Baza je ažurirana 22.08.2025. 

zaključno sa NN 85/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

              - 1 -

Broj:Jž-577/2020

 

 

 

REPUBLIKA HRVATSKA

 

VISOKI PREKRŠAJNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Broj:Jž-577/2020

ZAGREB

 

 

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

 

R J E Š E N J E

 

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Anđe Ćorluka kao predsjednice vijeća te Ivanke Mašić i Gordane Korotaj kao članica vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika Stanislava Walaszeka, kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog M.Š., zbog prekršaja iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj: 41/77, 55/89, 5/90, 30/90, 47/90, 29/94), odlučujući o žalbi okrivljenog M.Š., podnijete protiv presude Općinskog suda u Đakovu, poslovni broj: 10. Pp J-422/2019-19 od 24. veljače 2020. godine, na sjednici vijeća održanoj 25. lipnja 2020.,

 

      r i j e š i o  j e

                           

Prihvaća se kao osnovana žalbe okrivljenog M.Š. te se ukida pobijana presuda u cijelosti te predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovni postupak i odlučivanje.

 

Obrazloženje             

 

Pobijanom presudom okrivljeni M.Š. u ponovljenom postupku proglašen je krivim zbog prekršaja iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, činjenično opisanog u izreci pobijane presude, te je okrivljeniku izrečena novčana kazna u iznosu od 370,00 kuna, a što je protuvrijednost od 51,13 EUR-a, i koji je upozoren da ako u roku od 30 dana po pravomoćnosti presude plati dvije trećine izrečene novčane kazne, da će se smatrati da je ista u cijelosti plaćena.

 

 

              Istom presudom okrivljeni M.Š. je dužan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 150,00 kuna.

 

Okrivljeni M.Š. pravodobno je podnio žalbu zbog bitne povrede prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 2. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18), zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog odluke o izrečenoj kazani, kako to proizlazi iz sadržaja žalbe, navodeći u bitnome da nije kriv, da su mu povrijeđena ljudska prava, da nije utvrđeno mjesto događaja jer se nije radilo o dvorištu i da nije bilo narušavanja javnog reda i mira, da je HRVI i pije tablete za smirenje, kao i da je završio na operaciji srca te je u prilog priložio liječničku dokumentaciju.

 

Žalitelj predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, ista prihvati.

 

Žalba je osnovana.

 

Rješavajući sukladno odredbi članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, ovaj je sud ispitivao presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom, i to iz osnova i razloga koje žalitelj navodi u žalbi, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. ovoga Zakona, jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, te je Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske utvrdio da je u prvostupanjskom postupku činjenično stanje nepotpuno i pogrešno utvrđeno, na što žalbom osnovano ističe žalitelj zbog čega je prvostupanjska odluka preuranjena.

 

Naime, iz stanja spisa proizlazi da je okrivljeni M.Š. proglašen krivim budući je dana 18. srpnja 2017. godine u 17,30 sati u dvorištu obiteljske kuće u xx, x xx, narušavao javni red i mir na način, što je bez ikakvoga razloga i povoda došao do betonskih stupova ukopanih u zemlju, predviđenih za dvorišnu ogradu koje je postavila V.K., te ih na naročito drzak način rukama polomio i ostavio na mjestu gdje su bili postavljeni, a što je kod V.K. izazvalo osjećaj straha i uznemirenosti, te je svojim ponašanjem počinio prekršaj iz članak 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. U tijeku ponovljenog postupka na glavnoj raspravi održanoj dana 19. studenog 2019. godine ispitan je okrivljenik M.Š. koji je osporavao krivnju i odlučne činjenice te je izvršen je uvid u liječničku potvrdu za oštećenicu (list 64 spisa), kao i da je u nastavku glavne rasprave dana 15. siječnja 2020. godine ispitana oštećena svjedokinja V.K. (list 71 spisa), a nakon čega je u nastavku glavne rasprave dana 24. veljače 2020. godine ispitana svjedok I.H. i proveden je dokaz suočenja okrivljenika i oštećenice (list 77-78 spisa), dok se nije ispitao svjedok J.O.

 

Međutim, na temelju provedenih dokaza proizlazi da prvostupanjski sud u ponovljenom postupku nije utvrdio sva konstitutivna obilježja prekršaja iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira u kojem je propisano da prekršaj čini osoba koja se na javnom mjestu ponaša na naročito drzak i nepristojan način vrijeđajući građane ili narušavajući njihov mir, dok iz izreke prvostupanjske presude proizlazi da se inkriminirana radnja dogodila u dvorištu obiteljske kuće u xx, a koje po svojim pravnim i stvarnim obilježjima, nije a priori javno mjesto, ali može imati obilježja fiktivnog javnog mjesta. Iz provedenih dokaza nesporno proizlazi da je okrivljenik prouzročio štetu na način da je polomio stupiće, a što može predstavljati protupravnu radnju u obliku odgovornosti za štetu, međutim u konkretnom slučaju prvostupanjski sud je bio dužan utvrditi i navesti na koji način su se posljedice utvrđene radnje okrivljenika iz dvorišta reflektirale u javnosti i time remetilo javni red i mir građana i to na naročito drzak i nepristojan način kao kvalifikatorno obilježje djela. Iz sadržaja presude ne proizlazi adekvatno obrazloženje u pogledu konstitutivnih obilježja djela, budući da je u obrazloženju prvostupanjske presude navedeno da je djelo počinjeno u dvorištu, a koje predstavlja privatno mjesto koje može biti u određenim okolnostima fiktivno javno mjesto, ali nije u postupku utvrđeno da li su se posljedice radnje okrivljenika za koju sud navodi da je naročito drskog karaktera reflektirale u javnosti i prouzročile remećenje javnog reda i mira kao objekta zaštite navedenog prekršaja.

 

Slijedom navedenog, valjalo je, prihvaćanjem žalbe okrivljenog M.Š., pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak i odlučivanje.

 

U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će cijeneći razloge ovog rješenja otkloniti i ponovno provesti sve potrebne dokaze radi utvrđivanja konstitutivnih obilježja prekršaja odnosno jesu li se u konkretnom slučaju posljedice radnje okrivljenika reflektirale u javnosti na način da bi se istima remetio javni red i mir građana te o navedenom dati na zakonu osnovane i argumentirane razloge, te će nakon utvrđivanja svih odlučnih činjenica donijeti novu, valjano obrazloženu odluku.

 

Iz navedenih razloga, odlučeno je kao u izreci.

 

 

U Zagrebu, dana 25. lipnja 2020. godine.

 

      Zapisničar:                                                                                     Predsjednica vijeća:

                                                                                                            

Stanislav Walaszek, v. r.                                                                          Anđa Ćorluka, v.r.

 

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Đakovu, u 4 (četiri) otpravka: za spis, okrivljeniku i ovlaštenom tužitelju.                                         

 

 

 

 

 

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu