1

Poslovni broj: Gž Zk-328/2020-2

 

Poslovni broj: Gž Zk-328/2020-2

 

 

 

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

 

RJEŠENJE

 

Županijski sud u Varaždinu – Stalna služba u Koprivnici, kao sud drugog stupnja, po sutkinji Vesni Rep, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagateljice G. B., OIB..., iz Z., zastupane po punomoćniku Z. T., odvjetniku iz Z., radi upisa zabilježbe spora, odlučujući o žalbi predlagateljice, protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Z-6096/2020 (=Z-166/20) od 24. veljače 2020. godine, 18. lipnja 2020.,

 

r i j e š i o  j e

 

              Žalba predlagateljice odbija se kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Z-6096/2020 (=Z-166/20) od 24. veljače 2020. godine i nalaže brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga.             

 

Obrazloženje

 

Sud prvog stupnja donio je rješenje čija izreka glasi:

"I. Odbija se prigovor predlagatelja i potvrđuje rješenje ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta ovog suda, posl. br. Z-166/20 od 9. siječnja 2020.

II. Određuje se zabilježba odbijenog prigovora G. B., OIB: ..., posl. br. Z-6096/20 u zk. ul. 9084 (E-4) k.o. R.."

 

Protiv navedenog rješenja pravovremenu, potpunu i dopuštenu žalbu podnijela je predlagateljica dana 25. ožujka 2020. godine zbog bitnih povreda odredaba zemljišnoknjižnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava te predlaže da drugostupanjski sud preinači pobijano rješenje i usvoji njezin prijedlog za zabilježbu spora i naloži provedbu tog rješenja u zemljišnim knjigama.

 

Žalba nije osnovana.

 

Predlagateljica je podnijela prijedlog za zabilježbu spora u kojem navodi da je kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu pod brojem P-6051/18 dana 10. prosinca 2018. godine podnijela kao tužiteljica tužbu protiv tuženika banke d.d. Z. i Z. B. iz Z. radi proglašenja nedopuštenom ovrha na nekretninama upisanim kao vlasništvo Z. B.. Ocjenjuje kako ima neposredni pravni interes tražiti da se u zemljišnim knjigama učini vidljivim navedeni parnični postupak koji je u tijeku.

Ovlašteni zemljišnoknjižni referent je svojim rješenjem broj Z-166/2020 od 9. siječnja 2020. godine odbio prijedlog i odredio zabilježbu odbijenog prijedloga navodeći kako nisu ispunjene pretpostavke za upis zabilježbe spora jer se radi o sporu u kojemu se ne odlučuje o knjižnim pravima i na temelju kojeg se u zemljišnoj knjizi neće moći provesti bilo kakva upis, a sve s pozivom na odredbu čl. 86.-88. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ br. 63/19 – dalje: ZZK).

U svojem prigovoru predlagateljica osporava ovakvu primjenu odredaba zemljišnoknjižnog prava te navodi da se iz sadržaja tužbe koja je priložena uz prijedlog vidi da bi predlagateljica, ako uspije u sporu čiju zabilježbu traži, stekla osnovu da se utvrdi njezino pravo suvlasništva na predmetnoj nekretnini s osnova bračne stečevine te da će se na taj način trećim osobama učiniti vidljivim da može doći do promjene prava vlasništva na predmetnim nekretninama.

Prvostupanjski sud je prigovor predlagateljice odbio navodeći kako prema odredbi čl. 116. ZZK-a sud u zemljišnoknjižnom postupku odluke donosi na temelju činjeničnog i pravnog stanja kakvo je bilo u času kad je predmet stigao zemljišnoknjižnom sudu.

Utvrđuje da je ista podnijela tužbu kojom traži da se ovrha koja je određena u postupku pred prvostupanjskim sudom pod brojem Ovr-4601/18 između tuženice banke d.d. kao ovrhovoditeljice i tuženika Z. B. kao ovršenika glede ½ dijela nekretnine koja je upisana u zk.ul.br. 9084 (E-4) k.o. R., proglasi nedopuštenom.

Prema odredbi čl. 86. ZZK-a zabilježba spora je upis kojim se čini vidljivim da se pred sudom ili drugim nadležnim tijelom vodi spor ili postupak o knjižnom pravu koji bi mogao utjecati na uknjižbu, pripadanje, postojanje, sadržaj, opseg ili opterećenje tog knjižnog prava.

S obzirom na navedenu zakonsku odredbu prvostupanjski sud ocjenjuje da ona osoba koja predloži upis koji bi imao značenje zabilježbe spora je dužna predočiti sudu ispravu iz koje nedvojbeno proizlazi da se vodi spor koji bi svojim ishodom mogao dovesti do promjene upisanog knjižnog prava, pri čemu se pravni učinci zabilježbe spora sastoje u davanju vidljivosti trećim osobama činjenice da se o određenom knjižnom pravu vodi spor o čijem ishodu ovisi promjena nositelja knjižnog prava ili pak promjena, prestanak ili ograničenje knjižnog prava.

Prema odredbi čl. 86. st. 3. ZZK-a ako je zabilježeni spor dovršen odlukom po kojoj stranci pripada pravo, to dosuđeno pravo dobiva ono mjesto u prvenstvenom redu koje mu je bilo osigurano zabilježbom spora.

Parnični postupak u kojem je tužbenim zahtjevom zatraženo proglašenje ovrhe nedopuštenom nije postupak čiji bi ishod utjecao na uknjižbu, pripadanje, postojanje, opseg ili sadržaj knjižnog prava jer ukoliko sud donese presudu kojom se usvaja tužbeni zahtjev, zemljišnoknjižni sud na temelju takve presude ne bi mogao provesti upis u zemljišnoj knjizi.

Kako je zemljišnoknjižni sud dužan voditi računa o tome hoće li odluka donesena u postupku čija se zabilježba predlaže, predstavljati ispravu podobnu za uknjižbu, osobito s obzirom na činjenicu da je cilj takve zabilježbe, osim publikacije i stvaranje prvenstvenog reda za upis onog knjižnog prava radi kojeg se spor vodi, to je prigovor predlagateljice protiv odluke ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta odbijen jer nisu ispunjene navedene pretpostavke. Prvostupanjski sud ističe da predlagateljica temeljem presude donesene u postupku čiju zabilježbu traži neće moći uknjižiti svoje vlasništvo, već će to moći tek na temelju odluke o utvrđenju prava vlasništva na predmetnoj nekretnini.

U svojoj žalbi predlagateljica ponavlja navode iz prigovora s tim što ističe kako je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba zemljišnoknjižnog postupka ne navodeći koju je bitnu povredu prvostupanjski sud počinio.

Stoga je ovaj sud ispitao pobijanu odluku u odnosu na bitne povrede odredaba parničnog postupka koje se na odgovarajući način, a temeljem odredbe čl. 99. st. 2. ZZK-a podredno primjenjuju i u zemljišnoknjižnim postupcima ako ZZK-om nije drugačije određeno, te je ocijenio da prvostupanjski sud nije počinio niti jednu od bitnih povreda iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01,117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 - Odluka USRH, 123/08- ispravak, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19) na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti primjenom odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a.

Predlagateljica ocjenjuje da je pogrešan stav prvostupanjskog suda kako se ona temeljem presude koju bi ishodila u svoju korist u postupku za proglašenje ovrhe nedopuštenom ne bi mogla upisati u zemljišnu knjigu, s obzirom da je stjecanje vlasništva po osnovu bračne stečevine stjecanje koje je utemeljeno na zakonu, a pored toga da je ona u postupku čiju zabilježbu traži na pripremnom ročištu i u svojem podnesku od 5. rujna 2019. godine preinačila svoj tužbeni zahtjev na način da pored proglašenja ovrhe nedopuštenom traži i da sud utvrdi da predmetna nekretnina predstavlja bračnu stečevinu u ½ suvlasničkog dijela.

