao da je kolegi A.M. razbio jaje o glavu, samo je događaju dao značenje šale. Iz izjava svjedoka nazočnih događaju vidljivo je da je tužitelj počinio povredu koja mu se stavlja na teret. Smatra da se navedeni događaj ne može ni u kom slučaju smatrati šalom jer nikome od nazočnih nije bilo smiješno i nitko se nije smijao, a najmanje je bilo smiješno radniku koji je dobio jaje u glavu te je razmišljao da istog trena napusti radno mjesto, što je vidljivo iz njegove izjave. Sve i kad bi se predmetni događaj mogao podvesti pod šalu, to bi bila neukusna i neprimjerena šala. Tuženik ističe da i neprimjerene šale koje vrijeđaju dostojanstvo drugog radnika i stvaraju nelagodnu radnu atmosferu, također predstavljaju razlog za otkaz ugovora o radu, a što je tuženik posebno i predvidio odredbama čl. 62. Pravilnika o radu. Tuženik također navodi da su svi radnici u kuhinji, a naročito da je tužitelj kao dugogodišnji radnik tuženika, jako dobro znao da se u kuhinji obavlja video nadzor i na kojem mjestu se nalazi, stoga je neistinit navod tužitelja da radnici nisu upozoreni da se obavlja nadzor. Tuženik posebno ističe da se u konkretnom slučaju ne radi o kaznenom postupku, već o građansko pravnom te da unutar parničnog postupka ne postoji ograničenje u smislu dokazivanja, odnosno nedopuštenih dokaza. Slijedom svega navedenog, evidentno je da je odluka tuženika zakonita i dopuštena i da ista nije utemeljena na osnovi uvida u video zapis, već je video zapis samo potvrdio iskaz kuhara A.M. i iskaze svjedoka, odnosno činjenicu da je tužitelj razbio jaje o glavu kuharu A.M. Također je netočan i neistinit navod tužitelja da nikad nije postupao protivno pravilima Poslodavca o odnosima prema gostima te ostalim radnicima. Svoj navod tuženik potvrđuje činjenicom da je tuženik kao šef kuhinje četiri puta opomenut zbog povreda obveza iz radnog odnosa i to jednom zbog toga što je zatečen da u prostoru kuhinje puši, jednom zbog vike i galame čiji je akter bio tužitelj, a koja je dopirala iz kuhinje u prostor restorana punog gostiju. Tuženik ima saznanja da je tužitelj vrlo često psovao i vikao na pomoćno osoblje u kuhinji. Posebno se ističe da je tuženik kao poslodavac bio vrlo tolerantan prema tužitelju upravo zbog činjenice da je bio dugogodišnji radnik tuženika, pa je dva puta dobio posljednje upozorenje pred otkaz ugovora o radu i tužitelju se dala šansa za nastavkom radnog odnosa, ali u konkretnom slučaju tuženik je morao sankcionirati ovakvo nedolično, neprimjerno i neprofesionalno ponašanje tužitelja, otkazom ugovora o radu. Tuženik skreće pozornost na zakonsku odredbu temeljem koje je dužnost i obveza poslodavca da zaštiti dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla od postupanja nadređenih, suradnika i osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova, ako je takvo postupanje neželjeno. Radi svega navedenog predlaže da naslovni sud nakon provedenog postupka u cijelosti odbije tužitelja sa tužbom i tužbenom zahtjevom.

 

Sud je tijekom dokaznog postupka izvršio uvid u Odluku o redovitom otkazu ugovora o radu (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika) od 15. svibnja 2019. (stranica 4-5 spisa), u Zahtjev za zaštitu prava radnika od 17. svibnja 2019. (stranica 6 spisa), u presliku potvrde o primitku (stranica 7 spisa), u dopis tuženika upućen sindikalnom povjereniku od 9. svibnja 2019. (stranica 14 spisa), u očitovanje sindikalnog povjerenika od 14. svibnja 2019. (stranica 15 spisa), u Izjavu G.N. od 2. svibnja 2019. (stranica 16 spisa), u Izjavu A.M. od 3. svibnja 2019. (stranica 17 spisa), u Izjavu Ž.Ž. od 30. travnja 2019. (stranica 18 spisa), u upozorenje tužitelju od 19. studenoga 2012. (stranica 19 spisa), u II Opomenu tužitelju od 9. svibnja 2013. (stranica 20-21 spisa), u III Opomenu tužitelju od listopada 2013. (stranica 22 spisa), u IV Opomenu tužitelju od 24. rujna 2015. (stranica 23 spisa), u screnshot video zapisa nadzorne kamere od 30. travnja 2019. (stranica 24-29 spisa), saslušani su svjedoci A.M. (stranica 49 spisa), Ž.Ž. (stranica 50-51 spisa), G.N. (stranica 58 spisa), T.K. (stranica 58-59 spisa), D.G. (stranica 60-61 spisa), saslušan je tužitelj kao stranka u postupku (stranica 65-66 spisa) te je saslušan zakonski zastupnik tuženika G.Š. (stranica 67-68 spisa).                   

