Baza je ažurirana 02.06.2025.
zaključno sa NN 76/25
EU 2024/2679
- 1 - I Kž 335/2020-4
REPUBLIKA HRVATSKA VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Z A G R E B |
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Vesne Vrbetić kao predsjednice vijeća te Dražena Tripala i Ratka Šćekića kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice - specijaliste Marijane Kutnjak Ćaleta kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv zatvorenika B. Č., zbog kaznenog djela iz članka 293. stavka 2. u vezi sa stavkom 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 110/97., 27/98. – ispravak, 50/00. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 129/00., 51/01., 111/03., 190/03. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 105/04., 84/05. – ispravak, 71/06., 110/07., 152/08., 57/11. i 77/11. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske – dalje: KZ/97.) i drugih, odlučujući o žalbi zatvorenika podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Zadru od 26. svibnja 2020. broj Ik I. 72/2020-10, u sjednici održanoj 12. lipnja 2020.
r i j e š i o j e:
Odbija se kao neosnovana žalba zatvorenika B. Č.
Obrazloženje
Prvostupanjskim rješenjem Županijskog suda u Zadru, odbijen je prijedlog zatvorenika B. Č. za uvjetni otpust podnesen u skladu s člankom 158. stavkom 1. Zakona o izvršavanju kazne zatvora (,,Narodne novine“ broj 128/99., 55/00., 59/00., 129/00., 59/01., 67/01., 11/02., 190/03. – pročišćeni tekst, 76/07., 27/08., 83/09., 18/11., 48/11. – Odluka i rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, 125/11. – Kazneni zakon, 56/13. i 150/13. i 98/19. – dalje: ZIKZ).
Protiv tog rješenja žalbu je podnio zatvorenik B. Č. osobno ne navodeći žalbene osnove zbog kojih je podnosi. Predlaže ,,Sudu da ukine pobijano rješenje, te proglasi moj prijedlog za uvjetni otpust osnovanim, i da mi uvjetni otpust uz sve mjere sigurnosti, a koje nađe shodnim i potrebnim“.
U skladu s odredbom članka 495. u vezi s člankom 474. stavkom 1. Zakona o kaznenom postupku (,,Narodne novine“, broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19. – dalje: ZKP/08.), koji se u ovom postupku primjenjuje u smislu odredbe članka 44. stavka 2. ZIKZ-a, spis je prije dostave sucu izvjestitelju bio dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.
Žalba nije osnovana.
Nasuprot prigovorima iznesenim u žalbi zatvorenika, prvostupanjski je sud s pravom odbio prijedlog zatvorenika B. Č. za uvjetni otpust.
Naime, pored činjenice da je zatvorenik naročito uspješan u provedbi pojedinačnog programa izvršavanja kazne zatvora, da mu je ponašanje u potpunosti usklađeno s odredbama Kućnog reda te da je korektnog ponašanja prema zaposlenicima Zatvora u Z. i drugim zatvorenicima, iz podataka sadržanih u Izvješću Zatvora u Z. također proizlazi da je zatvorenik s izdržavanjem jedinstvene kazne zatvora od četiri godine i jednog mjeseca započeo 23. rujna 2019. te je očekivani istek kazne 23. listopada 2021. Prema podacima iz kaznene evidencije, zatvorenik je u razdoblju od 2009. do 2017. višekratno osuđivan zbog različitih kaznenih djela (krivotvorenja isprave, prijevara, krivotvorenje službene isprave, utaja, prijevara u gospodarskom poslovanju). Nadalje, protiv zatvorenika je pred Općinskim sudom u Zadru pod poslovnim brojem K-479/18 u tijeku kazneni postupak zbog kaznenog djela prijevare u gospodarskom poslovanju, dakle, kaznenog djela jednakog onom zbog kojeg se, pored ostalih kaznenih djela, sada nalazi na izdržavanju kazne zatvora. Također, rizik od kriminalnog povrata se kod zatvorenika procjenjuje srednjim.
