Poslovni broj: K-198/17-48

 

 

 

 

 

 

              

 

 

 

 

 

 

                                                                      Poslovni broj: K-198/17-48

 

 

 

 

 

 

U  I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

                                                    P R E S U D A

 

 

 

Općinski sud u Zlataru, po sutkinji mr. sc. Aleksandri Leljak, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Blaženke Žugec kao zapisničarke, u kaznenom postupku protiv 1.optuženog I. B. i 2. optužene pravne osobe, trgovačkog društva H. d.o.o., zbog kaznenog djela iz članka 222. stavka 3. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18 i 126/19, dalje: KZ/11), u povodu optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Zlataru broj: K-DO-533/2016 od 31. ožujka 2017. činjeničnog opisa izmijenjenog u podnesku od 20. veljače 2020., nakon održane javne rasprave 9. lipnja 2020., u prisutnosti zamjenika općinske državne odvjetnice u Zlataru Branimira Puklina, 1. optuženog I. B. uz branitelja, odvjetnika R. K. i predstavnice 2. optužene pravne osobe, M. B., uz branitelja, odvjetnika J. L., 15. lipnja 2020.  izrekao je, objavio je i

 

 

 

p r e s u d i o   j e

 

 

I              Na temelju članka 544. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09, 80/11,  91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17 i 126/19 dalje: ZKP/08.)  stavlja se izvan snage kazneni nalog izdan presudom ovog suda poslovni broj: K-119/17-2 od 19. travnja 2017.

 

II.               Na temelju članka 453. točke 3. ZKP/08.

 

              1.optuženi I. B., OIB: …., sin A. i R., rođene B., rođen ……. u G., T., BiH, sa prebivalištem u S., pismen, sa završenom srednjom školom, strojarski tehničar, poduzetnik, zaposlen u vlastitom  trgovačkom društvu H. d.o.o. i H. H. d.o.o. s primanjima od oko 9.000,00 kuna mjesečno, državljanin R. H., oženjen, otac troje djece od kojih je jedno maloljetno, neosuđivan,  vojsku služio 1989/1990. u B. C. i B., sudionik Domovinskog rata, nalazi se na slobodi i

 

              2. optužena pravna osoba trgovačko društvo H. d.o.o. sa sjedištem u S., , matični broj: …, OIB: ….., po predstavnici M. B. s prebivalištem u S.,

 

 

O S L O B A Đ A J U   S E  O P T U Ž B E

 

 

da bi:

 

1.optuženi I. B.

 

1)                 dana 16. kolovoza 2016. godine oko 15,00 sati u O.,  kao direktor trgovačkog društva H. d.o.o., sa sjedištem u S.,  i osoba odgovorna za provedbu mjera zaštite na radu, olako držeći da do štetnih posljedica neće doći, prilikom izvođenja radova demontaže šatora, protivno odredbi članka 44. Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine, broj 71/14, 118/14 i 154/14) nije planirao, pripremio i provodio radne postupke tako da ne ugrožavaju sigurnost radnika pa je radi provođenja istih radova naložio radnicima M. P., I. K. i S. K. izvođenje radova demontaže predmetnog šatora, a da isti radnici protivno odredbi članka 36. Zakona o zaštiti na radu nisu prošli zdravstveni pregled kojim bi se utvrdila njihova fizička i psihička spremnost za obavljanje takvog posla s povećanim opasnostima niti im je sukladno odredbi čanka 32. Zakona o zaštiti na radu dana pisana uputa o načinu demontaže predmetnog šatora, pa su imenovani radnici vršili demontažu predmetnog šatora protivno naprijed citiranim odredbama Zakona o zaštiti na radu na način da prije početka demontaže poprečnih greda i bočnih gurtni nisu osigurali lukove šatora, pa je došlo do urušavanja šatora u demontaži slijedom čega je  radnik S. K. koji je stajao na dvokrakim drvenim ljestvama, pao i zadobio ozljede u vidu otvorenog prijeloma lijeve palčane kosti i lijeve lakatne kosti u središnjem dijelu s pomakom ulomaka, oguljotinu lijevog koljena te višeiverni prijelom donjeg kraja desne goljenične kosti s pomakom ulomaka, a koje ozljede u svojoj ukupnosti predstavljaju tešku tjelesnu ozljedu

             

dakle, iz nehaja pri izvođenju pojedinih radova postupajući protivno propisima izazvao opasnost za život i tijelo ljudi, a kaznenim djelom je prouzročena teška tjelesna ozljeda neke osobe, a

 

2.optuženo trgovačko društvo H. d.o.o.

 

2)                 kaznenim djelom činjenično i zakonski opisanim pod točkom 1. koje je počinio 1 okr. I. B. kao direktor povrijedilo dužnost pravne osobe,

 

čime bi 1. optuženi I. B. kaznenim djelom opisanim pod točkom 1. počinio kazneno djelo protiv opće sigurnosti – teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti  opisano u članku iz članka 222. stavka 3. KZ/11 u vezi članka 221. stavka 1. i 2. KZ/11, a kažnjivo po članku 222. stavku 3. KZ/11, a 2. optuženo trgovačko društvo H. d.o.o. kaznenim djelom opisanom pod točkom 2. bilo odgovorno za počinjenje kaznenog djela protiv opće sigurnosti i – teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti, opisano u članku 222. stavak 3. KZ/11 u svezi članka 221. stavka 1. i 2. KZ/11 i članka 3. Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela (NN 151/03, 110/07, 45/11 i 143/12), a kažnjivo po članku 222. stavku 3. KZ/11 u svezi članka 10. stavka 2. Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela.

 

Na temelju članka 149. stavka 3. ZKP/08 troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1.-5. ZKP/08. te nužni izdaci optuženika i nužni izdaci i nagrada njihovih branitelja  padaju na teret državnog proračuna.

 

 

 

 

 

                                                     Obrazloženje

 

 

Općinsko državno odvjetništvo u Zlataru podnijelo je ovom sudu uvodno citiranu optužnicu  protiv optuženika, s prijedlogom da se na temelju članka 540. stavka 1. i članka 541. ZKP-a izda kazneni nalog kao u izreci.

 

Sud je prijedlog prihvatio i presudom ovog suda poslovni broj: K-119/17-2 od 19. travnja 2017. izdao kazneni nalog, protiv kojeg su optuženici podnijeli pravovremeni prigovor pa je optužnica dostavljena optužnom vijeću radi ispitivanja i po njenom potvrđivanju zakazana rasprava. U konačnici je kazneni nalog valjalo staviti izvan snage, na temelju u izreci citiranih odredbi ZKP/08.

 

Pozvani da se očituju o osnovanosti optužbe, 1. optuženi I. B. se očitovao da se ne smatra krivim, dok se predstavnica 2. optužene pravne osobe očitovala da se ne smatra odgovornom za djelo koje im se stavlja na teret.

 

Oštećeni S. K. nije postavio imovinskopravni zahtjev u ovom postupku.

 

U tijeku dokaznog postupka sud je ispitao svjedoke: S. K., M. P., I. K., I. C., P. Š. i S. T. (list 158- 161) te stalne sudske vještake, i to za sudsku medicinu M. B. te za zaštitu i sigurnost I. J. (list 167- 168, 213 i 262-266).