 

Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno kao i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, a sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19. - dalje: ZPP), ovaj sud smatra da tužbeni zahtjev nije osnovan.

 

Iz dokumentacije u spisu, sud je utvrdio:

- da je tužitelj bio zaposlen kod tuženika temeljem ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 2. travnja 1997. te kasnijih Aneksa na radnom mjestu Šefa kuhinje,

- da mu je tuženik otkazao navedeni ugovor o radu Odlukom o redovitom otkazu ugovora o radu (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika) od 15. svibnja 2019., a koju je tužitelj zaprimio istoga dana,

- da je tužitelj u zakonskom roku podnio zahtjev za zaštitu prava o kojem tuženik nije odlučio te da je tužitelj podnio predmetnu tužbu u rokovima iz čl. 133. st. 1. Zakona o radu (Narodne novine br. 93/14, 127/17 dalje: ZR).

 

Iz Odluke o redovitom otkazu ugovora o radu radi skrivljenog ponašanja radnika od 15. svibnja 2019. proizlazi da se tužitelju, zaposlenom na radnom mjestu šefa kuhinje, redovito otkazuje ugovor o radu sklopljen 2. travnja 1997. te pripadajućim nabrojenim Aneksima, zadnji sklopljen 27. siječnja 2016., zbog kršenja obveza iz radnog odnosa.

U obrazloženju se navodi da je 30. travnja 2019. Radnik unatoč prethodnim upozorenjima o otkazu ugovora o radu ukoliko ponovno počini povedu obveza iz radnog odnosa isto učinio. Navodi se da je navedenog dana radeći u jutarnjoj smjeni, točnije u 8:40:57 sati Radnik razbio kuhano jaje o glavu kuharu A.M., zato što imenovani kuhar nije dobro oprao jagode koje su trebale biti servirane na švedskom stolu za doručak. Navedeni događaj je zabilježen na video zapisu nadzorne kamere od 30. travnja 2019. Poslodavac napominje se da Radniku nije strano ovakvo neprofesionalno i neprimjereno ponašanje. Naime, Radnik je od strane Poslodavca četiri puta pisanim putem opomenut zbog povreda obveze iz radnog odnosa i to dva puta zbog pušenja u prostoru kuhinje, a jednom zbog nedoličnog vikanja u kuhinji tako da su isto čuli gosti hotelskog restorana. Posljednja dva upozorenja bila su „Posljednje upozorenje pred otkaz ugovora o radu“. Radnik je upoznat s Pravilnikom o radu tuženika kao i Pravilima ponašanja koja je osobno preuzeo, kao i da kršenje bilo koje odredbe može predstavljati razlog za otkaz ugovora o radu. Ovakvo ponašanje na radnom mjestu neprofesionalno je, neprimjereno, nedopustivo i kažnjivo uz uvažavanje svih okolnosti koje su utjecale na isto te Poslodavac u nikom slučaju ne može prihvatiti opisan obrazac ponašanja šefa prema podređenom radniku. Naime, šef odjela svojim ponašanjem treba biti primjer ostalim radnicima unutar Odjela i ne smije si dopustiti da osjećaji prevladaju razumom te mora u svakoj situaciji postupati na profesionalan i edukativan način. Radnik je 6. svibnja 2019. pisanim putem pozvan na iznošenje obrane u svezi djela koje je opisano u obrazloženju Odluke, što je Radnik i učinio te je Poslodavac 9. svibnja 2019. zaprimio pisanu obranu. Poslodavac je razmotrio obranu Radnika, ali ista nije utemeljena jer se predmetno ponašanje ne može u nikom pogledu smatrati „šalom“. Poslodavac skreće pozornost na zakonsku odredbu kojom je utvrđena dužnost i obveza Poslodavca zaštiti dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla od postupanja nadređenih, suradnika i osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova, ako je takvo postupanje neželjeno. Također Poslodavac ističe da i neprimjerene šale koje vrijeđaju dostojanstvo drugog radnika i stvaraju nelagodnu radnu atmosferu, također predstavljaju razlog za otkaz ugovora o radu, a što je Poslodavac posebno i predvidio odredbama čl. 62. Pravilnika o radu. Nakon zaprimanja pisane obrane Radnika, Poslodavac je 9. svibnja 2019. priopćio sindikalnom povjereniku (budući da kod Poslodavca nije utemeljeno Radničko vijeće) namjeru otkaza ugovora o radu i zatražio očitovanje. Dana 14. svibnja 2019. sindikalni povjerenik se očitovao pisanim putem davanjem suglasnosti na namjeravanu odluku o otkazu.

