Baza je ažurirana 02.06.2025. 

zaključno sa NN 76/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

              - 1 -              Revd 681/2020-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

 

 

 

 

 

Broj: Revd 681/2020-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Glušića predsjednika vijeća, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća i suca izvjestitelja i Renate Šantek članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja: 1. J. D. iz S. H. OIB: , 2. G. D. iz L. OIB: i 3. N. P. iz S. H. OIB: , koje zastupa punomoćnik V. L., odvjetnik u P., protiv tuženika H. d.o.o. H. na S., OIB: , kojeg zastupa punomoćnica V. N., odvjetnica u K., uz sudjelovanje umješača na strani tuženika H. d.o.o. H. na S., OIB: , kojeg zastupa punomoćnica K. K., odvjetnica u Z., radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tuženika i umješača na strani tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Slavonskom Brodu broj - 157/2017-4 od 9. prosinca 2019., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Krapini broj 11 Pn - 332/2015-16 od 9. prosinca 2016., u sjednici održanoj 24. lipnja 2020.,

 

r i j e š i o   j e:

 

Prijedlozi za dopuštenje revizije se odbacuju.

 

 

Obrazloženje

 

Tuženik i umješač na strani tuženika su podnijeli prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Slavonskom Brodu broj - 157/2017-4 od 9. prosinca 2019., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Krapini broj 11 Pn - 332/2015-16 od 9. prosinca 2016.

 

Postupajući sukladno odredbi 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-proč.tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da pravna pitanja naznačena kako u prijedlogu tuženika, tako i u prijedlogu umješača na strani tuženika za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu. Naime, nižestupanjski sudovi su prihvatili zahtjev tužitelja na činjeničnom utvrđenju da tuženik tijekom postupka nije dokazao da bi do štetnog događaja došlo zbog više sile u smislu odredbe čl. 15. Zakona o zaštiti na radu ("Narodne novine" broj 59/96, 94/96, 114/03, 100/04, 86/08, 116/08 i 75/09), te da prednik tužitelja nije doprinio nastupu štetnog događaja, dok tuženik i umješač na strani tuženika postavljaju pitanja koja se svode na ispitivanje činjeničnih okolnosti konkretnog slučaja. Daljnja pitanja umješača na strani tuženika iscrpljuju se u isticanju bitne povrede odredaba parničnog postupka, dok drugostupanjska odluka nije donesena na temelju nekog zauzetog shvaćanja u primjeni postupovnih odredbi na koje se u prijedlogu poziva umješač na strani tuženika (koje eventualno nije podudarno s nekim drugim shvaćanjem), pa se za postavljena pitanja ne može uzeti da su važna za za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu u smislu odredbe čl. 385.a ZPP-a.

 

Slijedom navedenog, kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz čl. 385.a st. 1. ZPP-a i dopuštenje revizije, to je na temelju odredbe čl. 392. st. 1. u svezi s čl. 387. st. 5. ZPP-a riješeno kao u izreci.

 

Zagreb, 24. lipnja 2020.

 

Predsjednik vijeća

Željko Glušić, v.r.

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu