- 1 -

Broj:Jž-1009/2020

 

 

                               

 

 

U I M E R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Anđe Ćorluka kao predsjednice vijeća te Mirjane Margetić i Ivanke Mašić kao članica vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika Stanislava Walaszeka, kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljene G.J., zbog prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj: 70/17, 126/19), odlučujući o žalbi ovlaštenog tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, Policijske postaje Dubrovnik, podnijete protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku, poslovni broj: 1. Pp J-393/2019 od 20. svibnja 2020., na sjednici vijeća održanoj 17. lipnja 2020.,

 

      p r e s u d i o  j e

 

Odbija se kao neosnovana žalba ovlaštenog tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, Policijske postaje Dubrovnik i pobijana presuda potvrđuje.

 

Obrazloženje             

 

Pobijanom presudom okrivljena G. J. je na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18) oslobođena od optužbe zbog prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, činjenično opisanog u izreci pobijane presude, dok su troškovi prekršajnog postupka pali na teret proračunskih sredstava, s obrazloženjem da iz objektivnog identiteta optužbe, proizlazi da se okrivljenoj G. J. stavlja da je dana 15. kolovoza 2018. u 15,30 sati u obiteljskoj kući u D., ulica U. P. kbr. x, nasilnički se ponašala u obitelji na način da je verbalno napala oca B. J. i majku Z. M. vrijeđajući ih raznim pogrdnim riječima: “Pička vam materina, pušite kurac, vi ste loš roditelji“, nakon čega je došla do vrata svoje sobe te u više navrata sa sitima jako zalupila, nastavljajući vrijeđati oca i majku navedenim pogrdnim riječima, pritom pljujući po hodniku kuće, a iz kojeg činjeničnog opisa ne proizlaze obilježja psihičkog nasilja koje je kažnjivo prema odredbi članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, odnosno konstitutivni element tj. uznemirenost odnosno povreda dostojanstva žrtve nasilja u obitelji kao posljedica prekršaja budući se radi o materijalnom prekršaju kod kojeg posljedica ulazi u biće prekršaja.

 

Ovlašteni tužitelj Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava dubrovačko-neretvanska, Policijska postaja Dubrovnik, pravodobno je podnijela žalbu povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava te zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, kako to proizlazi iz sadržaja žalbe, navodeći u bitnome da prvostupanjski sud nije uze u obzir zapisnike koji su sačinjeni u prethodnom postupku iz kojih proizlazi obilježja djela jer su roditelji pozvali hitnu pomoć i policiju, kao i da su povreda i uznemirenost kao posljedice radnje okrivljenice sadržane u činjeničnom opisu prekršaja koje je notorna i dokazana, kao i da se radi o formalizmu koji nije primjeren vladavini prava.

 

Žalitelj predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, ista prihvati, te da se prvostupanjska presuda ukine i predmet vrati na ponovno suđenje odnosno da se pobijana presuda preinači i okrivljenika proglasi krivim.

 

Žalba nije osnovana.

 

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je na temelju članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, ispitivao presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom, i to iz osnova i razloga koje žalitelj navodi u žalbi, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, te je utvrdio da ne postoje povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti i da je pobijana odluka na zakonu osnovana.

Naime, iz stanja spisa proizlazi da se okrivljenici optužnim prijedlogom ovlaštenog tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, Policijske postaje Dubrovnik, Broj: 511-03-07-PU-40/162-18 od dana 21. kolovoza 2018. godine, stavlja na teret da je dana 15. kolovoza 2018. u 15,30 sati u obiteljskoj kući u D., ulica U. P. kbr. x, nasilnički se ponašala u obitelji na način da je verbalno napala oca B.J. i majku Z. M. vrijeđajući ih raznim pogrdnim riječima: “Pička vam materina, pušite kurac, vi ste loš roditelji“, nakon čega je došla do vrata svoje sobe te u više navrata sa sitima jako zalupila, nastavljajući vrijeđati oca i majku navedenim pogrdnim riječima, pritom pljujući po hodniku kuće, pa da je time počinio prekršaj iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

 

Osnovano i pravilno zaključuje prvostupanjski sud da iz objektivnog identiteta optužbe ne proizlazi zakonsko obilježje prekršaja iz članka 22. stavka 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, budući da iz činjeničnog opisa podnesenog optužnog prijedloga, ne proizlaze zakonska obilježja predmetnog prekršaja jer se radi o psihičkom nasilju koje je propisano odredbom članka 10. stavaka 1. točkom 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a čije je obilježje te ujedno i konstitutivni element, da se psihičkim nasiljem kod žrtve prouzročila povreda dostojanstva ili uznemirenost, dakle radi se o tzv. materijalnom prekršaju kod kojeg se djelo smatra dovršenim kada je nastupila posljedica koja predstavlja zakonsko obilježje prekršaja, a što nije sadržano u podnesenom optužnom prijedlogu i što predstavlja zakonsko obilježje prekršaja.

 

Ovlašteni tužitelj sukladno akuzatornom načelu propisanim u članku 83. i članku 160. stavku 1. Prekršajnog zakona samostalno i neovisno pokreće prekršajni postupak podnošenjem optužnog prijedloga, dok je sud  ovlašten i dužan sukladno odredbi članka 161. Prekršajnog zakona ispitati podneseni optužni prijedlog, ali nije ovlašten intervenirati u subjektivni i objektivni identitet optužbe, osim ako se radi o podacima koji nisu takvi da bez njih ne može započeti postupak kako je to propisano u članku 161. stavku 3. Prekršajnog zakona, kada će nastaviti postupak.

 

Stoga je prvostupanjski sud sukladno odredbi članka 161. stavku 6. Prekršajnog zakona ispitujući optužni prijedlog pravilno utvrdio da djelo koje se okrivljenici stavlja na teret nije prekršaj, budući da činjenični opis prekršaja u podnesenom optužnom prijedlogu nije u konkretnom slučaju prekršaj po propisu jer je intencija zakonodavca prilikom donošenja zakona bila da se sankcionira samo ono postupanje člana obitelji kojim se prouzročila povreda dostojanstva odnosno uznemirenost žrtve. Slijedom navedenog budući da činjenični opis podnesenog optužnog prijedloga ne sadrži konstitutivne elemente psihičkog nasilja u obitelji odnosno ne sadrži zakonsko obilježje prekršaja iz članka 10. stavka 1. točke 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji kažnjivog prema odredbi članka 22. stavka 2. Prekršajnog zakona, prvostupanjski sud je osnovano na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona okrivljenicu oslobodio od optužbe, jer je vezan objektivnim identitetom optužbe, pa je pobijana odluka na zakonu osnovana, a što je i u skladu sa ustavnom kategorijom vladavine prava i načela zakonitosti propisanim u odredbi članka 2. stavka 3. Prekršajnog zakona budući optužba mora biti sastavljena u skladu sa propisanom normom koja mora biti jasna, precizna i bezuvjetna i prema kojoj se u sadržajnom smislu ne smije odstupati.

 

Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci.

 

U Zagrebu, dana 17. lipnja 2020.

 

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Dubrovniku, u 4 (četiri) otpravka: za spis, okrivljenici i ovlaštenom tužitelju.