 

Sud je izvršio uvid u izrečena upozorenja te je utvrdio da je tužitelj dobio upozorenje na obveze iz radnog odnosa u skladu sa općim aktima tuženika i zakonskim propisima te da je tužitelj upozoren na mogućnost otkaza Ugovora o radu u slučaju ponovnog kršenja, odnosno povrede radne obveze i to,

- Upozorenje od 19. studenog 2012. jer je usmeno odobrio radniku tuženika koji radi na poslovima mesara godišnji odmor, što je protivno Zakonu i pravilima i proceduri kod tuženika, a kojom prilikom je upozoren da ukoliko se ponovi isti ili sličan slučaj o mogućnosti otkaza ugovora o radu,

- II Opomena – Posljednje upozorenje pred otkaz Ugovora o radu zbog povreda obveza iz radnog odnosa koju je počinio 4. svibnja 2013.. zbog buke i galame u kuhinji, kao i nedovoljno dobro pripremljenog steaka, a kojom prilikom je upozoren da ukoliko se ponovi isti ili sličan slučaj o mogućnosti otkaza ugovora o radu,

- III. Opomena – Posljednje upozorenje pred otkaz Ugovora o radu zbog povreda obveza iz radnog odnosa jer je 25. listopada 2013. zatečen kako puši u prostoru kuhinje, točnije u dijelu u kojem sjedi kada obavlja administrativne poslove, a što je protivno čl. 63. Zakona o zaštiti na radu, čl. 13. Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda, a što je i čl. 68. st. 1. toč. 13. Pravilnikom o radu tuženika, koje je tužitelj osobno primio, utvrđeno razlogom za izvanredni otkaz ugovora o radu, a kojom prilikom je upozoren da ukoliko se ponovi isti ili sličan slučaj o mogućnosti otkaza ugovora o radu,

- IV. Opomena – Posljednje upozorenje pred otkaz Ugovora o radu zbog povreda obveza iz radnog odnosa jer je 14. rujna 2015. ponovno viđen kako u radnom prostoru kuhinje gdje se priprema hrana puši, a kojom prilikom je upozoren da ukoliko se ponovi isti ili sličan slučaj o mogućnosti otkaza ugovora o radu,

 

U konkretnom slučaju radi se o redovitom otkazu ugovora o radu iz čl. 115. st. 1. podst. 3. ZR-a, tj. radi se o pravnoj situaciji da je tuženik otkazao tužitelju ugovor o radu zbog toga što je tužitelj kršio obveze iz radnog odnosa, odnosno radi se o otkazu uvjetovanom skrivljenim ponašanjem tužitelja kao radnika. Da bi ovaj otkaz bio valjan, poslodavac mora prije svega imati za to opravdani razlog, time da je sukladno čl. 135. st. 3. ZR-a teret dokaza na poslodavcu. Budući se radi o otkazu uvjetovanom skrivljenim ponašanjem tužitelja, takav otkaz moguć je uz uvjet da poslodavac prethodno radniku da pisanu opomenu i da mu omogući obranu, a sukladno čl. 119. st. 1. i st. 2. ZR-a. U predmetnom postupku utvrđeno je da je tuženik ispunio oba zakonom propisana ograničenja, obzirom da je prije citiranim Upozorenjima tužitelja opomenuo radi kršenja obveza iz radnog odnosa i ukazao mu je na mogućnost otkaza ugovora o radu u slučaju nastavka povrede te obveze, a također je prije redovitog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika, tužitelju omogućio iznošenje svoje obrane. Navedeno nije sporio ni tužitelj.

 

Neosnovano tužitelj navodi da je pobijana odluka o otkazu nezakonita jer tuženik prije donošenja iste nije poštivao proceduru otkazivanja, kao i da iako je tužitelj to tražio, nije mu predočeno očitovanje Sindikalnog povjerenika koji preuzima ulogu Radničkog vijeća iz kojeg bi bilo vidljivo da je provedeno savjetovanje u skladu sa Zakonom.

Odredbom čl. 150. st.1. ZR-a je propisano da prije donošenja odluke važne za položaj radnika, poslodavac se mora savjetovati s radničkim vijećem o namjeravanoj odluci te mora radničkom vijeću dostaviti podatke važne za donošenje odluke i sagledavanje njezina utjecaja na položaj radnika.

Odredbom čl. 153. st. 3. ZR je propisano da ako kod poslodavca nije utemeljeno radničko vijeće, sindikalni povjerenik preuzima sva prava i obveze radničkog vijeća.

