Poslovni broj: 8 Kž-359/2020-3

Poslovni broj: 8 Kž-359/2020-3

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

              Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Sonje Brešković Balent kao predsjednice vijeća te Gordane Mihele Grahovac i Mirjane Rigljan kao članica vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Višnje Pikec, u kaznenom predmetu protiv okrivljene M. K., zbog kaznenih djela teške krađe iz članka 229. stavak 1. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17 i 126/19 – dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu podnesenoj protiv rješenja Općinskog kaznenog suda u Zagrebu broj Ko-222/2015 od 4. ožujka 2020., u sjednici vijeća održanoj 16. lipnja 2020.,

r i j e š i o   j e

              Prihvaća se žalba državnog odvjetnika, preinačuje se prvostupanjsko rješenje na način da se iz spisa predmeta neće izdvojiti:

-          zapisnik o prepoznavanju osoba po svjedoku K. J. od 10. veljače 2014. (list 136 - 137 spisa)

-          iskaz K. J. na raspravnom zapisniku od 18. veljače 2016. (list 312 - 313 spisa)

Obrazloženje

              Prvostupanjskim rješenjem Općinskog kaznenog suda u Zagrebu na temelju članka 431. stavak 3. u vezi sa člankom 10. stavak 2. točka 3. Zakona o kaznenom postupku (NN broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17 i 126/19 - dalje u tekstu: ZKP/08) kao nezakoniti dokazi iz spisa predmeta izdvojeni su zapisnik o prepoznavanju osoba po svjedoku K. J. od 10. veljače 2014. (list 136-137 spisa) te iskaz K. J. kojeg je dao kao svjedok na raspravnom zapisniku od 18. veljače 2016. (list 312-313 spisa) te je odlučeno da će se po pravomoćnosti rješenja izdvojeni dokazi zatvoriti u poseban omot i dostaviti na čuvanje sucu istrage, odvojeno od ostalih spisa te se ne mogu razgledati, niti se njima može služiti u postupku.

              Protiv tog je rješenja pravovremeno podnio žalbu državni odvjetnik zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. i stavka 3. ZKP/08 i zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja iz članka 470. stavak 2. ZKP/08 s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine i predmet uputi prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

              Spis je, sukladno članku 495. u vezi sa člankom 474. stavak 1. ZKP/08, prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen na razgledavanje Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.

              Žalba je osnovana.

              Nije u pravu žalitelj kada ističe da je sud počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08 jer je prvostupanjski sud u obrazloženju pobijanog rješenja previdio da iz rješenja Županijskog suda u Zagrebu, posl. br. Kž-530/2019 proizlazi da je predmetno izvješće povodom izvršenog uvida u komunikaciju mobilnog telefona broja … kojeg je sačinila policijska službenica PP Donja Stubica 27. siječnja 2014. izdvojeno iz spisa predmeta kao nezakonit dokaz temeljem članka 431. stavak 3. i članka 10. stavka 2. točke 3. u vezi članka 339.a) stavka 9. ZKP/08, odnosno da predmetno izvješće nije izdvojeno temeljem članka 10. stavak 1. i 2. točke 1., 2. i 4. ZKP/08 pa ako je prvostupanjski sud zaključio da postoje povrede iz navedenih odredaba ZKP/08, iste je morao i obrazložiti te navesti odlučne činjenice iz kojih proizlazi zaključak o istaknutim povredama, a ne se samo paušalno pozvati na pravomoćno rješenje Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, potvrđeno rješenjem Županijskog suda u Zagrebu posl. br. Kž-530/2019 od 17. rujna 2019.