 

Pročitani su posebno izvješće PU KZŽ PP Z., broj 511-17-06/12-15/2016 od 15. rujna 2016. (list 7), izvješće o postupanju i utvrđenom činjeničnom stanju  od 16. kolovoza 2016. (list 8-9) medicinska dokumentacija za oštećenika S. K. (list 10-13),povijest bolesti od 31. kolovoza 2016. (list 10), ugovor o radu na neodređeno vrijeme  za oštećenika S. K. (list 17), izvješće Ministarstva, Inspektorata a, PU V., Službe, broja klase: UP/I-116-02/16-41/43 od 23. rujna 2016. (list 18), zapisnik o inspekcijskom nadzoru Ministarstva, Inspektorata , PU V., Službe , broja klase: UP/I-116-02/15-41/34 od 2. rujna 2016. sa zapisnicima o izjavama radnika (list 19-33), bolnička prijava OB Z. od 16. kolovoza 2016. (list 38), povijesni  izvadak iz sudskog registra  za trgovačko društvo H. d.o.o. (list 42-44), radno pravna dokumentacija oštećenika S. K. (list 51-58), nalaz i mišljenje vještaka dr. D. M. od 19. prosinca 2016. (list 62-63), zapisnik o ispitivanju svjedoka oštećenika S. K. od 12. siječnja 2017. (list 79-81), zapisnik o ispitivanju svjedoka S. T. od 08. veljače 2017. s prilozima(list 86-90), nalaz i mišljenje vještaka dipl. ing. I. J. od 09. ožujka 2017. (list 94-100), uputstva proizvođača H. (list 175-195), dopuna  nalaza i mišljenja vještaka J. od 30. srpnja 2018. (list 202-205), nalaz i mišljenje uz fotoelaborat i skice vještaka I. J. od 9. travnja 2019. (list 224-245), iskaz vještaka sa zapisnika od 11. veljače 2020. (stranica 262-266), izvadak iz sudskog registra za tvrtku A. d.o.o. i S. 99 d.o.o.  (stranica 268-275) te izvaci iz kaznene evidencije za optuženike (list 293-294).

 

Sud je 7. ožujka 2019. proveo očevid u pogonu 2. optužene pravne osobe radi rekonstrukcije rastavljanja šatora (list 218-223).

 

Branitelj 1. optuženika predložio je da se, a kako bi se vještaku, koji je iskazao da nikada nije radio ovakvu vrstu vještačenja, omogućilo da dopuni nalaz, zatraže upute za demontažu šatora od dva druga konkurentska proizvođača šatora koja posluju na teritoriju R. H..

 

Također da se ispitaju osobe koje su zaposlene u društvima koja distribuiraju te šatore kao svjedoci sa stručnim saznanjima na okolnost demontaže takvih šatora. U H. takva društva su A. d.o.o.  S.. I. Z., (svjedok B. M.) te S. 99 d.o.o. Z., (svjedok A. D.). Proizvođači tih drugih vrsta šatora su L. i R.. Dakle, obrana predlaže da se pribave upute od navedenih društava za demontažu njihovih šatora i da se ovlaštene osobe ispitaju na okolnost demontaže kao svjedoci sa stručnim znanjem. Nakon toga da se vještaku J. predoče, pribavljena dokumentacija i iskazi ispitanih svjedoka te da ga se pozove na dopunu nalaza i mišljenja.

 

Branitelj 2. optužene pravne osobe pridružio se ovom dokaznom prijedlogu.

 

Sud je taj dokazni prijedlog odbio (stranica 265) kao usmjeren prema utvrđivanju nevažnih činjenica te kao usmjeren prema nepotrebnom odugovlačenju postupka. Naime, obrana je uvid u nalaz i mišljenje vještaka iz travnja 2019. dobila odmah nakon što je nalaz pribavljen u spis, u travnju 2019., nakon čega je 3. srpnja 2019. održana rasprava na kojoj je obrana navela da ima pitanja za vještaka, a da niti u jednom trenutku, iako je na to izričito bila pozvana u dopisu od 10. travnja 2019., obrana nije iznijela primjedbe na nalaz vještaka, niti daljnje dokazne prijedloge.

 

U ovoj situaciji predmet postupka je demontaža točno određene vrste šatora pa stoga pribava podataka o tome kako drugi proizvođači uređuju demontažu šatora koji oni proizvode, po ocjeni suda ne bi pridonijela utvrđivanju činjenica koje su bitne za točno i potpuno činjeničnog stanja u ovom postupku.

 

Nakon toga drugih dokaznih prijedloga nije bilo pa je 1. optuženi I. B. iznio obranu (stranica 288), dok se predstavnica 2. optužene pravne osobe branila šutnjom.

 

1.optuženi I. B. se brani navodeći da njegova firma djeluje od 2006., time da se godišnje montira i demontira sedamdesetak šatora, tako da su do spornog slučaja već izvršili 500-700 montaža i demontaža šatora. Ovo je prva situacija gdje je došlo do pada konstrukcije i ozljeđivanja radnika, odnosno prva nesreća kod takvog posla.

 

Smatra da je do svega došlo spletom okolnosti. Istaknuo je da je oštećeni S. K. psihofizički sposoban za obavljanje ovakve vrste posla. Oštećenik je njegov najiskusniji radnik, bio je predradnik.

 

On je platio mandatne kazne vezano uz ovaj događaj, a smatra da kaznene odgovornosti nema.

 

Prošao je edukaciju za rad na ovakvoj vrsti poslova, time da je edukaciju izvršio u S. kod tadašnjeg zastupnika društva H. koji proizvodi šatore. Također je organizirao edukaciju svojih radnika, na način da je svaki radnik prije početka rada prošao obuku i dobio pisane upute za montažu šatora. Istaknuo je da ne postoje posebne upute za proces rastavljanja šatora, već samo za proces sastavljanja šatora, time da proces rastavljanja ide obrnutim redoslijedom od procesa sastavljanja.

 

U odnosu na pojedine šatore ne postoje posebne upute ili posebni način rada kod montaže, već je princip montaže za sve šatore isti. Razlikuje se samo raspon šatora pa bi tako na početku dana samo rekao radnicima kakav šator se taj dan montira. Također su radnici dobivali i skice elemenata šatora. Napomeno je da su radnici iskusni te da je imao i dva radnika iz konkurentskih firmi koji su i tamo prošli obuku.

 

Njegova je pretpostavka da je do ove nesreće došlo uslijed zamora materijala, kojeg nije bilo moguće uočiti, pretpostavljam da je puknula sajla koja je držala luk. Inače se materijali podložni habanju redovito mijenjaju i bacaju. Radnicima je dao upute da ako vide oštećeni dio šatora, da ga o tome obavijeste i on bi tada naručio novi dio.

 

Vještak je problematizirao upotrebu vilice kod montaže odnosno demontaže, na što ukazuje da se vilice za demontažu dobivaju kod kupnje šatora, uz šator, te se bez vilice ne može na predviđeni način izvršiti (de)montaža šatora. Cijeli svijet koristi vilice za istu namjenu.

 

Slijedom takve obrane u postupku nije bilo sporno da je optuženik svojim radnicima naložio da izvedu radove demontaže šatora na dan 16. kolovoza 2016. godine oko 15,00 sati u O.

 

Nije bilo sporno niti da je optuženik tada bio direktor trgovačkog društva H. d.o.o., sa sjedištem u S.,  i osoba odgovorna za provedbu mjera zaštite na radu.

 

Nije bilo sporno niti da je prilikom demontaže došlo do urušavanja šatora pa je čega je  radnik S. K. koji je stajao na dvokrakim drvenim ljestvama, pao i zadobio ozljede u vidu otvorenog prijeloma lijeve palčane kosti i lijeve lakatne kosti u središnjem dijelu s pomakom ulomaka, oguljotinu lijevog koljena te višeiverni prijelom donjeg kraja desne goljenične kosti s pomakom ulomaka, a koje ozljede u svojoj ukupnosti predstavljaju tešku tjelesnu ozljedu.

 

Ostalo je sporno je li optuženik, planirajući, pripremajući i provodeći radne postupke, postupio protivno odredbama mjerodavnog Zakona o zaštiti na radu te je zbog toga došlo do opisanog ozljeđivanja radnika S. K..

 

Bilo je sporno jesu li radnici M. P., I. K. i S. K. sukladno odredbi članka 36. Zakona o zaštiti na radu prošli zdravstveni pregled kojim bi se utvrdila njihova fizička i psihička spremnost za obavljanje takvog posla s povećanim opasnostima. Ako nisu, je li povreda ove odredbe Zakona o zaštiti na radu uzrokovala pad konstrukcije šatora i ozljeđivanje radnika S. K..

             

Također je bilo sporno je li optuženik, sukladno odredbi čanka 32. Zakona o zaštiti na radu, radnicima dao pisanu uputu o načinu demontaže šatora.

 

Ostalo je sporno i je li, sukladno odredbama Zakona o zaštiti na radu, bilo potrebno osigurati lukove šatora prije početka demontaže poprečnih greda i bočnih gurtni. Također, bi li došlo do pada konstrukcije šatora da su lukovi šatora bili osigurani.

 

U odnosu na kvalifikaciju ozljede koju je oštećenik nesporno zadobio u inkriminiranom događaju, stalna sudska vještakinja za sudsku medicinu M. B. iskazala je (list 167) da je prema medicinskoj dokumentaciji u spisu; povijesti bolesti Hitne kirurške ambulante OB Z. te medicinske dokumentacije iz Klinike Z., oštećeni S. K., rođen 1977. u događaju od 16. kolovoza 2016. zadobio otvorene prijelome obje kosti lijeve podlaktice s pomakom ulomaka u središnjem dijelu, oguljotinu lijevog koljena te višeiverni prijelom u području desnog gležnja s pomakom ulomaka.

 

Oguljotina kože lijevog koljena predstavlja tjelesnu ozljedu. Otvoreni prijelom kostiju lijeve podlaktice (palčana i lakatna kost) s pomakom ulomaka čini jednu cjelinu koja predstavlja tešku tjelesnu ozljedu. Višeiverni prijelom u području desnog gležnja s pomakom ulomaka predstavlja tešku tjelesnu ozljedu.

 

Mehanizam nastanka svih ovih ozljeda predstavlja djelovanje snažne tupe sile te se uklapa u dinamiku događaja kako proizlazi iz stanja spis tj. pad oštećenika s visine na tlo.

 

Sve ozljede u ukupnosti predstavljaju tešku tjelesnu ozljedu.

 

Ovdje se ne radi o životno ugrožavajućim ozljedama koje bi zahtijevale neodgodivu medicinsku intervenciju. Radi se o prijelomima u području podlaktice i gležnja koji zahtijevaju u prvom redu imobilizaciju do dolaska u bolnicu, a vrijeme dolaska u bolnicu ne predstavlja značajan faktor u smislu radi li se o nekoliko desetaka minuta više ili manje.

 

Općenito je kod padova s visine najvažniji faktor visina s koje se pada, a ne sama podloga s koje se pada.

 

Nalaz i mišljenje vještakinje M. B. sud ocjenjuje stručnim, jasnim i potpunim te mu niti stranke nisu prigovarale i stoga sud istog prihvaća. Dakle, putem citiranog nalaza sud je utvrdio da je oštećenik u inkriminiranom događaju zadobio tešku tjelesnu ozljedu.

 

Svrha ovog postupka je bila utvrditi je li do tog ozljeđivanja došlo uslijed povrede propisa koji uređuju zaštitu i sigurnost na radu, a na strani optuženika.

 

Neposredna saznanja o inkriminiranom događaju imaju zaposlenici 2. optužene pravne osobe.

 

Tako oštećeni S. K. navodi (list 158) da je zajedno sa kolegama M. P., I. K., C. i Š. radio demontažu šatora. Na zadatak ih je uputio direktor I. B.. Šatore su demontirali već puno puta prije, a prije prvog takvog radnog zadatka direktor I. B. ih je educirao o tome kako se demontaža izvodi. Bila je riječ o 4-5 dana praktične edukacije. Tada su dobili i pisane materijale, koji drži doma i ne može se detaljno očitovati kakvi su to materijali.

 

Poslovi demontaže šatora izvode se s tla, a kako je šator visine 5 metara, na najvišoj točki, za potrebe demontaže, koriste se tzv. vilice. Spornog dana desila se jedna rijetka situacija, da se letva šatora zaglavila u gredi i on se popeo na ljestve da ju oslobodi. Takva situacija dešava se rijetko, u jednoj od pet demontaža.

 

Otprilike, mjesečno se radi do 5 demontaža šatora, a  godišnje se radi veliki broj demontaža, time da se ne može očitovati o broju.

 

Tu situaciju, do kakve je došlo,  radnici zovu "zacvikana letva", to se u praksi dešava i logično je što treba napraviti pa tako nije od direktora dobio nikakve upute na koji način da letvu oslobodi.

 

Oslobađanje zaglavljene letve ne predstavlja radove demontaže šatora, već je to izvanredna situacija.

 

Koristio se ljestvama koje su nađene tamo u šatoru, a takve ljestve uobičajeno imaju sa sobom kada rade demontažu za slučaj da bi im trebale. Direktor je znao da sa sobom nose ljestve.

 

Nikada za vrijeme svog rada u 2. optuženom društvu nije obavio zdravstveni pregled, i to nikakav zdravstveni pregled, a osobito ne onaj vezano uz obavljanje poslova  s posebnim opasnostima.

 

Pao je zajedno sa ljestvama. To su bile drvene tzv. A ljestve, koje su visoke između 180-200 centimetara. Ljestve su bile položene na kamene ploče, odnosno kocke. On je stajao na jednoj strani ljestvi. Jedna njegova ruka bila je na gredi šatora, a druga na letvi koju je trebalo odglaviti. Pao je jer su se oba luka šatora srušila. Prvo su do njega došli radni kolege, zatim medicinska sestra koja se slučajno našla u blizini, a tek onda je došla hitna pomoć. U povodu ozljede bio je na bolovanju 15 mjeseci. Poslodavac se interesirao za njegovo zdravlje, a od firme je dobio tridesetdvijetisuće kuna po osnovi naknadi štete.

 

Objasnio je da u normalnim uvjetima demontaža šatora ne uključuje rad na visini. Vilica koja se koristi dugačka je 3 metra i na nju se zakvači letva.

 

Pisane upute za demontažu šatora dobio je kao i svi njegovi radni kolege. Ne zna je li u njima opisano kakav je postupak ako se zaglavi letva, upute su pisane tako kao da je sve idealno. Ljestve se nose za slučaj da bi se desila neka nepredviđena situacija i za slučaj potrebe.

 

U normalnim okolnostima demontaže šatora, on se ne bi srušio, lukovi se ne bi srušili i ovakva situacija se nikada ranije nije dogodila. Pretpostavlja da je puknuo osigurač, ali o razlozima urušavanja šatora ne može sa sigurnošću govoriti. Napomenuo je da je bilo vjetrovito i da su se rušila dva šatora pa je bilo vibracija.

 

U normalnim okolnostima dijelovi šatora se prikvače na autokran i tako se spuste. Do urušenja šatora došlo je nakon što je odvojio letvu.

 

Broj bočnih letvi (a konkretno se zaglavila bočna letva) ovisi o broju lukova na šatoru. Ovaj šator imao je 10 ili 9 lukova. Između svakog luka je 7 letvi. Ni jedna druga letva prilikom demontaže nije bila zaglavljena i sve su druge skinute s vilice.  Na poslovima demontaže šatora radi oko 4 godine. Prije spornog događaja imao je 1,5 do 2 godine rada na demontaži šatora.

 

Kod demontaže šatora svi radnici imaju jednake ovlasti i dužnosti. Kad se šator demontira, svatko radi svoj dio posla i ne zna je li netko od njegovih radnih kolega vidio što se dogodilo.

 

Svjedok M. P. iskazao je (list 159) da je spornog dana sa I. K. "paletirao" šator . Kada se okrenuo, vidio je da šator pada. Ne zna zbog čega je šator pao, samo zna da je u tom trenutku S. K. bio na ljestvama. Riječ je o jednim drvenim ljestvama visine preko 1 metar kakve uvijek nose sa sobom za slučaj potrebe. Ne zna što je točno S. K. radio i zbog čega su mu ljestve trebale. On je na početku rada kod istog poslodavca prošao obuku i dobio pisane upute vezane uz demontažu šatora. Šator se demontira putem krana, a letve se uklanjaju s poda.

 

Poznat mu je termin "zacvikana letva". problem se rješava na način da se popne na ljestve i da se letva oslobodi, što se mora napraviti brzo. Nije mu poznato tko je dao uputu na koji način se to rješava. To se dešava vrlo rijetko, možda na 2-3 šatora godišnje.  Njegovu obuku za rad na demontaži šatora proveli su gazda I. B. i stariji kolege. Pisane upute dao mu je "gazda", a čuva ih kod kuće.

 

Svjedok I. K. iskazao je (list 150) da je bio udaljen od mjesta događaja 50-ak metara, čuo je zvuk kada se urušio šator. Saznanja o tome zbog čega se šator urušio nema.

 

Prilikom zaposlenja dobio je pisane upute od poslodavca na koji način se demontira šator, letve se skidaju vilicama i to se radi s tla. Kod demontaže skidaju se letve i cerada. Cerada se povlači po vodilicama na način da se može skinuti s tla, rukama. Ljestve imaju za slučaj izvanredne potrebe, da nešto zapne, time da se to ne dešava često. Uputu da ih koriste nisu od nikoga dobili, ali posao se mora napraviti. Ne sjeća se i ne zna je li u pisanim uputama napisano na koji način se postupa kad se zaglavi letva.

 

Pojava da se "zacvika letva" se dešava jednom godišnje. Prije ovog događaja nikada nije bio u situaciji kada se "zacvika letva".

 

Svjedok I. C. iskazao je (list 160) da o spornom događaja zna jedino to da se šator srušio. Ne zna zbog čega se šator srušio. je sam iz pričanja da se nešto zaglavilo. On i inače radi na poslovima demontaže te je od svog poslodavca dobio pisanu uputu kako se demontaža izvodi. Demontaža se izvodi s poda. Pisane upute je dobio kada je počeo raditi, a to je bilo prije tri godine. Ne zna zbog čega se urušio ovaj šator. Ljestve kod demontaže koriste se samo u situaciji kad se nešto zaglavi, a to se dešava rijetko, dva do tri puta godišnje. Direktor je znao da koriste ljestve u situaciji da se nešto zaglavi. Drugog načina da se riješi taj problem nema. Većinom je i direktor uvijek s njima te i on radi. Spornog dana kada se desio nesretni slučaj direktor je imao sastanak.

 

Svjedok P. Š. (list 161) iskazao je da je  vidio da S. K. na ljestvama pokušava odglaviti jednu letvu. On je rekao da se letva "zacvikala" i da ide po ljestve. Zna da je šator pao, ali ne zna zbog čega. On je kod zaposlenja dobio pisanu uputu od poslodavca na koji način se vrši demontaža šatora. Počeo je raditi prije dvije do dvije i pol godine. Demontaža se vrši s tla pomoću vilica.

 

Kompletni poslovi demontaže šatora vrše se  s poda. Na šatoru postoje sajle i imaju jedne male ljestve s dva do tri gazišta koje se koriste da bi se sajle odspojile s bočne strane šatora, a koje koriste radnici koji su niži rastom i ne mogu ih dosegnuti. Ljestve sa kojih je pao K. bile su drvene.

 

Iskaze svih ispitanih svjedoka sud ocjenjuje vjerodostojnima, pri čemu valja naglasiti da je oštećenik osoba subjektivno zainteresirana za ishod postupka pa svjedoči u prilog poslodavcu. Svi su ovi iskazi u bitnome sukladni i među njima nema proturječja.

 

Inspektor zaštite na radu ima samo saznanja o stanju na mjestu ozljeđivanja nakon što je on saznao za događaj.

 

Tako je svjedok S. T. iskazao (list 161) da je za događaj saznao 16. kolovoza 2016. oko 16,30 sati, kada je PP D. S. javila da se radnik ozlijedio, a potom je izašao na mjesto događaja oko 18,30 sati. Kada je došao, šator je već bio demontiran. Fotografirao je zatečeno stanje.  Iz zatečenog stanja nije se moglo ništa vidjeti koji su dijelovi šatora tamo bili, nije se moglo vidjeti niti kakva je bila konstrukcija šatora koji se srušio.  Vidio je jedne drvene A ljestve visoke oko 1,80 cm,  a također i metalne ljestve na razvlačenje koje su se sastojale od tri elementa, time da je svaki element bio visok oko 4 metra. Ljestve su bile sa strane. 

 

Prilikom inspekcije utvrdio je slijedeće nepravilnosti: propust poslodavca kod osposobljavanja radnika vezano uz posebne uvjete rada, radnici nisu imali važeće liječničke svjedodžbe, poslodavac nije osigurao pružanje prve pomoći na mjestu rada. Također su se upotrebljavale dvostruke ili tzv. A ljestve kod demontaže šatora. Također je utvrdio da poslodavac nije dao radnicima pisane upute za demontažu šatora i izrekao je novčanu kaznu poslodavcu zbog tog propusta.

 

Nije znao razlog zbog čega se šator urušio, odnosno zbog čega je radnik ozlijeđen pa o uzročno-posljedičnoj vezi između propusta poslodavca i nastupjele posljedice ne može govoriti. Ne zna što je navedeno u pisanim uputama proizvođača, kako se demontira šator. On je upute tražio od poslodavca koji ih nije dostavio, od proizvođača takve upute nije tražio.

 

Pretpostavio je da je riječ o radu na visini s obzirom na visinu šatora. Ako bi se prema uputi proizvođača poslovi demontaže šatora imali izvoditi s tla, tada to nije rad na visini. Također mora  napomenuti da je od 2008 do 2017. bio na snazi Pravilnik o sigurnosti i zdravlju pri upotrebi radne opreme (NN 21/08), gdje je bilo propisano da se radovi demontaže, odnosno radovi na visini većoj od 2 metra izvode pomoću podija, skela i slično.

 

Iskaz svjedoka S. T. sud ocjenjuje neprikladnim za utvrđivanje bitnih činjenica za ovaj postupak. Naime, svjedok nije bio prisutan demontaži šatora, niti je imao na raspolaganju dokumentaciju o načinu obavljanja demontaže. Okolnost da je svjedok kao inspektor utvrdio prekršaje iz područja zaštite i sigurnosti na radu ne znači i da postoji kaznena odgovornost optuženika kako je istima stavljena na teret optužnicom.

 

O propustima na strani poslodavca očitovao se stalni sudski vještak za sigurnost i zaštitu na radu I. J., koji je više puta dopunjavao nalaz i mišljenje jer početno nije imao uvida u način obavljanja demontaže šatora, niti u mjerodavnu dokumentaciju, bez koje se moglo samo nagađati o uzrocima nesreće.

 

Iz nalaza i mišljenja vještaka I. J. od 13. ožujka 2017. (list 94-100 spisa) razvidno je kako je inkriminiranog dana od strane poslodavca došlo do kršenja odredbi Zakona o zaštiti na radu i Pravilnika o sigurnosti i zdravlju pri uporabi radne opreme, a to iz niza razloga koji će ovdje biti izostavljeni kao nepotrebni s obzirom da je vještak u tijeku postupka bio prisutan očevidu uz rekonstrukciju radnje demontaže šatora i pregledao je tehničku dokumentaciju proizvođača te je izmijenio nalaz i mišljenje. Također je i državno odvjetništvo mijenjalo činjenični opis optužnice.