Iz dopisa koji je tuženik uputio sindikalnom povjereniku D.G. pod nazivom Predmet: Savjetovanje temeljem čl. 150. ZR-a a u vezi odluke o redovitom otkazu ugovora o radu (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika) utvrđeno je da je tuženik izvijestio sindikalnog povjerenika da ima namjeru tužitelju, zaposlenom na poslovima Šefa kuhinje redovito otkazati ugovor o radu (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika) zato što je tužitelj ponovno počinio povredu iz radnog odnosa, zbog čega nastavak radnog odnosa nije moguć, pri čemu je tuženik iznio slijed događaja koji su se odvili 30. travnja 2019. Tom prilikom je napomenuto da je tužitelj dugogodišnji radnik kojem nije nepoznato da je čl. 62. st. 1. toč. 3. Pravilnika o radu tuženika utvrđeno da su prijetnje, zastrašivanja, prisiljavanje ili sukobljavanje s drugim zaposlenicima, pretpostavljenima ili predstavnicima društva kako u društvu tako i na radnim zadacima vezanim uz rad u društvu, utvrđeno razlogom za redoviti otkaz ugovora o radu , a isto je predviđeno i Pravilima o ponašanju koja je radnik osobno preuzeo.

Iz očitovanja sindikalnog povjerenika D.G. od 14. svibnja 2019. utvrđeno je da je sindikalni povjerenik dao izjavu da se Sindikat slaže sa odlukom poslodavca.

Iz iskaza svjedoka D.G., kojeg je sud prihvatio kao uvjerljiv i logičan te suglasan materijalnom dokazima u spisu, proizlazi da je imenovan sindikalnim povjerenikom kod tuženika te da ga je poslodavac zatražio očitovanje o namjeravanoj odluci redovitog otkaza ugovora o radu tužitelja zbog skrivljenog ponašanja te da je njegov odgovor kao sindikalnog povjerenika bio da se slaže s odlukom poslodavca. Prije nego što je iskazao svoju suglasnost, savjetovao se s predsjednikom sindikata i pravnom službom sindikata. U postupku savjetovanja tuženik mu je dostavio u pisanom obliku namjeru svoje odluke o otkazu, a dobio je i odluku o otkazu na uvid, vidio je snimke nadzornih kamera. U postupku savjetovanja tuženik mu je kao poslodavac dostavio u pisanom obliku namjeru svoje odluke o otkazu. Nakon dostavljene namjere imao je rok od 8 dana za očitovanje, koje su i napravili u nekih 3-4 dana. Nakon toga je dobio odluku o otkazu na uvid. Ništa drugo osim navedenog mu nije dostavljeno.

 

Iz svega navedenog ovaj sud je utvrdio da je tuženik prije donošenja osporavane Odluke o redovitom otkazu ugovora o radu tužitelju (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika) poštivao zakonsku proceduru otkazivanja, pri čemu nije od utjecaja činjenica je li tužitelju predočeno na uvid očitovanje sindikalnog povjerenika ili nije. Pri tome se napominje da je tužitelj u svome iskazu kojeg je dao pred sudom kao stranka u postupku te kojeg je sud u tom dijelu prihvatio kao logičan izjavio da mu je ipak u jednom trenu dano na uvid očitovanje sindikalnog povjerenika. Iz navedenog proizlazi da tužitelj u tužbi neosnovano navodi da nije dobio na uvid očitovanje sindikalnog povjerenika.

 

Radi utvrđivanja spornih činjenica (opravdanosti razloga za otkaz), sud je saslušao sve predložene svjedoke i to A.M., G.N., Ž.Ž., T.K., D.G. te tužitelja i zz tuženika G.Š., kao stranke u postupku te je izvršio uvid u relevantnu dokumentaciju.

 

Sud je cijenio vrlo opsežne iskaze svjedoka, ali samo u dijelu koji su odlučni u ovom predmetu, odnosno u dijelu u kojem su iskazivali o onome što se tužitelju stavlja na teret u obrazloženju odluke o otkazu, dok sud iste nije cijenio u preostalom dijelu koji nije odlučan u ovom predmetu. 

 

Tužitelju se u pobijanoj odluci o otkazu stavlja na teret da je povrijedio odredbu čl. 62. Pravilnika o radu tuženika, kao i Pravila o ponašanju tuženika, odnosno:

- da se sukobio sa drugim zaposlenikom na radnom zadatku vezanom uz rad jer je 30. travnja 2019. radeći u jutarnjoj smjeni razbio kuhano jaje o glavu kuharu A.M., a kojem je bio neposredno nadređen, zato što imenovani nije dobro oprao jagode koje su trebale biti servirane na švedskom stolu za doručak.

