1

Poslovni broj: 2 UsI-357/2020-6

 

 

 

 

 

 

 

Poslovni broj: 2 UsI-357/2020-6

 

 

 

  U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

 

Upravni sud u Osijeku, po sucu Berislavu Babiću, uz sudjelovanje zapisničarke Adele Franc, u upravnom sporu tužiteljica N. S. i A. S., R., koje zastupa opunomoćenik N. N., odvjetnik u N. G., protiv tuženika Republike Hrvatske, Države geodetske uprave, Središnjega ureda, Gruška 20, Zagreb, radi katastarske izmjere zemljišta, 18. lipnja 2020.,

 

p r e s u d i o  j e

 

1. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljica za poništavanje rješenja Republike Hrvatske, Države geodetske uprave, Središnjega ureda KLASA: UP/II-932-04/19-06/78, URBROJ: 541-03-02-01/1-20-3 od 1. veljače 2020.
2. Odbija se zahtjev tužiteljica za naknadu troškova upravnog spora.

 

 

Obrazloženje

 

Tuženik je rješenjem KLASA: UP/II-932-04/19-06/78, URBROJ: 541-03-02-01/1-20-3 od 1. veljače 2020. odbio žalbu tužiteljica izjavljenu protiv rješenja Republike Hrvatske, Države geodetske uprave, Područnoga ureda za katastar Slavonski Brod, Odjela za katastar nekretnina Nova Gradiška KLASA: UP/I-932-04/19-03/82, URBROJ: 541-21-03/2-19-2 od 14. listopada 2019., kojim se odbija prigovor tužiteljica broj: 779, na oblik i površinu k. č. br. …, k. o. R..

Tužiteljice u tužbi navode kako nije točno utvrđenje tuženika da činjenica što je na predmetnoj čestici izmijenjen oblik i površina nije od važnosti za rješavanje predmetne upravne stvari. Ističu kako tuženik niti ne spori da je u katastarskoj izmjeri umanjena površina predmetne čestice tužiteljica pa je nelogično da pobijanim rješenjem od 1. veljače 2020. nje povrijeđen zakon na štetu tužiteljica, jer im je uzet dio nekretnine i umanjena je njezina površina u korist novoosnovane k. č. br. …, k. o. R.. Ukazuju kako je predmetna čestica tužiteljica nesporno  promijenila oblik u korist novoosnovane k. č. br. …, k. o. R., a da prvostupanjsko tijelo i tuženik ne razumiju pravnu osnovu  prigovora tužiteljica kao stranaka u odnosu na spornu katastarsku izmjeru. Napominju kako su i tužiteljice i predstavnik Hrvatskih voda očevidom na licu mjesta pokazali tijek međe i to na način da između tijeka međa postoji spor, no da javnopravna tijela krivo zaključuju da se do rješenja spora o tijeku međa može doći jedino sredinom između različito pokazanih točaka na terenu. Smatraju kako je prvostupanjsko tijelo trebalo obilježiti lomne točke oba tijeka sporne međe te oba tijeka prikazati na skici izmjere, a zatim prekinuti postupak katastarske izmjere i stranke uputiti u parnicu radi uređenja međe te potom nastaviti postupak katastarske izmjere tek po pravomoćnom okončanju postupka uređenja međe. Navode kako je bez donesene odluke o prekidu predmetnog upravnog postupka i upućivanja stranaka u sudski postupak uređenja međe, bespredmetno obrazloženje tuženika iz pobijanog rješenja i to da će se izvršiti promjena u katastarskom operatu ako tužiteljice u nekom kasnijem postupku uređenja međa ishode pravomoćnu odluku vezano za isto. Ističu kao sporno zašto se uopće vodi postupak katastarske izmjere, kada se na tužiteljice prebacuje odgovornost za izmjenu površine i oblika katastarskih čestica kao i posljedice istoga. Smatraju kako se cjelokupna situacija lomi na tužiteljicama, a da je među trebalo urediti u suskom postupku uređenja međa primjenom Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, a ne primjenom Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina i Pravilnika o katastarskoj izmjeri i tehničkoj reambulaciji. Ukazuju kako im tijekom postupka nije pružena mogućnost da se očituju na sve bitne okolnosti slučaja, kao i da su povrijeđene odredbe Zakona o općem upravnom postupku, jer prvostupanjsko rješenje od 14. listopada 2019. ne sadrži uputu o pravnom lijeku. S obzirom na navedeno predlažu da sud usvoji tužbeni zahtjev i poništi rješenje tuženika KLASA: UP/II-932-04/19-06/78, URBROJ: 541-03-02-01/1-20-3 od 1. veljače 2020.

Tuženik u odgovoru na tužbu navodi kako tužba nije osnovana iz razloga navedenih u obrazloženju pobijanoga rješenja. S obzirom na navedeno predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev.

Dana 16. lipnja 2020. pred ovim sudom je održana rasprava na koju nije pristupio uredno pozvani tuženik te je ista održana bez njegove prisutnosti sukladno članku 39. stavku 2. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj: 20/10., 143/12., 152/14.,  94/16. – odluka Ustavnoga suda Republike Hrvatske i 29/17.).

Tijekom rasprave zamjenički opunomoćenik tužiteljica ostao je kod svih navoda iz tužbe, kao i dokaznih prijedloga.

Na navedenoj raspravi sud je, sukladno članku 33. stavku 5. Zakona o upravnim sporovima, u vezi s člankom 292. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13. i 70/19.), odbio dokazne prijedloge tužitelja za očevid na licu mjesta uz mjernika vještaka, za saslušanje stranaka te za saslušanje svjedoka V. A. i K. A., oboje iz R., i za saslušanje svjedoka E. V. iz R., jer je sud utvrdio kako je činjenično stanje u upravnom postupku pravilno utvrđeno uz nazočnost izvoditelja geodetskih radova te tužiteljice N. S. osobno i tužiteljice A. S. zastupane po opunomoćeniku. K tome, tužiteljice u tužbi nisu obrazložile okolnosti na koje bi se trebalo saslušati predložene svjedoke i na koji način bi to utjecalo na drukčije rješavanje ove upravne stvari.

Tijekom dokaznoga postupka sud je izvršio uvid u spis, spis upravnoga postupka te u sve isprave koje prileže istima.

Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, a sukladno odredbi iz članka 55. stavka 3. Zakona o upravnim sporovima, sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

              Člankom 30. stavkom 1. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj: 47/09.) propisano je da se u postupku stranci mora omogućiti izjašnjavanje o svim činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima važnim za rješavanje upravne stvari.

              Odredbom članka 98. Zakona o općem upravnom postupku propisano je kako se rješenje sastoji od zaglavlja, uvoda, izreke, obrazloženja, upute o pravnom lijeku, potpisa službene osobe i otiska službenog pečata javnopravnog tijela (stavak 1.). Uputom o pravnom lijeku stranka se obavješćuje može li protiv rješenja izjaviti žalbu ili pokrenuti upravni spor, kojem tijelu, u kojem roku i na koji način (stavak 6.).

              Iz odredbe članka 27. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (Narodne novine, broj: 16/07., 124/10., 121/16. i 9/17. – ispravak, dalje: Zakon) proizlazi kako je katastarska izmjera prikupljanje i obradba svih potrebnih podataka kojemu je svrha osnivanje katastarskih čestica, evidentiranje zgrada i drugih građevina, evidentiranje posebnih pravnih režima na zemljištu i načina uporabe zemljišta te izrada katastarskog operata katastra nekretnina.

              Člankom 43. Zakona propisano je da način prikupljanja i obradbe podataka prikupljenih u okviru katastarske izmjere i tehničke reambulacije te postupke koji se u okviru katastarske izmjere i tehničke reambulacije provode propisuje ravnatelj pravilnikom.

              Sukladno odredbi članka 45. Zakona odluku o katastarskoj izmjeri, odnosno tehničkoj reambulaciji donosi Državna geodetska uprava u sporazumu s ministarstvom nadležnim za poslove pravosuđa, a u skladu s programom iz članka 5. ovoga Zakona (stavak 1.). Odluka iz stavka 1. ovoga članka objavljuje se u »Narodnim novinama« i drugim javnim glasilima na način koji omogućuje da se s njom upoznaju nositelji prava na nekretninama na području na kojemu se provodi katastarska izmjera, odnosno tehnička reambulacija (stavak 2.). Nositelji prava na zemljištima na području na kojemu se provodi katastarska izmjera, odnosno tehnička reambulacija dužni su u roku koji je određen odlukom iz stavka 1. ovoga članka vidljivim trajnim oznakama i na svoj trošak označiti granice zemljišta na kojemu imaju pravo vlasništva, druga prava ili kojim upravljaju (upravitelj općih, javnih i drugih dobara) (stavak 3.). Nositelji prava na zemljištu pismenim se putem pozvaju na obilježivanje granica zemljišta (stavak 5.). Pogreške koje nastanu zbog neobilježivanja granica zemljišta ispravit će se na trošak nositelja prava na zemljištu (stavak 8.).