 

Na raspravi je vještak pojasnio (list 167-168) postoji li veza između pojedinih propusta poslodavca sa ozljeđivanjem radnika S. K..

 

Tako se direktno ne može dovesti u vezu okolnost da radnici nisu prošli zdravstveni pregled kojim bi se utvrdila njihova psihička i fizička spremnost za obavljanje posla s povećanim opasnostima, sa spornim događajem.

 

Okolnost da radnicima ne bi bila dana pisana uputa o načinu demontaže šatora je u uzročno posljedičnoj vezi sa nastupjelom posljedicom. Došlo je prilikom demontaže do rušenja konstrukcije šatora, a da je postojala pisana uputa koja bi razradila način demontaže šatora i da se po njoj postupalo do rušenja konstrukcije nije smjelo doći.

 

U odnosu na iskaz oštećenika na listovima 158 i 159 spisa, vezano uz rješavanje rijetke situacije da se letva šatora zaglavi u gredi, vještak je naveo da bi se tada u takvoj situaciji mogle koristiti i ljestve za odglavljivanje, odnosno oslobađanje zaglavljenje letve. Korištene ljestve nisu bile odgovarajuće, bile su preniske tako da je ozlijeđeni radnik morao stajati na drugoj prečki odozgora, što je njegov položaj stvaralo jako nestabilnim. Mogle su se koristiti ljestve odgovarajuće dužine, a takve odgovarajući ljestve bio je dužan osigurati poslodavac. U slučaju izvanrednog događaja, radnik bi pao sa ljestava da je puknula prečka bez obzira jesu li ljestve bile sukladne propisima o Zaštiti i sigurnosti na radu ili nisu.

 

Poslodavac je morao uputiti radnike u normalnu demontažu ili montažu šatora kao i u sve neplanirane situacije koje se mogu dogoditi i način na koji je iste potrebno otkloniti. To se može napraviti pisanim uputstvima ili usmenim naputkom na licu mjesta. Ako poslodavac nije uvijek prisutan na mjestu demontaže, tada takav način treba biti opisan u pisanom uputstvu.

 

U slučaju izvanrednog događaja, radnik bi pao sa ljestava da je puknula prečka bez obzira jesu li ljestve bile sukladne propisima o Zaštiti i sigurnosti na radu ili nisu.

 

U pisanom nalazu od 30. srpnja 2018. (list 202-205) vještak navodi da je uzrok ozljeđivanja S. K. pad dva okvira šatora dok se K. nalazio na ljestvama i pri tome rukom pridržavao za jedan okvir (spojnu gredu). Prema točki 14) uputa vidljivo je da prvo polje (dva zadnja okvira) može samostalno stajati samo kada su postavljene dijagonalne gurtne. Svi svjedoci navode, u izjavama danim na raspravi dana 16. travnja 2018., da ne znaju zašto je došlo do rušenja dva zadnja okvira.

 

Okviri mogu pasti ili zbog neodgovarajuće demontaže ili zbog pucanja dijela konstrukcije šatora.

 

Budući da su radnici nastavili demontažu šatora, nakon što su dva zadnja okvira pala, isti su na taj način otkloniti mogućnost utvrđivanja uzroka pada okvira.

 

Vještak se također očitovao da se u naknadnoj dostavljenoj dokumentaciji koja se sastoji od 39 stranica a nosi naslov "redoslijed sastavljanja šatora lagane konstrukcije", nalaze na prve dvije stranice način sastavljanja šatora na njemačkom jeziku u daljnjoj dokumentaciji te dvije stranice su prevedene na hrvatski jezik i u dokumentaciji se nalaze skice sa pojedinim elementima koji su označeni na njemačkom jeziku.

 

U predočenoj dokumentaciji nije objašnjen detaljan način kako se vrši montaža odnosno demontaža šatora. Nije objašnjen način na koji način se dižu okviri tj. isti spuštaju i na koji način se isti osiguravaju od pada dok nisu međusobno učvršćeni  pomoću dijagonalnih gurtni i poprečnih greda.

 

Iz dokumentacije nije vidljivo mora li osoba koja vrši demontažu šatora biti na tlu ili ne mora biti na tlu. Iz dokumentacije stoji da nakon podizanja okvira isti se spajaju poprečnim gredama no nije opisan način spajanja okvira tj. način postavljanja poprečnih greda.

 

U dokumentaciji je  izostala uputa na koji način izvršiti naprijed navedenu radnju, propis gdje bi bilo propisano na koji način se takva radnja vrši na siguran način ne postoji, ali je Zakonom određeno da se svaka opasna radnja mora opisati tj. radnik mora dobiti pisanu uputu na koji način na siguran način mora obaviti neki posao.

 

Samo za jednostavne poslove nije potrebno uputstvo; za ovakav složeni posao kao što je montaža ili demontaža šatora potrebno je uputstvo. Poslodavac je u situaciji kada proizvođač šatora u uputi za šator nije opisao izvođenje radnje, dužan sam sačiniti pisanu putu kako radnju izvesti. Takva uputa poslodavca ne podliježe ničijoj provjeri.

 

On ne može definirati na koji način bi se imala izvesti demontaža ovakvog šatora, bi li to bilo moguće s tla, bi li bile potrebne ljestve ili skela. Prema uputstvu i prema izjavama na raspravi poprečne grede se mogu postavljati i sa poda.

 

U uputstvima se ne spominje niti vilica niti koji drugi alat koji bi služio za demontažu šatora. U uputama samo piše koji dio treba sa kojim spojiti, a nije objašnjeno na koji način niti kojim alatom bi se to imalo raditi.

 

Ako bi se vještaku u uvjetima radnog prostora optužene prave osobe pokazala demontaža ovakvog istog šatora, mogao bi se očitovati o tome radi li se to na siguran način i koji bi bio siguran način izvođenja demontaže takvog šatora.

 

Ako neka procedura nije pisano opisana, ona se ipak može u praksi izvesti na siguran način.

 

S obzirom da vještak nije imao uvida u dokumentaciju, upute za demontažu šatora, niti je imao neposredna saznanja o takvoj demontaži, sud je 7. ožujka 2019. proveo očevid radi rekonstrukcije demontaže šatora (list 218-223).

 

Pritom su djelatnici 2. optužene prave osobe i 1. optuženik osobno pokazali vještaku proces demontaže šatora. 1. faza je skidanje sajli, a koje su na visini od 2,70-2,80 metara. Onda se pristupa skidanju sedam krovnih poprečnih letvi od postojećih 9, time da se najniže, krajnje krovne poprečne letve na početku ne skidaju. Ta radnja vrši se pomoću tzv. vilice, time da postoji više vilica raznih dimenzija. Prečka se skida  pomoću vilice tako da se nadigne, a prečka ima poprečni „pipak“ koji se u konkretnoj situaciji zaglavio; zapravo se vrh prečke, ispod koje dolazi „pipak“, zaglavio u kanal bočne konstrukcije. Za skidanje prečke potrebno je nekoliko sekundi. S. K. se popeo na ljestve, što isti potvrđuje, jer vilicom nije mogao osloboditi prečku i rukom je pokušao odignuti prečku. Tada je popustila bočna sjala i došlo je do rušenja konstrukcije.

 

Inače se u redovnoj proceduri, nakon što se skinu sve letve, konstrukcija kranom demontira, dok jedan dio radnika konopom pridržava drugi dio konstrukcije. Konstrukcija se za kran pričvršćuje sa zemlje. Dok je jedan dio konstrukcije fiksiran pomoću krana, drugi dio je fiksiran pomoću konopa, skidaju se zadnje dvije bočne prečke pomoću vilica, i to s tla, te se potom bočni dijelovi konstrukcije spuštaju pomoću krana.