 

Iz iskaza svjedoka A.M., a kojeg je sud u cijelosti prihvatio, budući je isti jasan, logičan te sukladan iskazima drugih saslušanih svjedoka, kao i dokumentaciji priložene spisu, proizlazi da je zaposlen kod tuženika na radnom mjestu kuhar i da mu je tužitelj bio neposredno nadređeni. Dana 30. travnja 2019. radio je na pripremi doručka za goste hotela. Na meniju su bile jagode te je jagode iznio na švedski stol. Kolegica G.N. je jagode koje je iznio vratila nazad u kuhinju jer je primijetila da jagode nisu dobro očišćene. Jagode su bile dva puta vraćene sa švedskog stola jer nisu bile dobro oprane. Tužitelj ga je upozorio nakon prvog vraćanja da jagode mora dobro oprati. Nakon drugog puta pozvao ga je šef kuhinje, ovdje tužitelj te mu je rekao da nije dobro očistio jagode i u jednom trenu mu je razbio jaje koje je držao u rukama o glavu. Prisutni događaju su bili kolega Ž.Ž. i kolegica G.N. Nakon takvog ponašanja tužitelja osjetio se jadno, nije mu bilo nimalo smiješno, a ostale kolege koje su bile prisutne su bili u šoku, nisu se smijali. Nakon toga nastavio je raditi svoj posao, nije nikome iznio primjedbu ni pritužbu. Nakon nekih tjedan dana po navedenom događaju pozvan je od strane direktora hotela G.Š. na sastanak, a tamo je bila prisutna gospođa N.K. i gospodin T.K. Naveo je sve što se dogodilo, a također se i pisano o istome očitovao. Nije mu poznato što se dalje događalo između poslodavca i tužitelja. Naveo je da rad u kuhinji ponekad zna biti stresan, a ponekad ne. Ovaj čin kojega je napravio tužitelj smatra kao nešto što niti jedan šef kuhinje ne bi trebao napraviti svome podređenome, a također smatra da nije bilo u redu od njega što je među jagodama ostalo trave. Sve do predmetnog događaja sa tužiteljem nije imao nikakvih sličnih incidenta niti je bilo neprimjerenog ponašanja od strane tužitelja. Nema saznanja o tome da se tužitelj sa nekim drugim na ovako neprimjeran način ophodio. 

 

Iz iskaza svjedoka Ž.Ž. i G.N., očevicima predmetne zgode, koje je sud prihvatio jer su jasni i međusobno suglasni te su suglasni i sa materijalnim dokazima u spisu, utvrđeno je da je tužitelj postupio na opisan način, a također proizlazi da cijela situacija nije bila nikome smiješna i da se kuhar A.M., kojem je tužitelj razbio jaje o glavu te koji je bio neposredno podređen tužitelju, nakon takvog ponašanja tužitelja, osjetio ponižen, da su svi prisutni očevici ponašanje tužitelja opisali kao neprimjereno ponašanje kojim je povrijedio dostojanstvo drugog radnika te da se stvorila nelagodna radna atmosfera.

 

Iz iskaza svjedoka T.K., voditelja digitalnog marketinga i voditelja većinskog vlasnika tuženika, kojeg je sud prihvatio jer je isti jasan i suglasan sa materijalnim dokazima u spisu proizlazi je 30. travnja 2019. dobio poziv od direktora hotela da se nađu u uredu kolegice. Netko je javio za događaj koji se dogodio u kuhinji. Događaj su pregledali preko snimki kamera koje se nalaze u kuhinji. Pregledali su snimke više puta i vidjeli da je tužitelj kolegu A. udario jajetom u glavu. Nakon toga su zvali prvo tužitelja na razgovor i rekli su mu što su vidjeli preko snimke, tužitelj nije ništa porekao. Međutim, spomenuo je da je to bilo iz šale, ali prema njegovom sudu to nije bila šala. Obavili su razgovor s tužiteljem. Zvali su svjedoke koji su bili tamo nazočni i koji su to vidjeli. Nakon što su s njima obavili razgovore oni su svi dali pisane izjave o tome, svi su potvrdili da je tužitelj kolegu A. udario jajetom u glavu. Tužitelj je u hotelu D. bio zaposlenik i prije nego što je on tamo došao. Upoznat je s činjenicom da je tužitelj već i prije imao nekoliko opomena zbog svog ponašanja. Zbog zadnjeg incidenta kao i zbog prijašnjih opomena, je došlo do odluke o otkazu. Ne samo on, već su svi čuli priče o njegovom ružnom ponašanju na radnom mjestu i prema njegovim kolegama. Ne zna zbog čega je tužitelj dobio prijašnje opomene, međutim prije donošenja odluke o redovitom otkazu ugovora o radu imao je osobno uvid u svu radnopravnu dokumentaciju tužitelja pa tako i u ranije izrečene opomene. S tužiteljem su imali još jedan razgovor nakon prvotnog razgovora. Prije donošenja odluke o otkazu ugovora o radu, obavijestili su o svemu sindikalnog povjerenika g. G. Tražili su ga suglasnost te su suglasnost i dobili. Radnici u kuhinji upoznati su da postoje nadzorne kamere uokolo te da ih se snima za vrijeme radnog vremena. Kuhar A. u trenutku kada je davao svoju izjavu je bio zbunjen, malo uplašen. Rekao je više puta da kad se to dogodilo da nije znao kako da reagira, da se loše osjećao i poniženo. A. je bio svjestan činjenice da jagode nisu bile oprane po pravilima struke. Po njegovom iskustvu nije uobičajena praksa da šef kuhinje reagira na način na koji je reagirao tužitelj, u slučaju kada neki radnik u kuhinji ne obavi posao kako je to predviđeno. Tuženik kao poslodavac ne tolerira nikakvo fizičko nasilje.

