Baza je ažurirana 02.06.2025.
zaključno sa NN 76/25
EU 2024/2679
- 1 - Revd 492/2020-2
REPUBLIKA HRVATSKA VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Z A G R E B |
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Davorke Lukanović - Ivanišević predsjednice vijeća, Goranke Barać - Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice M. P. M. M. iz S. Nj., S., OIB: …, zastupane po punomoćnicima Š. P. i N. S., odvjetnicima u Z., protiv tuženika H. B. P. O. iz S. Nj., B. L., OIB: …, zastupanog po punomoćniku I. B., odvjetniku u Z., radi utvrđenja, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj: Gž Ob-476/19-3 od 3. rujna 2019., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Zadru, poslovni broj: P Ob-226/17-34 od 1. ožujka 2019., na sjednici održanoj 10. lipnja 2020.,
r i j e š i o j e:
Dopušta se revizija tuženika protiv presude Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj: Gž Ob-476/19-3 od 3. rujna 2019., u dijelu pod točkom I. izreke, zbog pravnog pitanja koje glasi:
„Može li se, s obzirom na kontinuitet zajednice stranaka, u slučaju kada nakon izvanbračne zajednice stranke zaključe brak, smatrati da se radi i o kontinuitetu imovine koja predstavlja stečevinu, prvo izvanbračnu, a potom i bračnih drugova, ako je izvanbračna zajednica trajala kraće od 3 godine i u njoj nije rođeno, niti začeto, zajedničko dijete?“
Obrazloženje
Tuženik je prijedlogom za dopuštenje revizije od 6. prosinca 2019. predložio da Vrhovni sud Republike Hrvatske dopusti reviziju protiv dijela presude Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj: Gž Ob-476/19-3 od 3. rujna 2019., kojom je djelomično potvrđena, presuda Općinskog suda u Zadru, poslovni broj: P Ob-226/17-34 od 1. ožujka 2019. zbog dva pravna pitanja koja smatra važnim za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
Tužiteljica se u odgovoru na prijedlog protivi svim njegovim navodima i predlaže ga odbiti.
Prijedlog tuženika je djelomično osnovan.
Postupajući po odredbi čl. 387. st. 1. i 5. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 88/08 i 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19 - dalje: ZPP) vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske je ocijenilo da naznačeno prvo pitanje u prijedlogu tuženika, a koje je navedeno u izreci ovog rješenja, važno u smislu odredbe čl. 385.a. st. 1. ZPP, jer je riječ o pravnom pitanju važnom za rješenje spora, a i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu, jer je riječ o pravnom pitanju o kojem nema prakse revizijskog suda, a sudska praksa viših sudova nije jedinstvena. Pri tom je tuženik ukazao na pravno shvaćanje revizijskog suda u odluci Rev-1364/10 od 21. studenoga 2006., za koje drži da je u konkretnom slučaju nepravilno primijenjeno, jer se ne radi o bitno podudarnoj činjeničnoj i pravnoj situaciji.
Za drugo postavljeno pitanje, treba reći da se odnosi isključivo na okolnosti konkretnog slučaja, a predlagatelj nije izložio niti jedan razlog iz čl. 385.a st. 1. ZPP zbog kojeg bi navedeno pitanje bilo važno u smislu navedene odredbe, jer se kao odgovor na njega ne može očekivati odluka o nekom pravnom pitanju koje je važno ne samo za odluku u ovom sporu, već i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu. Slijedom toga, u odnosu na sadržaj prijedloga za dopuštenje revizije zbog drugog pitanja nisu kumulativno ispunjene pretpostavke iz čl. 387. st. 3. ZPP.
Stoga je valjalo, na temelju odredbe čl. 387. st. 1. i 6. ZPP, riješiti kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 10. lipnja 2020.
Davorka Lukanović - Ivanišević, v. r.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.