 

Ostalo je sporno je li bočna sajla kritične zgode bila pričvršćena. Sajla je nakon sporne demontaže zamijenjena kako se ne bi nadalje koristila, a to za vrijeme dok je 1. optuženik bio sa oštećenikom u bolnici.

 

Utvrđuje se da su kod očevida upotrebljavane „A“ ljestve visine oko 180 cm tim da 1. optuženik navodi da se kod demontaže koriste nekakve ljestve, a ljestava imaju više.

 

Nakon provedenog očevida vještak je doprinio nalaz i mišljenje od 9. travnja 2019. (list 224-245), gdje navodi da se u spisu nalazi uputa za sastavljanje šatora proizvođača H., gdje je opisan način montaže šatora- redoslijed sastavljanja šatora, ali ne i način demontaže šatora. Pritom je opisan redoslijed radova koje treba napraviti prilikom montaže, ali ne i način na koji se to radi niti sredstva koja se pri tome koriste.

 

Postupak demontaže prikazan prilikom očevida nije izveden na siguran način. U početnom dijelu nalaza i mišljenja opisan je način na koji je vršena demontaža dijela šatora kada su ostala dva zadnja luka međusobno spojena s devet greda, 4 dijagonalne zidne gurtne i 4 dijagonalne krovne gurtne. U dokumentaciji koja se nalazi u spisu (redoslijed sastavljanja šatora lagane konstrukcije) navedeno je da se nakon podizanja prvog luka isti mora držati (točka 12 upute). Nakon podizanja drugog luka isti se mora povezati gredama s prvim lukom (točka 13 upute) nakon čega se postavljaju i učvršćuju zidne dijagonalne gurtne (točka 14 upute).

 

U točki 14 upute nalazi se napomena da prvo polje može samostalno stajati tek nakon što je sa svake strane ugrađen skup gurtni.

 

Prema uputama prvi i drugi luk se nakon podizanja u okomiti položaj, trebaju držati sve dok se ne postavi svih 9 greda i sve 4 zidne dijagonalne gurtne.

 

Postupak demontaže je vršen na način da su prvo demontirane dijagonalne krovne gurtne, zatim je  demontirano 7 greda (skica 2 oznake G2. – G8.), a tek nakon toga se pristupilo držanju lukova (fotografija F12.).

 

Šator bi se mogao pravilno demontirati na način da se lukovi počnu držati nakon skidanja krovnih gurtni, a prije nego se počnu demontirati grede i bočne gurtne i da se lukovi drže sve dok se ne spuste na tlo.

 

Prilikom demontaže nije potrebno koristiti skelu. Eventualni radovi, koji se povremeno pojavljuju,  na gornjem dijelu konstrukcije šatora mogu se ispravno izvesti pomoću odgovarajućih ljestvi uz odgovarajući postupak.

 

Postupak demontaže bi trebao imati uputu koja je u cijelosti na hrvatskom jeziku, osim montaže šatora propisuje i redoslijed radova prilikom demontaže šatora, navodi sredstva koja se koriste prilikom demontaže šatora, određuje minimalan broj radnika koji su potrebni za demontažu šatora i detaljno opisuje način demontaže u dijelu gdje postoji opasnost od pada lukova.

 

Moguće je da dođe do zaglavljenja krajnjeg gornjeg bočnog dijela poprečne krovne prečke (grede)  u rub kanala bočne konstrukcije šatora. Na fotografiji F9. vidljivo je da greda ima zub koji ulazi u nosač koji je vijcima učvršćen za spojnu gredu (fotografija F 8). Pošto se na spojnoj gredi nalazi utor (fotografija F 18) dio grede iznad „zuba“ može uči u spomenuti utor i na taj način blokirati izlazak zuba iz nosača, a time i spriječiti podizanje grede.

 

Poslodavac je bio dužan predvidjeti mogućnost zaglavljenja krajnjeg gornjeg bočnog dijela poprečne krovne grede u rub kanala bočne konstrukcije šatora jer prema izjavama radnika takvo zaglavljivanje se povremeno događa.

 

Poslodavac nije dužan  opisati postupak oslobađanja tako zaglavljene grede jer postupak oslobađanja tako zaglavljene grede ne predstavlja povećanu opasnost po radnika koji vrši oslobađanje grede ako su pri tome zadovoljeni ostali sigurnosni uvjeti na mjestu rada (npr. korištenje odgovarajućih ljestava, osiguravanje lukova od pada pomoću užeta ili dizalice i sl.).

 

Faktori koji su mogli doprinijeti rušenju konstrukcije šatora u situaciji opisanoj na očevidu su: demontaža greda i zidnih dijagonalnih gurtni a da se pri tome lukovi šatora nisu držali (užetom ili dizalicom) prije početka demontaže i pucanje pojedinog elementa šatora (npr. gurtne, grede, zuba, nosača grede).

 

Da su se lukovi šatora držali, pomoću užeta ili dizalicom, prije nego se počelo s demontažom greda i zidnih dijagonalnih gurtni do pada istih ne bi došlo i da je došlo do pucanja pojedinog elementa šatora.

 

Ako prema uputama za montažu lukovi mogu samostalno stajati tek kada se povežu gredama i bočnim gurtnama, a do tada se moraju držati, onda se i prilikom demontaže lukovi moraju početi držati prije nego se počnu demontirati grede i bočne gurtne što nije bilo napravljeno na očevidu.

 

Da su se prije početka demontaže poprečnih greda i bočnih gurtni lukovi počeli držati ne bi došlo do pada istih i u slučaju da je došlo do pucanja nekog dijela luka (bočne gurtne, zuba na poprečnoj gredi i sl.)  

 

Konačno, obrazlažući nalaz, vještak opisuje da (list 262-266), vezano uz točku 1. Zaključka, prvi odlomak, list 227 spisa, a stranica 4 od 6 nalaza, njemu nije poznato u kojem trenutku demontaže je došlo do spornog slučaja, odnosno što je tada bilo montirano.

 

Nadalje, u odnosu na točku 1. Zaključka, navod: „prema uputama 1. i 2. luk…. i sve četiri zidne dijagonalne gurtne“, pojašnjava da u dokumentaciji koja je predana u spis, a koja nosi naslov „Redoslijed sastavljanja šatora lagane konstrukcije“ u točki 13. navedeno je da se drugi okvir podigne nakon što je već podignut prvi okvir i da se povezuje s prvim okvirom. Pri tome okvire treba međusobno povezati poprečnim gredama. U točki 14. istih uputa navodi se da se nakon povezivanja okvira sa poprečnim gredama postavljaju bočne sajle kojima se lukovi učvršćuju, a prvo polje, tj. polje koje se sastoji od prvog i drugog luka, može samostalno stajati tek nakon što je sa svake strane ugrađen skup gurtni.

 

U uputama ne piše točan broj greda koje se moraju postaviti, a ne piše ni točan broj gurtni. Prilikom demonstracije rastavljanja šatora bilo je vidljivo da je prvi i drugi luk spojen sa devet greda i četiri bočne gurtne. Smatra da bi se spojio prvi i drugi luk da je potrebno postaviti sve krovne grede i sve bočne gurtne, u suprotnom bi to bilo u dokumentaciji navedeno drugačije.