 

Iz daljnjeg iskaza svjedoka D.G., kojeg je sud u cijelosti prihvatio jer je isti jasan i međusobno suglasan iskazima drugih svjedoka, kao i sa materijalnim dokazima u spisu, utvrđeno je da je kao sindikalni povjerenik u funkciji RV, ponudio tužitelju, pravnu pomoć , budući je tužitelj bio dugogodišnji član sindikata, iako se iz sindikata ispisao nekih dva mjeseca prije spornog događaja, a tužitelj se na ponudu zahvalio i rekao da mu ne treba. S tužiteljem nije razgovarao o konkretnom slučaju. Nije imao saznanja o obrani tužitelja u konkretnom slučaju. S tužiteljem nije razgovarao o njegovim prijašnjim povredama iz radnog odnosa. Nije imao uvid u upozorenja koja je tužitelj ranije dobio, ali je imao saznanja o njima i to isključivo iz razgovora s kolegama. Navodi da je i prije bilo primjedbi na ponašanje tužitelja od strane kolega. Ljudi su se žalili na psovanje, sve što bi tužitelj rekao da se treba napraviti, bilo bi uz psovke.

Iz iskaza tužitelja proizlazi da je bio zaposlen kod tuženika na radnom mjestu kuhar - šef kuhinje od 1985.g. pa sve dok tuženik nije donio odluku o redovitom otkazu  ugovora o radu. Dana 30. travnja 2019. u vrijeme doručka bio je na svom radnom mjestu. Toga dana pomoćni kuhar je bio A.M. On je bio zadužen za izdavanje doručka. Problem je nastao oko jagoda. Naime A. je u tri navrata vraćen od strane konobarice sa jagodama sa napomenom da jagode nisu dobro oprane. Nakon trećeg puta kad A. nije dobro oprao jagode pozvao ga je na razgovor. Stajao je pokraj pulta. A. je stajao odmah pokraj njega. Upitao ga je zašto nije dobro obavio posao, na što je A. odgovorio da je to sve u redu, bit će to dobro. Nakon toga posegnuo je za kuhanim jajem koje se nalazilo izložen na pultu, odnosno jaje mu je dodala u ruku G.N. te je jaje razbio tužitelju o glavu. Ovim činom htio je ukazati A. da je potrebno da svoj posao obavlja kako treba, u skladu s HAACP-om. Također je smatrao da je njegov čin razbijanja jaja o glavu A. samo šala. Napomenuo je da je posao u kuhinji jako stresan posao. Znali su se šaliti za vrijeme posla. Napomenuo je da je A.M. on zaposlio u predmetnoj kuhinji te je htio istoga dobro naučiti posao. Nikad do tog dana se nije šalio na način da bi nekome razbio neku namirnicu o glavu. Iskazao je da je A. nakon što mu je razbio jaje o glavu bio šokiran i posramljen, nastavio je raditi nakon toga. Prisutne kolege su se nakon njegovog čina smijale jer im je to bilo smiješno. Nakon dva dana pozvan je na razgovor u upravu gdje mu je rečeno da je napravio tešku povredu radne obveze. Pokušao je objasniti upravi zašto je to napravio ali je usprkos tome dobio odluku o otkazu. Od strane uprave poslodavca dobio je više puta opomene zbog vikanja u kuhinji, a što je čuo direktor koji je toga dana bio u svojstvu gosta hotela. Dobio je i više puta opomenu zbog pušenja u prostoru kuhinje. Zbog pušenja je bio i novčano kažnjen. Očitovanje sindikalnog povjerenika mu je dano na uvid u jednom trenu. Bio je svjestan postojanja nadzornih kamera, kao i činjenice da iste snimaju iako su nekad neke bile neispravne. Osobno nije gledao snimke ali mu je dan na uvid ispis snimaka. Sindikalni povjerenik ga je nakon događaja zaustavio i pitao ga je li treba kakvu pomoć na što mu je odgovorio da se ispisao iz sindikata te da ne traži pomoć. Sindikalni povjerenik ga nije ništa ispitivao o konkretnom događaju. Nikada nije upozoren od strane poslodavca da se nadzorne kamere postavljaju i da će snimati njihov rad, iako je bio svjestan da nadzorne kamere postoje ali nije znao koja od njih radi. Nije dobio nikada nikakvu pisanu odluku o postavljanju nadzornih kamera. U razgovoru pred upravom pokušao je objasniti razloge svog ponašanja, rekao je da je to napravio u šali, a tada mu je bilo rečeno da se takvo ponašanje ne može smatrati šalom te da je svojim ponašanjem prekoračio kodekse ponašanja u kuhinji.

 

Iz iskaza zz tuženika G.Š. proizlazi da je dan nakon predmetnog događaja dobio saznanja da se u kuhinji odvila situacija kako je to već navedeno u samoj odluci o redovitom otkazu ugovora o radu. Naime toga dana rečeno mu je da je na nadzornim kamerama snimljeno kako tužitelj razbija jaje o glavu pomoćnom kuharu A.M. Nakon što je osobno pogledao snimke nadzornih kamera i to u prisustvu voditelja tehničke potpore, osobno je pozvao tužitelja na razgovor. U tom razgovoru tužitelj je priznao sam čin razbijanja jaja o glavu kolegi, objasnio je što je prethodilo samom činu te je naveo da je njegov čin bila samo šala. Tada mu je ukazano da uprava takvo ponašajne ne može tolerirati, jer se radi o fizičkom nasilju prema kolegi, ponižavanju te da se takvo ponašanje ne može nikako smatrati šalom. U samoj proceduri prije davanja odluke o otkazu pozvani su na razgovor svi očevidci predmetnog događaja, svi su dali i pisane iskaze. Djelatnik A.M. je u razgovoru rekao da takvo ponašanje nije nikada od nikoga doživio te da je takvo ponašanje vidio samo u filmovima i da je nakon toga događaja samo htio otići kući. I prije ovog događaja tužitelj je od strane poslodavca dobio više puta opomene zbog svoga ponašanja. On konkretno može iskazati za dvije situacije vezano za pušenje u kuhinji. Nakon ovog događaja uprava je dobila saznanje da je tužitelj u svom radu znao biti neprimjeren prema kolegama, neugodan, a ja on ima saznanja da su dvije praktikantice napustile posao upravo zbog ponašanja tužitelja. Zbog svega navedenoga donijeli su odluku o redovitom otkazu ugovora o radu tužitelju. Tužitelj se u razgovoru ispričao, rekao je da mu je žao i da moli za još jednu šansu ali usprkos tome smatrali su da u jednom trenu treba povući crtu te da se ovakvo ponašanje tužitelja ne može tolerirati te je donesena predmetna odluka. Savjetovanje sa sindikalnim povjerenikom je obavljeno u skladu s propisanom procedurom. Nadzorne kamere postavljene su na vidljivim mjestima i to kako u javnim prostorima hotela tako i u prostorima koji se ne smatraju javnim, pa tako i u kuhinji. Zaposlenici su svjesni postojanja istih, kao i činjenice da se snimaju. Naveo je da su i djelatnici A.M. i G.N. također sankcionirani zbog nedovoljno dobro obavljenog posla. Smatra da ponašanje tužitelja, odnosno način na koji je htio disciplinirati svog podređenoga nikako nije primjeren način, odnosno da isto nije prihvatljivo. Naglasio je da ispod svih nadzornih kamera postoje naljepnice koje ukazuju da se prostor snima i da su te naljepnice propisane zakonom o zaštiti osobnih podataka.

 

Sud je prihvatio citirane iskaze svjedoka, budući su jasni i u bitnome suglasni te su vrlo detaljni i kao takvi uvjerljivi te je sud temeljem istih utvrdio da je tužitelj, kao neposredno nadređeni, doista postupio na opisan način prema svom podređenom kolegi.

 

Sud je prihvatio iskaz tužitelja u dijelu koji je suglasan sa iskazima saslušanih svjedoka, odnosno u kojem priznaje da je razbio kuhano jaje svom kolegi o glavu. Naime, i sam tužitelj u svom iskazu ne spori da je postupio na opisan način.