              Prema odredbi članka 46. Zakona osobe koje su u elaboratu katastarske izmjere, odnosno tehničke reambulacije, iskazane kao nositelji prava na nekretninama u postupku izlaganja na javni uvid pisano potvrđuju da su im podaci katastarske izmjere, odnosno tehničke reambulacije, predočeni te da su suglasni sa stanjem prikupljenih podataka (stavak 5.). Pri izlaganju na javni uvid vodi se knjiga prigovora (stavak 6.). Na temelju prigovora obvezatno se obavljaju terenski uviđaji (stavak 7.). Ako je na temelju obavljenoga terenskog uviđaja potrebno promijeniti podatke sadržane u elaboratu katastarske izmjere ili tehničke reambulacije, promijenjeni se podatci ponovno izlažu na javni uvid (stavak 8.). Neosnovani prigovori odbit će se rješenjem donesenim u upravnome postupku (stavak 9.). Protiv rješenja o odbijanju prigovora dopuštena je žalba (stavak 10.).

              U skladu s odredbom članka 40. Pravilnika o katastarskoj izmjeri i tehničkoj reambulaciji (Narodne novine, broj: 147/08., dalje: Pravilnik) tijek granica katastarskih čestica prikazuju se na skicama izmjere punom debljom linijom (stavak 1.). Ako je tijek međe između katastarskih čestica sporan, na skicama izmjere prikazuju se oba tijeka sporne međe debljom crtkanom linijom (stavak 2.). Do rješenja spora o tijeku međe, lomne točke granice između katastarskih čestica se izračunavaju (srednja točka iz različito pokazanih točaka na terenu), a izračunate točke služe za prikazivanje granica katastarskih čestica na katastarskom planu i obračun površina (stavak 3.).

              Državna geodetska uprava je u Narodnim novinama, broj: 141/08. od 5. prosinca 2008. odjavila Odluku o katastarskoj izmjeri na području Općine Rešetari za katastarsku općinu Rešetari KLASA: 931-04/08-04/05, URBROJ: 541-04-1/4-08-19 od 26. studenoga 2008.

Uvidom u spis upravnoga postupka utvrđeno je kako su tužiteljice, zastupane po opunomoćeniku N. N., odvjetniku u N. G. dana 4. listopada 2019. uložile prigovor na podatke utvrđene katastarskom izmjerom za k. č. br. …, k. o. R., koja je započeta označenom Odlukom o katastarskoj izmjeri od 26. studenoga 2008., a koji prigovor je zaveden u knjizi prigovora pod rednim brojem: 779.

Tužiteljice su prigovorom zahtijevale da predmetna parcela nove izmjere odgovara po površini i obliku kao na starim mapama.

Prilikom rješavanja prigovora tužiteljica broj: 750, na oblik i površinu parcela k. č. br. … geodetski izvoditelj je pozvao zainteresirane strane na terenski uviđaj 25. rujna 2018.

Terenskom uviđaju su se odazvali V. J. iz odvjetničkog ureda N. N. i N. P., predstavnik Hrvatskih voda te tužiteljica N. S.. Stranke su pokazale različiti tijek međe, odnosno predstavnik Hrvatskih voda je bio suglasan s međnom linijom prikazanom na planu nove izmjere, dok je tužiteljica N. S. pokazala novi tijek međe. Izvoditelj geodetskih radova je postupajući po članku 40. stavku 2. Pravilnika snimio i na skicama izmjere prikazao oba tijeka sporne međe, nakon čega su tužiteljice uložile prigovor broj: 779, koji je prvostupanjsko tijelo odbilo označenim rješenjem od 14. listopada 2019.

Tužiteljice su se na označeno rješenje od 14. listopada 2019. žalile, koju žalbu je tuženik odbio pobijanim rješenjem od 1. veljače 2020. 

Uzimajući u obzir sve prethodno navedeno, sud smatra kako je pobijano rješenje tuženika od 1. veljače 2020. zakonito.

Tužiteljice u tužbi iznose tvrdnju kako su njihova prava povrijeđena, jer im je u predmetnom upravnom postupku katastarske izmjere zemljišta uzet dio njihove nekretnine i umanjena je njezina površina u korist novoosnovane k. č. br. …, k. o. R.. Smatraju da nije bilo osnove za vođenje upravnog postupka prije no što se u parničnom postupku uredi međa te da javnopravna tijela pogrešno zaključuju kako se do rješenja spora može doći jedino sredinom između različito pokazanih točaka na terenu.