 

Prilikom demonstracije demontaže vidio je postupak kada je demontaža vršena pomoću kuke na autokranu. Prilikom demontaže, a prije upotrebe krana, dva luka su bila međusobno spojena sa četiri gurtne tj. bile su postavljene po dvije gurtne sa svake strane. Lukovi su bili međusobno spojeni i sa dvije grede koje su bile postavljene u krajnjim položajima. Na skici su one označene brojevima 1 i 9. Kranom se luk B počeo pridržavati na način da je gurtna postavljena uz donji dio kosog nosača, a zatim je izvlačenjem ruke krana gurtna dizana prema sredini luka. Ne bi bilo moguće izvlačenje na opisani način da su lukovi bili spojeni sa svim krovnim gredama.

 

Bilo bi moguće izvlačenje na način da bi sve poprečne grede bile postavljene ako bi se radnik popeo na ljestve i omču stavio na sljeme luka.

 

U trenutku događaja gurtna nije bila postavljena na sljemenu luka, a to se vidi na fotografiji na listu 17 rekonstrukcije događaja.

 

Vještaku nije poznato koliko je poprečnih gredi bilo spojeno u trenutku pada konstrukcije prilikom događaja.

 

On nije isključio mogućnost da u trenutku pada nije došlo do pucanja nekog dijela luka.

 

Vještaku nije poznato kolika je težina jednog luka spojenog sa vertikalama i kosinama, nisu mu poznati drugi proizvođači ovakve vrste konstrukcija osim ovog H. te ranije nije imao prilike vještačiti ovakve vrste demontaže kod ovakvih konstrukcija.

 

U odnosu na list 243 spisa navodi da se u uputama pojavljuje više različitih naziva za grede od G1 do G9 te nazivi nisu prevedeni na hrvatski jezik. U dijelu koji je preveden, odnosno strana 1 i 2 prijevoda, nema razlike u nazivima. Nazivi bočna, sljemenska i spojna greda je prijevod naziva koji se nalaze na skici koja je sastavni dio dokumentacije te je vještak sačinio taj prijevod.

 

Na pitanje postavljaju  li se istim redom svi lukovi navodi da u točki 15 prve dvije riječi su „sve okvire“ dakle, točka 15 se odnosi na slijedeće okvire, a ne na prvi okvir sa lukovima A i B . U točci 14 navedeno je da se bočne gurtne postavljaju nakon greda i da se bočne gurtne moraju pritegnuti, u slučaju pritezanja bočnih gurtni lukovi A i B bi se približili jedan drugome i bilo bi otežano postavljanje ostalih greda.

 

Na pitanje na koji način bi se držali lukovi A i B cijelo vrijeme, a kako je prikazano na skici 2 stranica 3-5 skica nalaza odgovara, način držanja lukova trebalo je opisati u uputstvu za demontažu, a on tamo opisan nije.

 

Na koji način bi se demontaža mogla sigurno izvršiti, vještak je naveo da se lukovi mogu pridržavati na više načina. Kao što smo vidjeli prilikom rekonstrukcije, lukovi su se pridržavali pomoću užeta i pomoću dizalice. Na luk A bilo je postavljeno uže, no radnici ga nisu pridržavali od početka demontaže nego su uže počeli pridržavati tek u trenutku kada su lukovi bili spojeni samo sa gredom 1 i gredom 9 i sa četiri bočne gurtne. Lukovi su se mogli pridržavati i dizalicom. kako je opisano u uputstvu za montažu. Lukovi se mogu pridržavati i stropnim gurtnama.

 

U slučaju puknuća sajle ne bi došlo do urušavanja konstrukcije ako bi ona bila pridržavana stropnim gurtnama. Stropna gurtna bi bila pričvršćena na kosi dio luka. Na očevidu radnici nisu pridržavala stropnu gurtnu. Na uputstvu piše da se luk pridržava stropnom gurtnom. Za demontažu uopće ne bi bili potrebni kranovi. Postoje tri varijante pridržavanja, pomoću užeta, pomoću krana i pomoću stropne gurtne.

 

U uputstvu je navedeno da nakon podizanja luka, se isti pridržava stropnom gurtnom. U točci 12 uputa navedeno je prvi okvir „postaviti i držati pomoću montiranih krovnih gurtni“, pri čemu su krovne i stropne gurtne istoznačnice. Ako su krovne gurtne postavljene jednim dijelom na luk, a drugi dio radnici pridržavaju sa poda, s time da su radnici sa svake strane luka, na taj način bi se spriječio pad luka.

 

Na pitanje bi li radnicima njegov nalaz predstavljao detaljnu i razumljivu uputu za rad, odgovara da nije imao zadaću izraditi uputu za demontažu šatora, nego odgovoriti na pitanja koja su mu zadana nalogom.

 

Smatra da postavljanje gurtne na visinu od 7 metara pomoću A ljestava nije opasna djelatnost, ali ne vidi niti za to potrebu, u uputi se gurtna postavlja dok je luk na tlu. Jedan kraj gurtne se postavi na luk prije podizanja luka, ta stropna gurtna također međusobna spaja lukove i nije preduvjet za demontažu. Na očevidu bile su postavljene stropne gurtne. Uvijek kada se šator montira, treba postaviti i stropne gurtne.

 

Gurtna od krana na sljeme šatora može se postaviti pomoću dvokrakih ljestava. To je kratkotrajan posao koji ne predstavlja veliku opasnost. Manja je opasnost po radnika ako se gurtna na luk postavlja na način kao što je postavljeno na očevidu, nego ako se gurtna od krana postavlja na luk pomoću ljestava. Nije vidio uputu za demontažu šatora drugih, konkurentnih u odnosu na H..

 

Vještaku nije poznato koliko bi radnika bilo potrebno za pridržavanje jednog luka šatora s obzirom da ne zna njegovu težinu.

 

Nalaz i mišljenje vještaka sud ocjenjuje jasnim i potpunim. Vještak je osoba koja raspolaže potrebnim stručnim znanjem iz područja sigurnosti i zaštite na radu, pri čemu je neodlučno to što nije nikada izradio nalaz i mišljenje što se tiče demontaže šatora jer je tijekom postupka dobio na uvid sve parametre potrebne da izradi potpuni nalaz i mišljenje. Vještak je na raspravi odgovorio na sva postavljena pitanja u okviru struke. Pritom se mora naglasiti da nije zadaća vještaka da dovodi u međusobnu vezu dokaze provedene na raspravi kako bi zaključio postoji i uzročnoposljedična veza između konstatiranih povreda zakona o zaštiti na radu na stranu poslodavca i nastupjele posljedice, odnosno teškog tjelesnog ozljeđivanja radnika, nego je to zadaća suda. To se odnosi na činjenicu u kojoj fazi demontaže se nalazio šator u trenutku pada konstrukcije te je li u toj fazi bilo potrebno pridržavati lukove.

 

Nakon više dopuna nalaza i mišljenja vještaka J., Općinsko državno odvjetništvo u Zlataru interveniralo je u činjenični opis optužbe na način da optuženicima stavlja na teret povredu nekoliko odredbi mjerodavnog Zakona o zaštiti na radu.

 

Tako, kao prvo, terete 2. optuženog I. B. da protivno odredbi članka 44. Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine, broj 71/14, 118/14 i 154/14) nije planirao, pripremio i provodio radne postupke tako da ne ugrožavaju sigurnost radnika,  a što se očituje u povredi daljnje dvije odredbe tog Zakona. Naime, da radnici M. P., I. K. i S. K., protivno odredbi članka 36. Zakona o zaštiti na radu nisu prošli zdravstveni pregled kojim bi se utvrdila njihova fizička i psihička spremnost za obavljanje takvog posla s povećanim opasnostima. Potom, da radnicima sukladno odredbi čanka 32. Zakona o zaštiti na radu nije dana pisana uputa o načinu demontaže predmetnog šatora.

 

U odnosu na članak 36. Zakona o zaštiti na radu, vještak I. J. se decidirano očitovao da je ta odredba Zakona povrijeđena, ali da ta povreda nije dovela do urušavanja šatora u demontaži, niti do pada S. K. i njegovog ozljeđivanja. Naime, radnik nije pao uslijed nedostatka fizičke i psihičke spremnosti za vrstu posla kojeg je obavljao.