Nasuprot toj tvrdnji, sud nalazi da pobijano rješenje sadrži jasne i potpune razloge o svim odlučnim činjenicama, prvostupanjski sud je u obrazloženju rješenja citirao odredbe članka 10. ZKP/08 u kojima je navedeno da se sudske odluke ne mogu temeljiti na dokazima pribavljenim na nezakonit način i koji su to nezakoniti dokazi, a iz obrazloženja rješenja jasno proizlazi da je predmetne dokaze izdvojio iz spisa kao nezakonite smatrajući da se za njih saznalo iz nezakonitih dokaza, odnosno da su nezakoniti, iako to izričito ne navodi, iz osnova sadržanih u članku 10. stavak 2. točka 4. ZKP/08. Slijedom navedenog, pobijano rješenje sadrži jasne i potpune razloge o svim odlučnim činjenicama tako da nije ostvarena istaknuta bitna povreda odredaba kaznenog postupka.

              Međutim, u pravu je državni odvjetnik kada tvrdi da je pogrešan zaključak suda kako sporni zapisnik o prepoznavanju osoba po svjedoku K. J. od 10. veljače 2014. i iskaz svjedoka K. J. na raspravi od 18. veljače 2016. predstavljaju nezakoniti dokaz jer su proizašli iz nezakonitog dokaza, izvješća povodom izvršenog uvida u komunikaciju mobilnog telefona broj … kojeg je sačinila policijska službenica Policijske postaje Donja Stubica 27. siječnja 2014., odnosno da ovi dokazi predstavljaju „plodove otrovne voćke“.

              Iz spisa proizlazi da se u obavljanju izvida kaznenog djela teške krađe opisanog u članku 229. stavak 1. i 4. KZ/11 počinjenog od strane nepoznate ženske osobe na štetu R. P. iz O., došlo do sumnje da počiniteljica koristi mobilni telefon pozivnog broja … koji je na prepaid bonove te vlasnik i korisnik istog nije registriran pa je sukladno odredbi članka 68. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima (NN 76/09 – dalje u tekstu ZPPO) zatražen izlist prometa predmetnog mobilnog telefona.

Tijekom provođenja izvida, sukladno odredbama članka 68. i članka 13. stavak 1. točka 13. ZPPO policija je zatražila provjeru kontakata TK operatera za sporni broj mobitela te analizom zaprimljenih izlista TK operatera, odnosno dolaznih i odlaznih poziva utvrdila da je nepoznata osoba koja koristi sporni telefonski broj kontaktirala s K. J., taksi vozačem, koji ju je u daljnjem tijeku policijskih izvida prepoznao kao osobu koju je povezao iz O. do Z. i koji je o tome iskazivao kao svjedok. Policija je prilikom provođenja izvida postupala u skladu s člankom 68. i člankom 13. stavak 1. točka 13. ZPPO kada je zatražila provjeru kontakata TK operatera za broj mobitela kojem nije bio poznat niti vlasnik niti korisnik.

Naime, u konkretnom slučaju ne dolazi u obzir primjena članka 339.a) ZKP/08 jer policija nije imala saznanja o tome tko je registrirani vlasnik ili korisnik spornog broja, a što proizlazi iz članka 339.a) stavak 7. ZKP/08 kojim je propisano da se u nalogu suca istrage uz podatke iz članka 168. stavak 2. ZKP/08 navode i osobni podaci osobe koja je registrirani vlasnik ili korisnik komunikacijskog sredstava te svrha radi koje se nalog izdaje. Stoga predmetno policijsko izvješće i podaci i činjenice za koje se saznalo tijekom izvida, a koji imaju spoznajnu vrijednost ne predstavljaju dokaz pa posljedično zapisnik o prepoznavanju osobe od strane K. J. kao i iskaz svjedoka K. J. ne mogu predstavljati dokaze koji bi nastali na temelju nezakonitog dokaza.

              Kako, dakle, nije bilo mjesta izdvajanju predmetnog zapisnika o prepoznavanju osoba i iskaza svjedoka K. J. kao što je to učinio prvostupanjski sud, na temelju odredbe članka 494. stavak 3. točka 3. ZKP/08, valjalo je prvostupanjsko rješenje preinačiti na način da se ovi dokazi ne izdvajaju kao nezakoniti.

U Zagrebu 16. lipnja 2020.