 

Sud nije prihvatio dio iskaza tužitelja u dijelu u kojem opisuje razloge (nedovoljno i nepravilno oprane jagode, usprkos upozorenjima, a što nije u skladu sa propisima struke), a zbog kojeg je postupio na opisan način (razbio kuhano jaje pomoćnom kuharu o glavu) kao i navod da je to sve napravio iz šale. Naime, čak i u slučaju bilo kakvog propusta ili nepravilnosti u radu pojedinog radnika, to ne može biti opravdanje za naprijed navedenu neprimjerenu komunikaciju tužitelja sa tim radnikom, odnosno za fizičko nasilje koje je u konkretnom slučaju primijenio tužitelj. Tužitelj je kao šef kuhinje bio dužan eventualne probleme s podređenim kolegama rješavati primjerenom poslovnom komunikacijom, a što isti nije činio. Sud također nije prihvatio iskaz tužitelja u dijelu u kojem navodi da je posao u kuhinji jako stresan, a kojim navodima je pokušao opravdati svoje ponašanje, budući takvo ponašanje tužitelja i ovaj sud smatra neprihvatljivim. Stoga ovaj sud smatra da je iskaz tužitelja u tom dijelu neistinit i pristran te usmjeren isključivo na otklanjanje štetnih posljedica za tužitelja.

Sud nadalje nije prihvatio iskaz tužitelja u dijelu u kojem navodi da nije upozoren od strane poslodavca da se nadzorne kamere postavljaju i da će snimati njihov rad, iako je bio svjestan da nadzorne kamere postoje, budući da iz iskaza zz tuženika jasno proizlazi da su nadzorne kamere postavljene po cijelom prostoru zgrade tuženika i da ispod svake kamere postoji oznaka kojom se upozorava da se prostor snima.

Također neosnovano tužitelj u tužbi tvrdi da je navodna povreda koju je tužitelj počinio utvrđena na temelju uvida u zapis nadzornih kamera, a tužitelj nije bio upozoren da se obavlja nadzor kamerama u odnosu na obavljanje njegovog posla, budući da je tijekom postupka kao nedvojbeno utvrđeno da su ponašanje tužitelja, koje je zabilježeno nadzornim kamerama, potvrdili usmeno i pisano (davanjem pisanih izjava upravi tuženika) svi očevici predmetnog događaja, a također iz provedenog postupka jasno proizlazi da je tužitelj bio svjestan da se u kuhinji obavlja video nadzor.

 

Sud je u cijelosti prihvatio iskaz zz tuženika kao uvjerljiv, životan i logičan te sukladan iskazima saslušanih svjedoka kao i materijalnim dokazima koji prileže spisu.

 

Prema čl. 115. st. 1. toč. 3. ZR poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz), ako za to ima opravdani razlog, u slučaju: ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika).

 

U konkretnom slučaju, tužitelju se stavlja na teret povreda obveza iz radnog odnosa, i to neprimjereno ponašanje prema kolegama, a što predstavlja opravdan razlog za otkaz.

 

U konkretnom slučaju, sud je nedvojbeno utvrdio da je tužitelj kao šef kuhinje neprimjerno i neopravdano grubo postupio prema svom podređenom kolegi, dovodeći istoga u ponižavajući i neprijatan položaj, tako što je istome razbio kuhano jaje o glavu te na taj način istoga ponizio pred drugim kolegama, a takvo postupanje tužitelja je protivno čl. 62. Pravilnika o radu tuženika. Ovakvo ponašanje tužitelja kao šefa kuhinje je neprofesionalno te predstavlja neprimjeren odnos prema kolegi, odnosno fizičko nasilje, dok su u poslovnim odnosima pa tako i kod tuženika radnici dužni odnositi se s poštovanjem, slijedeći načela objektivnosti, nepristranosti, korektnosti, dijaloga i tolerancije.

Sve navedeno je nedvojbeno utjecalo na lošu atmosferu u radnom okruženju, odnosno u kuhinji kojom je tužitelj rukovodio, te je onemogućavalo normalan način rada i normalan odnos između radnika i njegovog nadređenog.

 

Zbog svega navedenog, po ocjeni ovog suda, tuženik je imao opravdan razlog za otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika sukladno čl. 115. st. 1. toč. 3. ZR. Dakle, i bez obzira na ranije izrečena upozorenja, tuženik je već samo zbog ovakvog neprimjerenog i neprofesionalnog ponašanja tužitelja prema podređenom radniku imao opravdan razlog za otkaz jer navedeno postupanje tužitelja doista predstavlja kršenje obveza iz radnog odnosa.

 

Stoga je valjalo odbiti tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti, kao u izreci presude.

 

Sud nije cijenio ostale dokaze koji nisu pravno odlučni u ovom predmetu.

 

Kako je tužitelj u cijelosti izgubio spor, to isti nema pravo na naknadu parničnog troška sukladno čl. 154. st. 1. ZPP.

 

U Zagrebu, 3. srpnja 2020.

                                                                                                                                                                                                                                                                                                      Sutkinja:

 

                                                                                                            Danijela Marotti Andrić

 

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

              Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe nadležnom Županijskom sudu u roku od 8 dana od dana dostave presude. Žalba se podnosi pismeno, u 4 primjerka, putem ovog suda.

 

DNA:

1. punomoćniku tužitelja

2. tuženiku