 

U odnosu na članak 32. Zakona o zaštiti na radu, vještak I. J. analizirao je uputu proizvođača o montaži šatora i bio prisutan rekonstrukciji demontaže šatora. Radnici M. P., I. K. i S. K. svi su redom potvrdili da im je poslodavac dao pisanu uputu na početku rada, koju čuvaju kod sebe.

 

1.optuženi I. B. u obrani je iskazao da je radnicima dao pisanu uputu o montaži šatora, time da se demontaža obavlja obrnutim redoslijedom od montaže. Također je organizirao edukaciju radnika.

 

Vještak je u nalazu iskazao da postupak oslobađanja zaglavljene letve, a što se konkretno dogodilo i zbog čega se radnik S. K. popeo na ljestve, ne predstavlja radnju za koju je potrebna posebna pisana uputa jer postupak oslobađanja tako zaglavljene grede ne predstavlja povećanu opasnost po radnika koji vrši oslobađanje grede ako su pri tome zadovoljeni ostali sigurnosni uvjeti na mjestu rada.

 

Dakle, i oštećenik i svjedoci M. P. i I. K. tvrde da im je poslodavac dao pisane upute za rad. 2. optužena pravna osoba bavi se montažom i demontažom šatora, pri čemu se mjesečno obavlja barem 5 takvih radnji, slijedom čega je, po ocjeni suda, i sam rad na (de)montažama ujedno i stjecanje potrebnih iskustava i vještina. Pritom je oštećenik bio predradnik i najiskusniji radnik kod poslodavca.

 

Stoga se ostavlja mjesto dvojbi predstavlja li okolnost da radnici nisu dobili pisane upute o načinu demontaže šatora (kada su dobili jedine upute koje postoje, a to su pisane upute o montaži, pri čemu se demontaža izvodi samo obrnutim redoslijedom), okolnost koja je dovela do urušavanja šatora u demontaži prilikom oslobađanja zaglavljene letve te time i do ozljeđivanja oštećenika.

 

Pritom se u činjeničnom opisu optužnice opisuje da radnici prije početka demontaže poprečnih greda i bočnih gurtni nisu osigurali lukove šatora, pa je došlo do urušavanja šatora u demontaži. Takva konstrukcija, po ocjeni suda, nije utemeljena na činjenicama koje bi u postupku bile utvrđene, budući da se vještak očitovao da on ne zna u kojoj fazi demontaže je bio šator kada je došlo do njegovog urušavanja.

 

Ako vještaku nije poznato u kojoj je fazi demontaže bio šator, tada on ne može znati niti je li u toj fazi demontaže bio potrebno osigurati lukove šatora ili nije.

 

Općenita odredba iz članka 44. stavak 1. Zakona o zaštiti na radu, da poslodavac planira, pripremi i provodi radne postupke tako da ne ugrožavaju sigurnost radnika ostvaruje se u skladu s procjenom rizika, koju je poslodavac obvezan usklađivati sa znanstvenim i stručnim spoznajama, odnosno napretkom (članak 44. stavak 3. Zakona o zaštiti na radu). U optužnici je izostala poveznica između procjene rizika za radnju demontaže šatora koju bi provodila 2. optužena pravna osoba i propusta koji se poslodavcu inkriminira.

 

Sud odlučuje o kaznenopravnoj odgovornosti optuženika na temelju dokaza provedenih na raspravi. Pritom je sud dužan utvrditi je li optuženik počinio kazneno djelo koje mu se stavlja na teret optužnicom, bez ovlasti da intervenira u činjenični opis optužnice eventualnim dodavanjem nove kriminalne količine.

 

U tijeku ovog postupka ovlašteni tužitelj intervenirao je u optužnicu nakon što se, dopunom nalaza i mišljenja vještaka za sigurnost na radu, pokazalo da činjenični supstrat iz optužnice od 31. ožujka 2017., u dijelu gdje nabraja propuste poslodavca,  ne odgovara činjenicama koje su u postupku utvrđene.

 

U konačnici poslodavcu imputira da nije uputio radnike na zdravstveni pregled iako se vještak J. očitovao da okolnost da radnici nisu upućeni na zdravstveni pregled nije u uzročno-posljedičnoj vezi s padom konstrukcije šatora i ozljeđivanjem oštećenika.

 

Također poslodavcu imputira da nije radnicima dao pisanu uputu o načinu demontaže šatora, iako su se radnici očitovali da su takvu uputu od poslodavca primili i da su educirani za radnju demontaže šatora.

 

Članak 32. stavak 2. Zakona o zaštiti na radu propisuje da je poslodavac dužan pisanim uputama osigurati provedbu radnog postupka u skladu s pravilima zaštite na radu te je obvezan dati radnicima upute u skladu sa stavkom 1. istog članka, konkretno o rizicima vezanim za mjesto rada i narav ili vrstu poslova, o mogućem oštećenju zdravlja te o zaštitnim i preventivnim mjerama i aktivnostima u svakom radnom postupku. Pritom nije propisano da potonje upute moraju biti u pisanom obliku. Također je i člankom 32. stavkom 10. Zakona o zaštiti na radu propisano da je poslodavac obvezan pravodobno dati radniku upute o postupanju u slučaju nastanka neposrednog rizika za život i zdravlje, kojemu je, ili bi mogao biti izložen, kao i o mogućim mjerama koje je u tom slučaju potrebno poduzeti radi sprječavanja ili smanjivanja rizika, pri čemu također nije propisano da upute moraju biti u pisanom obliku.

 

              Do pada konstrukcije šatora došlo je uslijed izvanredne radnje, oslobađanja zaglavljene letve, koja nije komplicirana niti nepredvidiva. U struci se zna da do takve radnje može povremeno doći i nisu potrebne pisane upute kako da se takva radnja izvede. Pritom direktor, 1. optuženi I. B., slučajem nije bio prisutan događaju, iako običava raditi zajedno s radnicima.

 

              Vještak J. nije isključio mogućnost da je do pada konstrukcije šatora došlo uslijed zamora materijala.

 

              Vještaku, nadalje, nije poznato u kojoj je fazi demontaže došlo do zaglavljenja letve i pada konstrukcije šatora pa sud ocjenjuje da stoga nije moguće tvrditi jesu li se, ili nisu, lukovi šatora, morali u tom trenutku, kada je oštećenik oslobađao  zaglavljenu letvu, bočno pridržavati i na koji način bi se isti imali pridržavati.

 

U opisanoj situaciji sud je dvojbu o postojanju činjenica koje tvore obilježje kaznenog djela riješio na način koji je povoljniji za optuženika i istog oslobodio optužbe, a sukladno tome, i 2. optuženu pravnu osobu oslobodio odgovornosti za inkriminirano kazneno djelo.

 

Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbama koje su citirane u izreci, a prisilne su naravi.

 

              Slijedom navedenog, valjalo je odlučiti kao  u izreci.

 

U Zlataru 15. lipnja 2020.

 

 

                                                                                                SUTKINJA

 

                                                                            mr. sc. Aleksandra Leljak, v.r.

 

Za točnost otpravka – ovlašteni službenik

 

Jadranka Pavlina

 

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

 

Protiv ove presude državni odvjetnik, okrivljenik i njegov branitelj mogu podnijeti žalbu u roku 15 dana, računajući od primitka njenog otpravka.

 

Žalba se podnosi sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o njoj odlučuje županijski sud.

 

DNA:

1. ODO Zlatar, na broj: K-DO-533/2016

2. I. B., S.

3. Odvjetnik R. K., Z.

4. M. B., S.

5. Odvjetnik J. L., Z.