Na nekretnini upisanoj u zk.ul.br. 9084 k.o. R., kčbr. 3950/4 kuća i dvorište u Z., sa 100 čhv, na suvlasničkom dijelu 50/100 etažno vlasništvo (E-4) stan C na prvom katu, ukupne površine 183 čm, s pripadajućom okućnicom: cvjetnjak i dvorište na etaži prizemlja P=122 čm, u diobenom nacrtu sve označeno zelenom bojom, kao samovlasnik upisan je Z. B., a kako to proizlazi iz podnesenih podnesaka i prijedloga, suprug ovdje predlagateljice G. B..

Točno je da se suvlasništvo na određenoj nekretnini može steći i temeljem bračne stečevine, te da se tada doista radi o stjecanju na temelju zakona, međutim, da bi se takvo suvlasništvo moglo upisati u zemljišnu knjigu potrebno je da postoji isprava (privatna) ili sudska odluka kojom će se bračni drug koji nije upisan u zemljišnoj knjizi na određenoj nekretnini moći upisati u zemljišnu knjigu.

Dakle, predlagateljici je nužna odluka suda da bi se mogla upisati kao suvlasnica na predmetnoj nekretnini zajedno sa Z. B..

Kada je podnijela svoj prijedlog za upis zabilježbe spora, predlagateljica je uz prijedlog priložila tužbu u kojoj tvrdi da joj kao bračnom drugu upisanog vlasnika nekretnine na kojoj se provodi ovrha pripada suvlasništvo u ½ dijela, pa da na tom dijelu ovrha ne bi bila dopuštena, a u petitu tužbe traži da se utvrdi da je ovrha nedopuštena.

U pravu je prvostupanjski sud kada je prigovor predlagateljice podnesen protiv rješenja ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta odbio te je pravilno primijenio odredbe ZZK-a na koje se pozvao u svojoj odluci, jer odluka koja bi bila donesena u korist predlagateljice kao tužiteljice u parničnom postupku čiju zabilježbu traži ne bi dovela do bilo kakvih promjena u odnosu na zemljišnoknjižni upis na predmetnoj nekretnini.

Uz svoju žalbu predlagateljica prilaže podnesak od 5. rujna 2019. godine i zapisnik s ročišta od 5. rujna 2019. godine iz spisa broj P-6051/18 u kojem je ista preinačila tužbeni zahtjev na način da se utvrđuje da predmetna nekretnina predstavlja bračnu stečevinu tužiteljice i tuženika Z. B. svakog u ½ idealnog suvlasničkog dijela te da ju se ovlašćuje da si upiše suvlasništvo u zemljišnoj knjizi i da se proglašava nedopuštenom ovrha na toj nekretnini.

Hoće li parnični sud dozvoliti preinaku na navedeni način iz priloženog podneska i iz zapisnika nije moguće utvrditi, a prema odredbi čl. 352. st. 1. ZPP-a u svezi s čl. 99. st. 2. ZZK-a u žalbi se ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati novi dokazi, osim ako se oni odnose na bitne povrede odredaba parničnog postupka zbog kojih se žalba može izjaviti.

Kako o prijedlogu predlagateljice za upis zabilježbe spora zemljišnoknjižni sud odlučuje prema stanju zemljišne knjige u trenutku podnošenja prijedloga i na temelju sadržaja prijedloga i dokumentacije priložene uz prijedlog te kako je nakon podnošenja prijedloga predlagateljica tek u žalbi dostavila izmijenjeni tužbeni zahtjev, to navedena izmjena ako bi i bila dozvoljena od strane parničnog suda ne bi dovela do drugačije odluke o podnesenom prijedlogu.

Zbog toga je ovaj sud primjenom odredbe čl. 149. st. 3. ZZK-a odbio žalbu predlagateljice i potvrdio prvostupanjsko rješenje te naložio brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga.

 

Koprivnica, 18. lipnja 2020.