Ovakve tvrdnje tužiteljica nisu osnovane, jer se u konkretnom slučaju radi o upravnom postupku katastarske izmjere iz članka 27. Zakona, čija je svrha osnivanje katastarskih čestica, evidentiranje zgrada i drugih građevina, evidentiranje posebnih pravnih režima na zemljištu i načina uporabe zemljišta te izrada katastarskog operata katastra nekretnina, dok se u tom postupku ne odlučuje o pravu vlasništva na predmetnim česticama, koje prema tome ne predstavlja prethodno pitanje za odlučivanje u ovoj upravnoj stvari, dok su prema odredbi članka 45. stavka 3. Zakona nositelji prava na zemljištima dužni u određenom roku vidljivim trajnim oznakama i na svoj trošak označiti granice zemljišta na kojem imaju pravo vlasništva, druga prava ili kojim upravljaju.

Nadalje, prema odredbi članka 40. Pravilnika, koji je donesen na temelju odredbe članka 43. Zakona, tijek granica katastarskih čestica prikazuje se na skicama izmjere punom debljom linijom, a  ako je tijek međe između katastarskih čestica sporan, na skicama izmjere prikazuju se oba tijeka sporne međe debljom crtkanom linijom. Do rješenja spora o tijeku međe, lomne točke granice između katastarskih čestica se izračunavaju (srednja točka iz različito pokazanih točaka na terenu), a izračunate točke služe za prikazivanje granica katastarskih čestica na katastarskom planu i obračun površina.

Stoga sud smatra kako je tuženik pravilno zaključio da se granice katastarskih čestica snimaju onakve kako su ih na terenu obilježile zainteresirane stranke, a obveza je stranaka da dogovorno obilježe granice između svojih posjeda te izvoditelj geodetskih radova nije ovlašten pokazivati, odnosno iskolčavati među po zahtjevu stranaka za potrebe nove katastarske izmjere, već je dužan tako obilježenu među snimiti, dok se površine katastarskih čestica u novoj izmjeri računaju iz koordinata lomnih točka međe, a ne preuzimaju se iz postojeće dokumentacije katastra ili zemljišne knjige.

Prema tome, geodetski izvoditelj je ispravno označio spornu među te će sve do rješenja spora o tijeku međe između predmetne čestice i čestice kojoj je označen tijek od strane predstavnika Hrvatskih voda, tijek međe ostati označen kao sporna međa u skladu s člankom 40. stavkom 2. Pravilnika.

Nadalje, nisu osnovane tvrdne tužiteljica kako im tijekom postupka nije omogućeno sudjelovati u upravnom postupku i očitovati se na sve bitne okolnosti slučaja, kada je geodetski izvoditelj pozvao zainteresirane strane na terenski uviđaj 25. rujna 2018., kojom prilikom su bili nazočni V. J. iz odvjetničkog ureda N. N. u ime tužiteljica, tužiteljica N. S. osobno te N. P., predstavnik Hrvatskih voda te su stranke pokazale različiti tijek međe, a izvoditelj geodetskih radova je potom, u skladu s odredbom članka 40. stavka 2. Pravilnika, snimio i na skicama izmjere prikazao oba tijeka sporne međe.

Tvrdnja tužiteljica kako označeno prvostupanjsko rješenje od 14. listopada 2019. ne sadrži uputu o pravnom lijeku je osnovana, no tuženik je navedenu pogrešku primijetio te zaključio da samim time što su tužiteljice pravovremeno dostavile žalbu, prvostupanjsko rješenje ne treba poništiti, jer su stranke ostvarile svoje pravo na žalbu, s kojim stavom je suglasan i ovaj sud.         

S obzirom na navedeno, sud je na temelju članka 57. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima odlučio kao u izreci presude.

Opunomoćenik tužiteljica je zatražio i naknadu troška upravnog spora za tužbu i zastupanje na raspravi, i to 2.500,00 kn za svaku radnju, za pribavu spisa 250,00 kn te za konferenciju sa strankom u iznosu od 500,00, kao i trošak sudskih pristojbi, uz odgovarajući PDV. Dakle, ukupno 7.812,50 kn. 

Prema odredbi članka 79. stavak 4. Zakona o upravnim sporovima, stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drugačije propisano.

Budući da su tužiteljice odbijene s tužbenim zahtjevom, same snose sve troškove upravnoga spora u skladu s odredbom članka 79. stavkom 4. Zakona o upravnim sporovima te je stoga zahtjev za naknadu troška upravnoga spora, odnosno zastupanja po opunomoćeniku odbijen i odlučeno je kao u izreci presude pod točkom 2.

 

U Osijeku 18. lipnja 2020.

 

                                                                                                                                      Sudac

                                                                                                                                         Berislav Babić v.r.

 

 

Uputa o pravnom lijeku: protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 66. stavak 5. Zakona o upravnim sporovima).