Prema tome, prvostupanjski je sud, pravilno vrednujući sve naprijed pobrojane okolnosti koje su u smislu članka 59. stavka 2. Kaznenog zakona (,,Narodne novine“ broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. – ispravak, 101/17., 118/18. i 126/19. – dalje: KZ/11.) relevantne za odluku o uvjetnom otpustu, a pri tome osobito imajući na umu visinu neizdržanog dijela jedinstvene kazne zatvora na koju je zatvorenik osuđen, čiji istek nastupa tek 23. listopada 2021., unatoč pozitivnom mišljenju Zatvora u Z., s pravom odbio prijedlog zatvorenika B. Č. za uvjetni otpust.
Naime, ocjena je i ovog drugostupanjskog suda da u konkretnoj situaciji nisu ispunjeni uvjeti iz članka 59. stavka 2. KZ/11. te da je za postizanje svrhe kažnjavanja propisane člankom 41. KZ/11. nužno da zatvorenik nastavi s izdržavanjem kazne.
Pravilnost takvog zaključka prvostupanjskog suda nije dovedena u sumnju žalbenim prigovorima zatvorenika kojima on, upirući na svoje loše zdravstveno stanje, ističe da je tijekom izdržavanja kazne pretrpio težak infarkt što je rezultiralo s dva ugrađena stenta, s čim u vezi je u privitku žalbe dostavio medicinsku dokumentaciju (otpusno pismo Opće bolnice Z. od 19. prosinca 2019.). Naime, iako iz stanja spisa predmeta proizlazi da je zatvorenik, doista, tijekom izdržavanja kazne pretrpio infarkt miokarda zbog čega mu je rješenjem suca izvršenja Županijskog suda u Zadru od 13. prosinca 2019. broj Ik-I.173/19-7 odobren prekid izdržavanja kazne u trajanju od tri mjeseca, iz vlastite izjave zatvorenika sa sjednice vijeća na kojoj se odlučivalo o prijedlogu zatvorenika za uvjetni otpust jasno proizlazi da je njegovo zdravstveno stanje trenutno relativno dobro, da ga kontrolira te da je dobro kad miruje. Uostalom, u slučaju ponovnog pogoršanja zdravstvenog stanja zatvorenika koje bi zahtijevalo liječenje koje nije moguće provoditi u zatvorskom sustavu, nema zapreke da se zatvoreniku, u skladu s odredbom članka 155. stavka 2. točke 1. ZIKZ-a, ponovno odobri prekid izdržavanja kazne zatvora.
Ni daljnje žalbene tvrdnje kojima zatvorenik vezano uz činjenicu da se protiv njega pred Općinskim sudom u Zadru pod poslovnim brojem K-479/18 vodi kazneni postupak ističe da se ,,radi o ponovljenom postupku gdje je ukinuta presuda prvostupanjskog suda, te vraćena na ponovno suđenje, tim više što se radi o prethodno oslobađajućoj presudi“ kao i da ,,će i nova ponovljena presuda biti oslobađajuća jer nema nikakvih dokaza koji bi mogli potvrditi moju krivnju“, nisu od utjecaja na pravilnost pobijanog rješenja.
Isto tako, ni žalbeni prigovori zatvorenika da je izdržao više od ½ kazne zatvora te da se u članku 158. stavku 1. ZIKZ-a ne navodi da preostala polovica kazne treba biti manja ili veća od određenog roka kao i da je ,,1956. godište (64 godine starosti) te da osim u inkriminiranom razdoblju (dakle prije više od dobrih 10-15 godina)“ nije počinio niti misli počiniti novo kazneno djelo, nemaju značaja na osnovanost prvostupanjske odluke. Naime, prilikom ocjene o osnovanosti prijedloga za uvjetni otpust, pored okolnosti iz članka 59. stavka 2. KZ/11., treba imati na umu i samu svrhu kažnjavanja, a koja se u skladu s odredbom članka 41. KZ/11. ne postiže samo izricanjem i odmjeravanjem adekvatne kazne za počinjeno kazneno djelo nego i načinom te duljinom njezinog izvršavanja.
Slijedom svega navedenog, a budući da je ovaj drugostupanjski sud ispitivanjem pobijanog rješenja po službenoj dužnosti u skladu s odredbom članka 494. stavka 4. ZKP/08. utvrdio da je rješenje donijelo ovlašteno tijelo, da ne postoji povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08. te da na štetu zatvorenika nije povrijeđen kazneni zakon, na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08. odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 12. lipnja 2020.
Predsjednica vijeća:
Vesna Vrbetić, v. r.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.